Pretraga tekstova
Već godinama nema autobusa, a više ne dolazi ni pokretni dućan u selo. Ma, u Milinac neće niti korona, rekla je novinarima Glasa Slavonije Eva Mariček ocrtavajući dijelom i kroz šalu stanje u slavonskim selima.
I dok ostatak države (i svijeta) proživljava četvrti val pandemije - u tri slavonska sela zaraze koronavirusom nema. Ne samo u ovom valu.
Kako piše Glas Slavonije, u sjeverozapadnoj Đakovštini i godinu i pol nakon pojave Covid-19 nalazi se "koronafree" zona.
Riječ je o tri sela u općini Levanjska Varoš – Paučje, Milinac i Ratkov Dol.
Ova naselja, pojašnjavaju, vezana uz obronke Dilja i Krndije, broje po 30-ak, a Paučje 50-ak stanovnika, koji su "po strani" od važnijih prometnica, okupljanja, javnih događanja...
Primjerice, pišu, do Ratkova Dola vodi makadam, iz Milinca se jedino može u izumrlo Čenkovo, a po strani je i Paučje, odakle se jedino može na Borovik. U tri sela tek je nešto više od 40 domaćinstava, uglavnom staračkih.
Kako im je otkrio načelnik općine Levanjska Varoš Slavko Tidlačka, do njih nema ni autobusnih linija, vozi jedino školski autobus po djecu za vrijeme nastave. Nema, opisao im je, ni prodavaonice, kafića, udruga, društvenih aktivnosti, svatovskih veselja, sportskih događaja, mjesta i prigoda za okupljanja, a stanovnici se opskrbljuju osnovnim namirnicama u pokretnom dućanu. No, i toga nema u svim navedenim selima.
"Već godinama nema autobusa, a više ne dolazi ni pokretni dućan u selo. Ma, u Milinac neće niti korona", rekla je novinarima Glasa Slavonije Eva Mariček ocrtavajući dijelom i kroz šalu stanje u slavonskim selima.
Izvori
Tagovi
Koronafree sela Paučje Milinac Ratkov Dol
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Tea Januš
prije 3 godine
Hehehe, to su sela u mom kraju koja je i dragi Bog zaboravio, a di neće Korona. XD