Zabrinutost od rizika i suše povećava cijene. Novost na tržištu žitarica i uljarica je Brazil koji postaje vodeća svjetska velesila u proizvodnji i izvozu
Tržište žitarica je ovog tjedna dočekalo rast cijena. Tome je najviše doprinio strah od rizika i incident u Crnom moru gdje je lakše oštećen turski teretni brod kada je naletio na minu u blizini rumunjske luke.
Jača zabrinutost oko žetve na južnoj hemisferi. Deficit padalina bi u Australiji i Argentini mogao smanjiti prinose.
Europsko udruženje za trgovinu žitaricama Coceral je snizilo procjenu ovogodišnje žetve krušne pšenice u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji na 141 milijun tona u odnosu na očekivanja iz lipnja. U EU je procjena smanjena na 126,9 milijuna tona, što je ispod prošlogodišnje proizvodnje od 128,6 milijuna tona. Istovremeno iz ruskog Ministarstva poljoprivrede stiže vijest da je do početka listopada požnjeveno 89 milijuna tona pšenice s 88 posto površina.
Cijena pšenice je na pariškom Matifu u petak u 14 h iznosila 236 eura/t za prosinački ugovor.
Kukuruz je ostvario blagi rast i za tonu je trebalo izdvojiti 205,75 eura.
Porasla je cijena uljane repice na 431,25 eura/t. Coceral je smanjio prognozu za prinos ove uljarice u EU na 19,2 milijuna tona.
Na CBoT-u (Chicago) cijene pšenice za prosinačke ugovore porasle su preko tri posto. Tona je koštala 201,40 eura/t. Takav trend je pratio i kukuruz koji je koštao 185,65 eura/t, dok je soja koštala 446,08 eura/t. Prerađivači u Argentini bi mogli ostati bez soje, kao sirovine, zbog suše.
Novost na tržištu žitarica i uljarica je Brazil koji postaje vodeća svjetska velesila u proizvodnji i izvozu. Do sada je bio najveći izvoznik soje, ali se u 2022/23. s procijenjenim izvozom od 50 milijuna tona kukuruza izborio za vodeću poziciju.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Ukupna proizvodnja kukuruza ondje je dostigla novi rekord od 131,9 milijuna tona, što je za 16,6 posto više nego prošle godine. Porasle su površine pod tom žitaricom, ali i prinos po hektaru. Dobri poznavatelji prilika ukazuju da je ključna uloga Kine kao kupca i poboljšanje morskog transporta između ove dvije zemlje.
Tagovi
Autorica
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Ubijeno više od 100 krava u ruskom napadu dronovima na ukrajinsku farmu
WTO apelirala: Smirite tenzije, trgovinski ratovi štete cijelom lancu opskrbe hranom
Petja Klojčnik je studentica i sportašica, ali i influencerica zdravog života
Četiri osobe ugušile se amonijakom na obiteljskoj farmi u Srbiji
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Gardunko , sve znamo , a ja znam da je JEDINI mogući pomak iz ovog JAVNI skup u organizaciji Agrokluba i Društva agrarnih novinara RADI ; Donošenje odluke o imenovanju Povjerenstva iz redova ustavnih predlagatelja zakona i dijela nas iz CIVILNOG sektora , koje bi u roku 30 dana napisalo NACRTE ZAKONA za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Upravo dovršavam Milanoviću ; predmet ; Izvaredna sjednica Hrvatskog sabora na njegov prijedlog temeljem članka Ustava 79 , na kojoj bi se do RASPUŠTANJA Sabora radi izbora bez izbora donijeli POVIJESNI Zakoni ! Rekli su mi neki iz HPK da bi ih Plenković trebao primiti u utorak , ljudi su OGORČENI ! Nemamo OPOZICIJU u Saboru , SELJACI su organizacijski RAZBIJENI i VLADAJUĆI mogu raditi što hoće ! Kao > podoban > radio sam na sređivanju stanja vlasništva u korist RH od 1999 u želji da kupim oko 3 ha za voćnjak a Udruga za Sovsko jezero 2 parcele ! JASNO je da za 23 godine NISMO mogli kupiti ! Dobio sam na PONIŽAVAJUĆI zakup na 1 , pa privremeni 5 koji je istekao pa sada na 2 , ISKRČIO sam dio državne zemlje ! PROTIV ŠTETOČINJA u Zagrebu postoji LEGALNA METODA , a jedna je na početku teksta !
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Nismo konkorentni jer mnoge države imaju prikrivene sbvencije za proizvodnju i dodatni poticaj za izvoz.Takve dampinške cijene uništavaju domaću proizvodnju,a kada je unište onda i njihove cijene idu gore.Svaka država ima mehanizme koje to mogu regulirati i na određeni način zaštiti svoju proizvodnju,ali našu drżavu zaboli ona stvar za malog seljaka.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
mali poljoprivredniče i ostali , pametni narodi štite svoje gospodarstvo na način da PRVO troše svoje proizvode , a u Hrvatskoj VEĆINA trgovačkih centara su u STRANOM vlasništvu i NJIJE ih briga za HRVATSKU PROIZVODNJU ! SA UNIŠTENOM PROIZVODJOM u Hrvatskoj mi NEMAMO količinu proizvoda ( osim ) nekih za plasman putem TRGOVAČKIH centara , a ni za ORGANIZIRANI IZVOZ u EU i primjera ISLAMSKE države čiji stanovnici jedu ; ovce , koze , goveda , perad itd ! Radio sam u LIBIJI , nestašica kokošijih jaja , možeš kupiti primjera 10 , izaći iz trgovine i ponovno se vratiti da kupiš ! Na policama je bila i čokolada iz ZVEČEVA iz Požege !
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Recimo u Španjolskoj ne možeš uvesti jabuke dok ne otkupe svu domaću jabuku,ili u teoriji možeš,ali kako Saša kaže bude uvoz opterećen da se ne isplati uvoziti.Naši uvoznici uoči sezone berbe uvezu jabuke iz Italije koje su stajale godinu dana u hladnjači i sruše cijene domaćih.Takav primjer su i onih pet europskuh zemalja koje su zabranile uvoz određenih ukrajinskih proizvoda,koji su rušili domaće cijene.A kako naša vlada reagira?Naši se dobrovoljno ponude i pojačaju uvoz ukrajinskih roba i zato imamo cijene koje nas vode u propast.
SASA FRANIC
prije 1 godinu
Gardunko ne znam ja sta je vama jasno a sto ne. 1992. je bila posljednja godina kada je HR vise vrjednosti izvozila nego uvozola. a gdje je sada. a i kada je bilo zatvoreno trziste dostupni su bili proizvodi iz cjeloga svjeta. nije zatvoreno trziste da se nista ne moze uvesti. nego to znaci da se za ono sto se moze proizvesti unitar drzave za uvoz takvoga stave veci porezi. a za ono sto nema to se uvozi kako i je normalno. a moze se i braniti izvoz sirovone i poticati prerada u drzavi itd... a i ne mora znaciti da je samo Hr u tome, nego moze biti nekoliko slichnih drzava u okruzenju. itd. itd.
Nedjeljko Jovanovic
prije 1 godinu
Jos kad bi znali da se i kod nas moze nabaviti proizvode na bazi EM-1 koje brazilski poljoprivrednici doziraju i avionima, onda bi mozda i nasi poljoprivrednici bili medju vodecima barem.u EU.Jer kvaliteta tla je najvaznija, a EM-1 na prirodan nacin moze i od mrtvog slavonskog tla napraviti cudo i vratiti ga kakvo je bilo nekada u samo 18 mjeseci.U rahlo i bogato humusom u živo tlo na kojem ce biljke imati razloga da rastu i daju maximum www.emrojapan.com to isto koriste brazilski poljoprivrednici decenijama
SASA FRANIC
prije 1 godinu
nama otvoreno trziste nista dobro ne donisi niti je donjelo. treba zarvoroti trziste i i zabraniti uvoz svega sto nama ne treba
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Ništa nama ne predstavljaju cijene na burzama,kada naši monopolisti udaraju po svome i određuju cijene kako hoće,a politika šuti,jer pušu u isti rog.Vidimo kako ministrica nateže za velike,kada je odobrila uvoz sadnica lijeske iz BiH za PPK Orahovicu,iako je to mimo zakona.