Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • BASF
  • 09.06.2021. 10:30

Simon Franko: Za uspjeh Zelenog plana nužna je snažna industrijska politika

Ambiciozan Zeleni plan pravi je i jedini put u održivu budućnost. Industrija osigurava tehnologije i održivu kemiju, a političari poticajni okvir, kaže Simon Franko, direktor BASF-a za hrvatsko, slovensko i srpsko tržište. 

Foto: BASF Croatia
  • 357
  • 401
  • 0

Nakon mnogo godina na marginama politike Europske unije, klimatske promjene napokon su našle put do središta njezine pozornosti. Taj skup politika, koji je uvela Europska komisija, ima ambiciozan cilj do 2050. godine učiniti gospodarstvo održivim, a Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom. 

No, što je potrebno da se to ostvari, rekao je u intervju Simon Franko, direktor BASF-a za hrvatsko, slovensko i srpsko tržište. 

Za početak, napominje, trebamo se pitati što znači veliki cilj ako nemamo dobar plan za njegovo ostvarivanje. "Trebamo razmisliti o tome tko je bitan sudionik u ostvarenju Zelenog plana te tko je njegov kamen temeljac“, ističe. 

Po njegovom mišljenju, odgovor na to pitanje je - industrija. Zeleni plan, smatra, donosi industriji brojne prilike, ali samo ako se provodi na pravi način. "Poticajni okvir za djelotvoran i učinkovit prijelaz ključ je koji će otvoriti vrata ne samo velikim tvrtkama nego i malim i srednjim poduzetnicima, za guranje transformacije prema zelenijem, a ipak održivom gospodarstvu“, pojašnjava dodavši kako taj okvir obuhvaća skup pametnih propisa koji bi se trebali temeljiti na načelu rizika, poticajima i znanstvenim dokazima.

Zeleni plan i poljoprivreda

Zabrinutost zbog upotrebe proizvoda za zaštitu bilja toliko je stara da se čini starijom od vječnog pitanja što je bilo prije: kokoš ili jaje?

Zeleni plan bavi se i njome jer su mu cilj strože sigurnosne mjere, uključujući snažan regulatorni sustav za odobravanje proizvoda za zaštitu bilja. Međutim, kao i s već spomenutim granama djelatnosti, situacija nije tako jednostavna.

"Svi se slažu da treba uložiti napore da buduća poljoprivreda aktivno smanjuje emisije CO2, čuva bioraznolikost, smanjuje upotrebu prirodnih resursa na najmanju mjeru i osigurava sposobnost poljoprivrednika da proizvode dovoljno sigurnu, nutritivno vrijednu i pristupačnu hranu za sve“, navodi.

No je li rješenje, pita Franko, smanjiti na najmanju mjeru odnosno potpuno prekinuti upotrebu proizvoda za zaštitu bilja kao što se predlaže ili bi pak njihova odgovorna upotreba bila više nego dovoljna da se ostvari održiva i bogata poljoprivreda.

Pesticidi za eko proizvodnju koriste se u većim količinama 

"Pogledajmo rast ekološke poljoprivrede. Vjerujem da svi mi podržavamo cilj Komisije da se poveća organska proizvodnja, ali ako je potaknuta rastom potražnje i ne dovodi do neplaniranih prenamjena zemljišta u drugim dijelovima svijeta koje bi mogle imati znatan štetni utjecaj na bioraznolikost i klimu. Za ovu je proizvodnju karakterističan znatno niži prinos po hektaru“, objašnjava.

Nadalje, ističe, pesticidi odobreni za ekološku poljoprivredu često se upotrebljavaju u mnogo većim količinama nego drugi kemijski pesticidi. Tako će povećanje ove poljoprivrede za posljedicu imati znatno povećanje količine pesticida koja se upotrebljava, umjesto smanjenja, i bit će potrebno više poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju iste količine hrane.

Odgovorna upotreba pesticida bila bi dovoljna za ostvarenje održive i bogate poljoprivrede (Foto: BASF)

Na pitanje što učiniti po tom pitanju, direktor naglašava nužnost da Europska komisija i države članice surađuju s poljoprivredom kako bi se razvila usklađena strategija "Od polja do stola" koja se temelji na znanstvenim dokazima, u cilju postizanja sustava proizvodnje hrane neškodljivog za klimu i okoliš, zdrav i održiv.

Ciljevi strategije, opetovano naglašava, trebaju se temeljiti na znanstvenim dokazima te primjenjivati dosljedno u svim opcijama politike. 

"Oni trebaju odražavati kompromise koji proizlaze iz predloženih političkih mjera, uključujući prethodnu i naknadnu procjenu utjecaja održivosti poljoprivrede, sigurnosti hrane, produktivnosti i profitabilnosti“, napominje.

Smanjenje CO2 elektrifikacijom industrijskih procesa

Trenutni problem čovječanstva su velike koncentracije atmosferskog ugljika koji pridonosi klimatskim promjenama i povećanju temperature na zemlji. 

Na pitanje kako smanjiti emisiju CO2 direktor je rekao kako se ono može ostvariti samo znatnom elektrifikacijom industrijskih procesa što vodi do golemog rasta potražnje za niskougljičnom električnom energijom.

Naime, BASF-ova tvornica u Ludwigshafenu, najveći kemijski pogon u svijetu, sama troši 6 TWh što je jedan posto njemačke potražnje električne energije.

"Prijelaz prema elektrifikaciji proizvodnje zahtijeva golem rast primjene energije iz obnovljivih izvora. Konkretno, BASF bi trebao tri-četiri puta više električne energije s novim klimatski neškodljivim proizvodnim procesima“, napominje. 

Plastika i kemikalije - kružno gospodarstvo

Kružno gospodarstvo znači odvajanje rasta od potrošnje resursa. Jednostavno rečeno, poticanje ovakvog gospodarstva znači optimalno iskorištavanje ograničenih resursa našeg planeta, njihovo očuvanje u upotrebi što je dulje moguće, smanjenje otpada na najmanju mjeru i stvaranje vrijednosti s obnovljivim resursima.

"Svi mi trebamo tehnologije da bismo napredovali prema održivom kružnom gospodarstvu“, kaže navodeći kako su posebno važne tehnologije povezane s plastikom jer je plastični otpad jedan od najvećih ljudskih problema današnjice.

BASF je, podsjetio je, pokrenuo projekt ChemCycling. "Termokemijskim procesima plastični otpad razlaže se u naftne proizvode ili plinove, koji služe kao sirovina za kemijsku industriju. Te sirovine mijenjaju fosilne sirovine u našim proizvodnim sustavima i upotrebljavaju se za izradu novih proizvoda, osobito plastike“, objasnio je Franko. 

Što se tiče kemijske industrije i zaštite okoliša, ona je spremna kada se radi o potpori strateškom cilju Komisije da na europsko tržište dolaze samo kemikalije koje su bezopasne i ne štete ljudskom zdravlju i okolišu. 

Povećanje površina pod eko uzgojem moglo bi i povećati primjenu pesticida (Foto: L. Bencarić)

"U BASF-u smo registrirali više od 2.000 kemikalija prema Uredbi REACH (Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija), a većina njih ima opasna svojstva", pojašnjava.  No, mnoge, ako ne i većina, dodaje, se upotrebljavaju za proizvodnju drugih kemikalija ili se prodaju u mješavinama u niskim koncentracijama ili su pak trajno ugrađene kao stabilizator u polimernu matricu, npr. kao stabilizatori koji štite plastiku od gubitka svojstava pod utjecajem svjetla ili topline.

Nužna snažna industrijska politika

Ambiciozan Zeleni plan, zaključuje, pravi je i jedini put u održivu budućnost. Međutim, za njegov uspjeh nužna je snažna industrijska politika.

"Propisi će imati ključnu ulogu i odrediti brzinu i djelotvornost kojom će tvrtke pokretati zelenu transformaciju. Inovacije i pametni propisi koji više pogoduju jedinstvenom tržištu i osiguravaju ravnopravne uvjete natjecanja recept su za uspjeh ovog plana“, navodi Franko.

Ciljaj visoko: Poljoprivreda sada i ona prije 5 godina nisu iste, nužne su promjene

Ukratko, poručuje, industrija osigurava tehnologije i održivu kemiju, a političari poticajni okvir.


Tagovi

BASF Simon Franko Intervju Zeleni plan


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

BASF Croatia d.o.o.

Slavonska avenija 1b, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: + 385 (0)1 60 00 027, e-mail: [email protected] web: http://www.agro.basf.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

...Znači prva fotka 😂 .. i nema dalje..😂
Laurina faca kad se purić 💩 ("tehnički problemi") tokom fotkanja 😂😂 neprocjenjivo 😂🪶🥴😺🦃
#mlado