Tko je kriv za degradaciju tla? Neznanje, pad stočarstva, loša agrotehnika?

"Klimatske promjene su dovele do toga da imamo dovoljno oborina na papiru, ali nisu dobro raspoređene, a to se točno vidi i kod oplodnje i kod nalijevanja zrna, gdje je krajnji rezultat smanjeni prinos. Da bismo se oduprli tome, pokrenuli smo projekt Agroekoteh kako bi struka i znanost došla do određenih saznanja kako pomoći našim poljoprivrednicima", izjavio je Hrvoje Hefer iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja je u sklopu 29. Osječkog proljetnog sajma organizirala okrugli stol naziva "Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju s posebnim osvrtom na tlo, voćarstvo i stočarstvo". Naime, riječ je o projektu "Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama, a kojega provodi HAPIH u partnerstvu s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS). 

"Važno je da svi podaci koji su prikupljeni ne ostanu u kakvim tablicama ili udžbenicima nego da se predstave javnosti, da se vidi što se događa s našim tlom u posljednjih 15 godina", naglasio je i najavio završnu konferenciju na FAZOS-u. "Mogli biste se zamisliti nad ovih 1000 uzoraka priklupljenih u pet županija i time što se događa s našim tlom."

Hefer je dodao i da s FAZOS-om planiraju i svojevrstan nastavak ovoga projekta gdje će proširiti istraživanje, na više lokacija i s više analiza. "Želimo još čvršće dokazati da imamo problema s gospodarenjem organskim tvarima u tlu i to nestankom stočarskog fonda, kao i zanemarivanjem zelene gnojidbe. Evidentno je da humus opada, mijenja se pH, dolaze neki korovi i tvari koje do sada nismo imali na našim poljima", zaključio je Hefer. 

Staklenički plinovi prilika za hrvatsko stočarstvo?

Da je danas stočarstvo globalno ugroženo jer je visoko na ljestvici uzroka emisija stakleničkih plinova, govorio je dr. sc. Dragan Solić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje u HAPIH-u. 

"Kada se količina emisija stakleničkih plinova gleda na globalnoj, europskoj i razini Hrvatske, razlika je ogromna. Mi izvrsno stojimo jer su kod nas emisije prlično niske, a glavni razlog je, naravno, veliko smanjenje broja životinja u stočarskoj proizvodnji", kaže Solić dodajući da su vrste koje najviše doprinose emitiranju plinova, u prvom redu metana i dušikovog oksida, preživači kao proizvođači mlijeka i mesa. Emitiraju velike količine metana zbog mikropopulacije u buragu.

Solić kaže kako je na svjetskoj razini ukupna emisija iz stočarstva 11 posto, ali i da se ocjene razlikuju pa je pred neku godinu bilo 19 posto. U Republici Hrvatskoj iz poljoprivredne proizvodnje dolazi 11,3% emisije stakleničkih plinova. Udio stočarstva u ukupnoj emisiji je 6,8 % što je jasan pokazatelj nedovoljne snage naše stočarske proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.  

Nažalost, u RH se proizvodnja mesa i mlijeka smanjuje, a onda i emisije. Što se tiče drugih vrsta životinja, peradi i svinja, one su puno manje zaslužne za ovaj problem. 

Smatra da je glavno pitanje rast populacije ljudi, i kako će poljoprivreda omogućiti hranu za populaciju koja je sve bogatija i traži sve više animalnih bjelančevina. To znači povećanje proizvodnje mlijeka, mesa i jaja, a samim tim i stakleničkih plinova. Povećanje proizvodnje do određene granice moguće je ostvariti s istim brojem životinja uz povećanje proizvodnje po grlu uz primjenu novih tehnologija. 

"Gdje je tu kraj? Mogući scenarij je proizvodnja bjelančevina iz drugih izvora jer stočarstvo neće moći pokriti sve, a dio se odnosi i na prelazak na vegansku prehranu", komentira Solić koji u ovoj situaciji vidi priliku za Hrvatsku. Smatra da nam se zbog niskih emisija otvaraju vrata za povećanje stočarske proizvodnje, a da pritom ne moramo plaćati kazne prema Europi. 

Kada je riječ o tlu, smatra da nekada ne razumijemo dobro EU politiku. Kaže kako je prošle godine uvedena potpora za korištenje stajskog gnojiva na zemljištu, što je izvrsno i za ratarstvo i za stočarstvo. "I onda dobijemo upit iz Europe, na koji način ćemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz stajskog gnojiva i zahtjev da sva spremišta moraju biti pokrivena. Postavlja se i drugi zahtjev, korištenje zeolita. Što ćemo s tom iznenadnom količinom zeolita na tlu", pita se Solić zaključivši da je problematika jako složena i da možda ne dajemo pravi značaj onome što svijet doživljava kao veliku ugrozu. 

