Pretraga tekstova
Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) objavio je stanje voća i povrća te veleprodajne cijene žutih banana u kolovozu na hrvatskom tržištu.
Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) objavio je stanje voća i povrća te veleprodajne cijene žutih banana u kolovozu na hrvatskom tržištu.
"U 8. mjesecu ove godine u odnosu na isti prošle godine na veletržnicama bilježimo niže cijene kod grejpa, banana, rajčica, rajčice "Trešnjar”, paprike rog, patlidžana, krastavaca salatnih, luka crvenog, kupusa bijelog, kupusa crvenog, kelja, mrkve, zelene salate kristalke, mahuna, graha bijelog, graha šarenog, krumpira, šampinjona i crvenog radića“, navode iz TISUP-a.
S druge strane, zabilježene su više cijene kod jabuka Idared, Jonagold, Golden delicious, Granny Smith i Gala, krušaka, stolnog grožđa, kivija, breskvi, marelica, nektarina, dinja, lubenica, naranči, limuna, šljiva, paprika (osim rog), krastavaca kornišona, češnjaka, zelene salate puterice, cvjetače, blitve i peršina.
Veleprodajna cijena žutih banana iz Ekvadora u odnosu na isti mjesec prošle je godine bila niža za 6,11%, a u odnosu na srpanj 2020. niža 2,54 %.
"U kolovozu je ove godine veleprodajna cijena žutih banana iz Kolumbije u odnosu na prošlu, bila niža za 11,93 %, a u odnosu na prethodni mjesec (srpanj) niža 8,55 %“, ističu.
Izvori
Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi
Tagovi
TISUP Cijene Voće Povrće Banane
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje