Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjetva 2022
  • 30.03.2022. 17:30

Pred nama je vrijeme skupe hrane, hrane koja može postati oružjem

Ove godine zasijat će se i površine predviđene za ugar, a fokus će biti na uljaricama, čulo se na online konferenciji

Foto: Agroklub
  • 1.774
  • 253
  • 1

Što ćemo sijati ove godine u okolnostima rata u Ukrajini i poskupljenja repromaterijala i energenata, prokomentirali smo sa stručnjacima iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine na današnjoj online konferenciji "Sjetva 2022., kakvo će biti stanje žitarica i uljarica u regiji".

Raspravu smo otvorili informacijom da će se i ugar ove godine zasijati, kako bi što više poljoprivrednih površina bilo stavljeno u funkciju proizvodnje hrane. Da je u pripremi takva odluka, potvrdio nam je Antun Vujić, ravnatelj APPRRR .

Na mogućnost korištenja ugara u proizvodnji pozitivno je reagirao Mato Brlošić, ratar i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore, koji je upozorio i na klimatski aspekt.

"Sve je to lijepo, ali je doista skupo krenuti u sjetvu. Radimo prihrane, kiše nema, pitamo se jesmo li bacili novac na skupo gnojivo od kojeg nećemo imati koristi“, kazao je Brlošić. Slamka spasa, dodaje, nazire se u cijenama žitarica koje su danas ekstremno visoke i za njima vlada velika potražnja.

Sjeme nije toliko poskupilo, porast je od tri do10 posto u cijeni, kaže Kristijan Puškarić, predsjednik Udruge Hrvatsko sjeme, što u usporedbi s drugim inputima nije tako značajno.

"Hrvatska industrija sjemena se dosta dobro pripremila za ovu sezonu koja je bila izazovna. Unatoč rizicima osigurano je dovoljno sjemena strnih i jarih žitarica, soje, a isto je i s kukuruzom. Veći dio je iz naše proizvodnje, drugi dio iz uvoza“, pojasnio je Puškarić.

Sezona za sjemenare je već prošla, uspješno su odgovorili izazovima ovog proljeća, a sada su već mislima u jeseni i idućoj godini u kojoj će sjetva biti jednako izazovna, ako ne i teža, obrazložio je.

Galetin: Reakcija Svjetske trgovinske organizacije je razočaravajuća

Da je Rusko-ukrajinska kriza samo šlag na torti onoga što se događalo zbog korona krize, koja je dovela nestabilnosti na tržištu, smatra Žarko Galetin, dugogodišnji direktor Produktne berze iz Novog Sada.

"Za mene je razočaravajuća reakcija Svjetske trgovinske organizacije na sve ovo. Mnoge zemlje su zabranile izvoz, uvele takse, tržište je iskočilo iz logičke matrice i mogućnosti da procijenimo predvidivost. Situacija je kaotična, a nesigurnost je najveći neprijatelj tržišta“, rekao je Galetin.

U Srbiji dominiraju pšenica, kukuruz, soja i suncokret - tradicionalne kulture koje se siju na 2,5 milijuna hektara. Kukuruz je dakako sjetveni favorit i očekuju ga na milijun hektara, ali uljarice će biti sjetveni dobitnik, smatra ovaj agro ekonomski stručnjak.

"Sektor uljarstva ima potencijal, što će se odraziti na cijenu, a što bi moglo opredijeliti proizvođače da se okrenu ovim kulturama", komentirao je Galetin i dodao da se lako može dogoditi da će te kulture biti zasijane na većim površinama.

Selimović: Poljoprivreda BiH je kao brod koji pluta po pučini

U Bosni i Hercegovini moglo bi doći do značajnog smanjenja zasijanih površina, ali i broja stoke. Tamošnji poljoprivrednici nemaju subvencionirano gorivo, kao u Hrvatskoj, a zbog visokih cijena prijeti nestašica.

"Mi u BiH imamo više administrativnih problema, poljoprivrednici više ne znaju od koga da traže podršku, a znamo da bez subvencija države ne možemo ni zamisliti tu proizvodnju", zabrinuto je ustvrdio Suad Selimović iz Privredne komore Tuzlanskog kantona.

Kaže da s obzirom na to da BiH nema zajedničku poljoprivrednu politiku, pa čak ni ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, da je jasno da su veliki ovisnici o uvezenoj hrani.

Tako i sada, kada su u pitanju nestašice i porast cijena, prije svega ulja i brašna, sve se događa na utakmici velikih uvoznih lobija, navodi Selimović. "Poljoprivreda u BiH izgleda kao brod koji pluta po pučini", slikovito je opisao.