Smanjena razina humusa na černozemima

Da dolazi do značajne degradacije tla, posebno humusa naglasio je dr.sc. Daniel Rašić, rukovoditelja Odjela za informacijski sustav u Centru za tlo u HAPIH-u, i jedan od istraživača na Agroekoteh projektu. Kaže kako su analizirali ukupno 1.000 uzoraka tla te na osnovu rezultata utvrdili značajnu degradaciju svih svojstava tla. "Značajna degradacija je utvrđena kod sadržaja humusa gdje se na istim parcelama nakon 15 godina intenzivnog korištenja njegov sadržaj prosječno smanjio sa 2,22 % na 2,09 %."

Milena Andrišić, dipl.ing.agr, rukovoditeljica Odjela za zaštitu poljoprivrednog zemljišta u HAPIH-u je precizirala kako se na četiri od pet lokacija na kojima su uzimali uzorke, razina humusa značajno smanjila. "Od pet lokacija, na tri su naša najvrjednija tla, černozemi. Upravo na tlima koja su najvrejdnija i najkvalitetnija, razina humusa se najviše smanjila. Jedino lokacija u Dražu, gdje ima stočarske proizvodnje i još se gnoji sa stajnjakom, nije pokazala značajno odstupanje", otkrila je Andrišić dodajući da se smanjio i kapacitet tla za vodu.  

"Zadnji je trenutak za akciju, držanje plodoreda, zelenu gnojidbu, primjenu stajskog gnojiva - te su mjere neminovne", zaključila je. 

Stajsko gnojivo i humus

"Kada smo kretali u ovaj projekt, polazili smo od pretpostavke da je organska tvar, odnosno humus najvažniji, što su dokazali rezultati. I pH je rame uz rame s tim problemom jer je zakiseljavanje tla velik problem, posebno zbog učestale upotrebe mineralnog gnojiva", upozorio je prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, redovni profesor na FAZOS-u dodajući da smo se zadnjih desetljeća, pa i duže, razvojem poljoprivrede i industrijalizacijom, odmakli od upotrebe organskih i usmjerili na mineralna gnojiva, posebno u bivšem sustavu jer je bilo dostupnije, po nižim cijenama. 

"Mineralno gnojivo se smatralo najvažnijim oblikom održavanja plodnosti tla, ali se tako značajno smanjio potencijal elastičnosti tla. Sada mineralno gnojivo drastično zakiseljava, acidificira tlo koje je siromašno humusom. Zato je prioritet podizanje razine humoznosti u tlima", poručio je pohvalivši mjeru 10.1.17. koju je propisalo Ministarstvo poljoprivrede u okviru eko shema, kojom se posebno financira upotreba stajskog gnojiva. 

Kaže kako ga je u 2012. po kapacitetu stočarske proizvodnje bilo 10 milijuna tona. "U okviru ovog projekta smo ugrubo izračunali da danas kroz stajska gnojiva imamo dovoljno fosfora za 700 tisuća hektara, ali ne gnojimo adekvatno. Ta se količina koja je potencijal unošenja organskog i fosfora, kalija, dušika unosi na svega 200 do 300 tisuća hektara", otkriva i poručuje da je neophodna optimizacija, odnosno smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva. 

Drugi aspekt je, kaže prof. Lonačrić, upotreba žetvenih ostataka od kojih bi se sa svim ostalim organskim ostacima iz poljoprivredne i prehrambene te šumarske industrije kao i komunalnog sektora mogla proizvoditi organska gnojiva pa da se u tlo ne unose samo stajska nego i kompost. Dodaje da je to nešto što danas dolazi iz uvoza, a imamo veliki potencijal. 

Prava agrotehnika

Napomenuo je i da su nakon svih analiza i proračuna došli do podatka da smo agrotehnikom koju koristimo uz klimatske promjene došli do pozicije da godišnje gubimo jedan posto humusa, koji se mineralizira, degradira u ratarskim usjevima. Smatra da sva agrotehnika u budućnosti mora biti orijentirana ka zajedničkim mjerama koja će povećati količinu organskog ugljika, humusa u tlu te da je trenutni "krivac" neznanje o njegovoj važnosti, ali i tradicija iz velikih kombinata koji su forsirali mineralna gnojiva.

