Siti svega: Mali farmeri i aktivisti u borbi za održivu poljoprivredu

Deset godina u Njemačkoj postoji pokret poljoprivrednika, što konvencionalnih, što ekoloških, od ratara do stočara, proizvođača hrane, koji istovremeno okuplja i aktiviste za zaštitu prirode, okoliša i prava životinja - preko 50 organizacija. Svakoga siječnja, netom pred veliki berlinski sajam, Zeleni tjedan, oni pod motom "Siti smo svega!" zajedno izlaze na ulice kako bi upozorili na aktualne probleme. 

A što vide kao najveće? Masovnu industrijsku poljoprivredu i proizvodnju hrane, neuspjelu agrarnu reformu EU-a, sporazum sa zemljama Mercosura. Bore se za postupno ukidanje pesticida, zaustavljanje genetskog inženjeringa, očuvanje okoliša, dobrobit životinja i kvalitetnu hranu koju su proizveli mali poljoprivrednici. 

Tako su i protekle subote održali svoju godišnju demonstraciju, trubeći s 30-ak traktora ispred zgrade Savezne njemačke vlade te ispred sjedišta CDU-a. 

Zbog pandemije i epidemioloških mjera koje su u toj zemlji posebno rigorozne, ove je godine bilo puno manje sudionika nego prošlih. Naime, nekada je demonstracijama prisustvovalo nekoliko desetaka tisuća sudionika, a ove tek oko 150 njih te 30-ak traktora. 

Ali, organizatori su se dosjetili na koji način 'okupiti' ostale, koji nisu mogli doći u Berlin. Tako su prikupili preko 10.000 otisaka stopala onih koji bi inače sudjelovali na prosvjedu.

"Unatoč pandemiji, pokazali smo da su promjene u poljoprivredi važnije nego ikada", poručili su organizatori posebno naglasivši probleme koje je uzrokovao koronavirus. "Na primjeru Tönniesa vidimo kako industrija generira ogromnu dobit na štetu ljudi, životinja i prirode. To nas ljuti!", kategorični su. 

Kritični prema ZPP-u

Dakle, njemački se mali poljoprivrednici bore zajedno s udrugama za zaštitu prirode, životinja i okoliša jer su shvatili da se samo zajedničkim snagama mogu izboriti za svoja prava. 

Vrlo su kritični prema kriterijima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). "Svake godine EU preko ZPP-a ulaže 60 milijardi eura. Četiri petine tog iznosa su izravna plaćanja od kojih najveći dio odlazi velikim vlasnicima zemljišta", upozoravaju navodeći kako takvi po hektaru dobiju oko 300 eura, bez obzira prakticiraju li na njima održivu poljoprivredu ili ne. Kažu, novac bi se trebao koristiti za nagrađivanje održivih tvrtki. 

"Budućnost je u farmerima koji se dobro brinu o životinjama, koji oživljavaju ruralna područja i pomažu u zaštiti okoliša i klime. Javni novac za javne usluge - to mora biti vodilja predstojeće reforme ZPP-a", poručuju. 

Ovaj pokret ima velika očekivanja od izborne godine u Njemačkoj.