Dodaje da imaju jako usitnjene posjede, a veliki broj ljudi sije krumpir i povrće koje će biti neophodno - jer su svjesni da hrana postaje svjetski problem. „S obzirom na naše iskustvo iz prošlosti znamo da ako zasijemo u svojoj bašti, da ćemo moći i preživjeti“ zaključio je Selimović.

Preživjet će ratari koji ostave plug

Ima li načina da ratari na nečemu uštede tijekom proljetne sjetve, pitali smo dekana Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ivicu Kisića. On kaže da nemamo puno izbora, ni novih kultura i da ćemo zasijati ono što imamo.

Primarni cilj je smanjiti ulazne troškove, mi gnojiva ne primjenjujemo nego bacamo, kaže dekan, a naglašava da na svakoj obradivoj površini treba napraviti bilancu. Smatra da puno toga pod hitno treba promijeniti zbog vremena koja dolaze.

Kaže da treba minimalno 5 godina unaprijed planirati, vratiti se u tzv. petoljetke iz bivšeg sustava, što nekima može zvučati kao bogohuljenje, ali vremena će preživjeti samo oni ratari koji ostave plug, koriste konzervacijsku obradu, s manje rahljenja i okretanja, kaže profesor Kisić i upozorava na klimatske promjene.

"Godinama govorim da ne uzimamo u obzir Damaklov mač, a to su klimatske promjene, tu stavku ne shvaćamo ozbiljno. U ovom dijelu EU nam ne idu u prilog, mi prave zime godinama nismo imali, prave kiše, suša je. Ali zato odgovara sjevernim zemljama, Ukrajini“, kazao je Ivica Kisić.

Upitno je hoćemo li uopće imati gnojiva i goriva na jesen koja nam dolaze iz Ukrajine i Rusije, nadovezao se Mato Brlošić.

"Treba osigurati dostatne količine plavog dizela, za cijelu godinu, bitno je da ga bude, a mi nećemo pitati za cijenu. Kada je dizel bio 5-6 kuna mislio sam da je kraj je poljoprivredi, a danas je devet kuna“, podsjetio je zabrinuto Brlošić.

Uvodi se dodatni poticaj za proizvodnju sjemenskog kukuruza

Udruga Hrvatsko sjeme tražila je od Ministarstva poljoprivrede da se zaštiti i potakne domaća proizvodnja sjemena, barem ovu godinu.

"Stalno pokušavamo naglasiti da je proizvodnja sjemena strateška i da bi trebali osigurati samodostatnost i dobiti sigurnost koja je poljuljana zadnjih sezona“, kaže Kristijan Puškarić.

Dijalog s Ministarstvom je u tijeku, navodi on, traže se konkretna rješenja za koja se nada kako neće biti samo jednogodišnja mjera, nego trajni program.

Najproblematičnija je proizvodnja sjemena kukuruza, koja će biti potaknuta dodatnim poticajem, kako bi se loš trend u Hrvatskoj popravio, kazao je.

"Mi moramo upariti znanje i praksu, to je previše razdvojeno, puno toga ne znamo, ne dijelimo, loše smo organizirani, neznalice smo“ kad to popravimo biti ćemo na pravom putu, zaključio je Puškarić.

Da je ova kriza prilika za aktualizaciju samodostatnosti smatra dekan Kisić i kaže da znanost ima odgovor.

"Vrijeme jeftine hrane je prošlo, pred nama je vrijeme skupe. Nje je na svjetskom tržištu puno, ali onom tko je kontrolira, može biti oružje, gore od mina i bombi. Hrane će biti, ali po kojoj cijeni, pitanje jest", zaključio je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Da zbog potrebe proizvodnje veće količine hrane i stabilnije opskrbe tržišta treba odgoditi primjenu Zelenog plana, smatra i Nikolaus Berlakovich, bivši austrijski ministar poljoprivrede, danas zastupnik u tamošnjem parlamentu. "Rat u Ukrajini donio nam je novu situaciju. Vidim to kritičnim", rekao je Berlaković i otkrio da će u Austriji staviti u proizvodnju dodatnih 8 tisuća hektara, koji su bili na ugaru.

Ovaj predsjednik Poljoprivredne komore Gradišće kaže da oni ne razmišljaju o uvođenju zabrane izvoza niti o interventnom otkupu žitarica, jer je važno otvoreno tržište EU.

Pogledajte video prilog:

Cijeli razgovor s online konferencije pogledajte ovdje:

 


Tagovi

Sjetva 2022 Ivica Kisić Kristijan Puškarić Mato Brlošić Suad Selimović Žarko Galetin


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas samo Baranja. Press tour, a gdje ste vi? 🙂🚜🍅🌽🍇