Smatra da postoji i nerazmjer u provođenju mjera i postupaka te pita zašto bi netko popravljao tlo ako će ga za pet ili deset godina zakupa izgubiti. "Ima dobrih mjera, ali treba financirati i neutralizaciju suvišne kiselosti, tada bismo značajno popravili plodnost tla", poručuje i dodaje kako je važna i optimizacija upotrebe mineralnih gnojiva. Jedan od razloga je veliko poskupljenje. "Iako se stvari malo popravljaju, proizvođači se vraćaju starim rješenjima kao što su mikrobiološki preparati koji koštaju 30 do 50 eura po hektaru što može zamijeniti veliku količinu mineralnih gnojiva. Uz stajsko i kompost već danas imamo recepturu za redukciju mineralnih gnojiva za 50 posto", zaključio je. 

Ništa bez vode 

"Sve nam je ovo uzaludna priča, ako nema vode, ako je suša, džaba što ste dodali gnojiva, mogli ste ga i u vreći ostaviti. Smanjenje sadržaja humusa djeluje na strukturu, poroznost tla i kapacitet tla za vodu, sve je to povezano i zato je ovaj projekt nezamisliv bez vode", upozorio je prof.dr.sc. Domagoj Rastija, redovni profesor na FAZOS-u dodajući da na klimatske promjene ne možemo utjecati nego im se prilagoditi te racionalno koristiti vodu.

"Moramo ju koristiti optimalno, pa onda nećemo ići na sto posto prinosa i ponašati se kao pijani milijarderi", komentira i dodaje da se na poljima događa da pojedini ratari nisu dobro podučeni ili ulažu stihijski pa dolazi do negativnih posljedica, zbijanja tla, smanjenja poroznosti, asfiksije korijena. Podsjeća i da je trend rasta temperature u trideset godina za Osječko-baranjsku županiju 1,4 °C, a oborine često dolaze kada nam ne trebaju. "Svi kukaju pada kiša, kasnit ćemo u sjetvu. Ma samo neka pada, neka napuni taj plitki sloj koji je prazan godinama jer imamo proljetne suše. Što će nam sto litara u sedmom mjesecu, koje ispare u 14 dana i onda opet ne padne mjesec i pol dana kiše."

Osim problema sa sustavima za navodnjavanje koje, kaže, pojedini ne koriste jer im je skupo, veliki je problem i radne snage. "Više nitko u Hrvatskoj neće brati krastavce, papriku, ići obrezivati voćnjake, vinograde. A mi da bi dobili visoko profitabilne kulture, trebamo ljudski rad, a njega trebamo i platiti", zaključio je. 

Intenzivirati suradnju 

Panel raspravi se pridružio i prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a zaključivši nakon svega kako u državi još nismo pronašli načina kako transferirati svo ovo znanje. "Kolege na fakultetu i institucijama svakodnevno dolaze do određenih rezultata, a nismo našli načina kako podići gospodarstvo. Sva saznanja postaju irelevantna kada naši proizvođači s poljoprivrednih gospodarstava nisu dovoljno informirani", komentirao je dodajući kako se u sve treba uključiti i Savjetodavna služba pri Ministarstvu poljoprivrede. "Nadam se da će ovakvi projekti i okrugli stolovi pasti na plodno tlo", zaključio je. 

S njim se složila i Branka Komesarović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, nekadašnje Savjetodavne službe istaknuvši važnost intenziviranja suradnje fakulteta, HAPIH-a, ministarstva i njihove službe te dodala kako je evidentno da je do degradacije humusa došlo kada je u pitanju ratarska proizvodnja, dok kod višegodišnjih nasada taj pad nije zabilježen što je vrlo indikativno. Kaže kako je činjenica da Ministarstvo poljoprivrede i Zajednička poljoprivredna politika i prošlog i ovog programskog razdoblja imaju mjere kojima su obuhvaćeni voćari. "Oni su dobivali sredstva za mjere koje su direktno i indirektno štitili humus. Ratari nisu bili uključeni. U ovom programskom razdoblju se stvari mijenjaju i kod ratara jer je očito na razini EU prepoznat problem", komentira precizirajući da će sada ratari kroz eko sheme, konzervacijsku poljoprivredu i uzgoj leguminoza te primjenu postrnih usjeva, to moći iskoristiti. 

Kaže kako će eko sheme samo u Osječko-baranjskoj županiji koristiti sigurno 10.000 gospodarstava i da su svi u obavezni ići na predavanja. "Treba im predstaviti sva vrijedna istraživanja, kada je u pitanju zaštita tla. Naši poljoprivrednici prate puno toga, posebno mladi ljudi. Mi jedni od drugih moramo učiti", zaključila je. 

Na okruglom je stolu bio kratko predstavljen i projekt Appleresist - Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna području kontinentalne Hrvatske, a kojega provodi FAZOS u partnerstvu s HAPIH-om, o čemu je govorio izv. prof. dr. sc. Tomislav Vinković s FAZOS-a. 

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.