Pretraga tekstova
Osim proizvodnje, FAO predviđa i više korištenja te veće zalihe dok je trgovanje žitaricama nepromijenjeno
Najnovija prognoza Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) za globalnu proizvodnju žitarica u 2023. povećana je za 3,8 milijuna tona u odnosu na prethodnu i sada iznosi 2.819 milijuna tona (+0,9 posto, op.a.).
Tome najviše doprinosi revidirana prognoza za pšenicu. Svjetska proizvodnja je povećana na 785 milijuna tona, najviše na procjenama žetve u Rusiji i Ukrajini zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima.
Prognoza za globalnu proizvodnju krupnozrnih žitarica za 2023. ostala je gotovo nepromijenjena na 1.511 mil. t. U odnosu na prošlu godinu to je povećanje od 39,2 mil. t. Povoljni uvjeti u Brazilu su omogućili rekordno visoke prinose u 2023. godini.
Smanjena je prognoza za ječam, najviše zbog suše u Kanadi.
Na globalnom nivou povećano je korištenje žitarica na 2.804 milijuna tona što je za 21,8 mil. t više nego u 2022/23. Iskorištenost pšenice je smanjena na 783 milijuna tona, ali je i dalje iznad razine iz prošle sezone za 0,5 posto. Za krupnozrne žitarice u 2023/24. se predviđa na 1.500 mil. t, što je za 1,1 mi. t manje u odnosu na prethodno izvješće, ali i dalje 1,2 posto iznad nivoa iz 2022/23.
Očekuje se veća potražnja za kukuruzom, ali i sirkom dok se za ječmom smanjuje.
Za 6,1 milijun tona povećana je prognoza za svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2024. u odnosu na prethodni mjesec i sada iznosi 884 mil. t.
Na 319 mil. t povećane su za pšenicu, što proizilazi iz većih zaliha u Rusiji i Ukrajini. Povećane su i za kukuruz, zahvaljujući većoj proizvodnji u Brazilu i SAD, na 366 milijuna tona.
Trgovanje ovom robom ostaje nepromijenjeno na oko 466 milijuna tona u odnosu na prošli mjesec.
Tagovi
FAO Globalna proizvodnja žitarica Potrošnja žitarica Zaliha žitarica Sezona 2023 2024 Žitarice globalno
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.