• Trgovačka praksa
  • 06.12.2016. 13:25

Tko nije fer igrač, na proljeće će platiti cijenu

U Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će Hrvatski sabor o zakonu raspravljati do kraja prvog tromjesečja 2017. godine, što u praksi znači da će u proljeće iduće vladati poštenija pravila na tržištu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda!

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
  • 13.552
  • 1.386
  • 0

Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi treba krenuti u javnu proceduru do petka, informacija je koju smo dobili za Agroklub iz Ministarstva poljoprivrede.

Ovo je možda najbolji poklon za Božić i Novu Godinu koji su hrvatski poljoprivredni proizvođači mogli dobiti od novog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. U Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će Hrvatski sabor o zakonu raspravljati do kraja prvog tromjesečja 2017. godine, što u praksi znači da će u proljeće iduće godine vladati poštenija pravila na tržištu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.

Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi ide u javnu raspravu

Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi počeo se izrađivati u vrijeme ministra Davora Romića kao odgovor na tržišne anomalije koje su se događale u Hrvatskoj. Rupe u hrvatskim zakonima iskoristili su zapadno-europski proizvođači te na hrvatsko tržište plasirali viškove svojih proizvoda po dampinškim cjenama.

U novo proljeće s poštenom trgovačkom praksom!

Uslijed gomilanja zaliha nakon Putinovog embarga Europi, za njih je bila prihvatljivija praksa prodavati po nižoj cjeni nego stvarati zalihe i troškove skladištenja. Na policama hrvatskih dućana prodavali su se prehrambeni proizvodi po finalnoj cijeni nižoj od proizvodne cijene. To je bio težak udar na domaću poljoprivrednu proizvodnju, a osobito se osjetljiv pokazao mljekarski sektor.

Kazne i do milijun kuna

Novi zakon ovoj praksi bi trebao stati na kraj te bi Hrvatska trebala stati rame uz rame ostalim državama članicama koje su uredile tržište i zaštitile svoju poljoprivrednu proizvodnju.

Svi čekaju "poštenu trgovačku praksu"

Novim zakonom ne samo da će se spriječiti trgovina damping cijenama, nego će se urediti i poslovna praksa između velikih trgovačkih kuća čiji prihodi su iznad 100 milijuna kuna - i proizvođača. Formirat će se lista nepoštene trgovačke prakse na kojoj će se naći čak dvadesetak vrsta naknada koje trgovci stavljaju pred dobavljače, odnosno proizvođače. Prijedlog zakona za fizičke osobe predviđa kazne do milijun kuna, pravne osobe do tri milijuna kuna te čak do 5% ukupnih godišnjih prihoda u slučaju ponavljanja prijestupa.

Istraživanja provedena na razini EU otkrivaju da je 96% proizvođača prehrambenih proizvoda izloženo jednom obliku nepoštene trgovačke prakse, njih 83% zbog toga ima više troškove proizvodnje, a 77% manje prihode. Za očekivati je kako će ovaj zakon naići na otpor od strane trgovačkog i uvozničkog lobija.

Lista zabranjene nepoštene trgovačke prakse

Članak 12.

Nepravednim trgovinskim uvjetima u trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima smatraju se osobito, ali ne isključivo, sljedeći uvjeti:

  1. naplata naknada za uvrštavanje/ulistanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se već nalazi na prodajnim mjestima odnosno u prodajnoj mreži trgovca
  2. naplata naknada za uvrštavanje/ulistanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se ne nalazi u prodajnoj mreži trgovca u mjeri u kojoj naplata naknade prelazi mogući gubitak trgovca uslijed uvrštavanjaulistanja tog proizvoda
  3. naplata naknada za sklapanje ugovora s dobavljačem s kojim je trgovac već u poslovnom odnosu glede određenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, odnosno naplata naknade za sklapanje ugovora s dobavljačem s kojim trgovac nije u poslovnom odnosu u mjeri u kojoj naplata naknade prelazi mogući gubitak trgovca uslijed uvrštavanjaulistanja proizvoda tog dobavljača;
  4. naplata posebnih naknada za izlaganje proizvoda na određenom mjestu u prodajnim mjestima trgovca
  5. naplata naknada za istraživanje tržišta i podatke o izlazu robe dobavljača s blagajni u prodajnim mjestima trgovca;
  6. naplata naknada za dostavu robe do prodajnog mjesta trgovca, skladišnog prostora trgovca ili trgovčeva distributivno-logističkog centra, naplata naknade za dostavu robe od skladišnog prostora trgovca ili trgovčeva distributivnologističkog centra do prodajnog mjesta trgovca kao i naplata naknada za čuvanje i manipulaciju robom nakon isporuke robe trgovcu (logistički rabat);
  7. zahtijevanje financiranja proširenja prodajne mreže trgovca, poboljšanja (preuređenja) postojećih prodajnih mjesta trgovca, proširenja skladišnih kapaciteta trgovca, proširenja distributivne mreže trgovca kao i pokrivanje dijela trgovčeva logističkog troška;
  8. zahtijevanje vraćanja isporučenih, a neprodanih proizvoda, odnosno plaćanja naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda te proizvoda kojima je istekao rok trajanja, izuzev proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu (prvo uvrštavanje ulistanje proizvoda);
  9. odbijanje primitka isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda po dospijeću obveze za dobavljača na isporuku bez opravdanog razloga;
  10. uvjetovanje sklapanja ili produženja ugovora te primitka isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora zahtjevom za proizvodnjom i isporukom poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji se mogu smatrati zamjenjivim u odnosu na ugovorene ili isporučene proizvode (privatna marka trgovca);
  11. zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana;
  12. zahtijevanje naknade za umanjeni promet, prodaju ili umanjenu maržu trgovca uslijed prodaje određenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda;
  13. prebacivanje uobičajenog rizika poslovanja trgovca na dobavljače, a osobito naplata naknade za kalo, rastep, lom, krađu proizvoda te naplata naknade za novčane i ostale kazne izrečene trgovcu od strane nadležnih inspekcijskih i ostalih službi i tijela;
  14. prodaja poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda ispod nabavne cijene proizvoda s porezom na dodanu vrijednost, osim kad se radi proizvodima skorog isteka roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana te potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta;
  15. zahtijevanje obračuna i odobravanja izvanfakturnih naknada (rabata) koji nisu povezani sa stvarnim učinkom trgovca odnosno uslugom koju trgovac pruža dobavljaču, odnosno koji su u nesrazmjeru s učinkom i uslugom pruženom od strane trgovca;
  16. zahtijevanje naknada za marketinške i promidžbene usluge koje trgovac pruža dobavljaču, a koje su u relativnom (postotnom) iznosu proporcionalno veće od iznosa koje dobavljač samostalno ulaže u marketing i promidžbu vlastitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL


Tagovi

Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi Tomislav Tolušić Davor Romić


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas