• Dolina hramova
  • 30.08.2020. 18:00

Oživjeli poljoprivredu na osamljenim ruševinama antičkih hramova

U Živom muzeju stabala badema u blizini hrama Concordie, rimske božice sloge, glavni eksponati su živi ljudi, proizvođači badema, ali i drugog voća, vina te maslonovog ulja. Uzgajaju i koze, rijetke crne pčele te proizvode mlijeko, sir i med.

Foto: Facebook/ Agrigento 2020
  • 182
  • 22
  • 0

Na području Agrigenta u Siciliji, poznatom još i kao Dolina hramova, nalazi se ogromno arheološko nalazište staro više od 2.500 godina. Okruženo je stablima masline i badema, pod čijom sjenom počivaju antički grčki hramovi. Ostaci desetaka hramova smatraju se među očuvanijima u svijetu, a još od vremena romantizma, turisti ovamo dolaze diviti se njihovim dorskim stupovima.

Unatoč tome, posjetitelji teško mogu zamisliti kako je izgledao život domorodaca prije više od dva i pol tisućljeća. No, odgovore im na to pitanje daje jedan od najneobičnijih muzeja na svijetu koji je istovremeno park te poljoprivredno imanje.

U Živom muzeju stabala badema u blizini hrama Concordie, rimske božice sloge, glavni eksponati su živi ljudi, proizvođači badema, ali i drugog voća, vina te maslinovog ulja. Uzgajaju i koze, rijetke crne pčele te proizvode mlijeko, sir i med. Također, pripremaju tradicionalnu hranu, kreme i druge kozmetičke proizvode, piše Atlas Obscura.

"Sve što se ovdje uzgaja, uzgajalo se i za vrijeme kada je u Dolini vrvjelo od života, ali i nakon antičkog razdoblja, za vrijeme mavarske kulture“, tvrdi Roberto Skjarata, direktor ovog arheološkog imanja. Lokalna vlast je zaslužna što je na ovom nalazištu pod zaštitom Unesca, počeo novi život drevnog kamenja kroz jedinstven projekt revitalizacije s ciljem vraćanja biljnih i životinjskih kultura koje su uzgajane u antičkoj i srednjovjekovnoj prošlosti.

Tradicija nestaje s nestankom njezinih ljudi

Skjarata objašnjava da se zaštita kulturne baštine uglavnom svodi na materijalne ostatke bivših civilizacija, ali da je ona daleko širi pojam od kamenja i posuda koje su iskopali arheolozi. Između ostalog, uključuje poljoprivredne usjeve, od kojih su mnogi nestali jer su nestali i ljudi koji su ih uzgajali.

Zbog toga je uprava ovog arheološkog nalazišta donijela odluku da lokalnu zajednicu poveže s lokalitetom kroz oživljavanje poljoprivredne tradicije koja seže u drevnu Grčku te da upravlja Dolinom hramova na sasvim drugačiji način.

Oživjeli biljku staru 32.000 godina – sjeme pronašli 38 metara ispod leda

Ideja za oživljavanje okoline drevnih hramova došla je od stručnjaka sa Sveučilišta u Firenci. Ostaci bivših seoskih kuća i imanja na rubovima ovog terena, stoljećima su uništavani, jer za razliku od hramova nisu zaštićeni kao kulturna baština. Uz to, lokalno stanovništvo masovno se iseljavalo u potrazi za boljim životom u gradovima, pa su napušteni hramovi u moderno doba dodatno ostali bez života.

Džem koji miriši na prošlost

Poljoprivrednici zaposleni na ovoj farmi pakiraju dio voća u sanduke koji se dostavljaju u oko 200 domaćinstava diljem Italije, a od ostatka proizvode džem. Roberto priznaje da na početku projekta nije planirana komercijalna prodaja za šire tržište, ali je imanje postalo toliko produktivno da su se predomislili.

Lokalna je uprava stoga uložila dodatna sredstva, uključujući poticaje za zapošljavanje dodatnih sezonskih radnika. Kada su farmeri prvi put počeli proizvoditi džem, proizveli su 1.500 staklenki, a ove godine su dosegli čak 42.000 staklenki, unatoč činjenici da je angažman sezonskih radnika bio vrlo otežan zbog državnih mjera za suzbijanje pandemije.

Stari maslinici i novi vinogradi

Skjarata je također bio na čelu tima koji je 2005. pokrenuo projekt brendiranja najkvalitetnijih proizvoda s arheološkog imanja. Za sada je marka Diodoros odobrena za dvije vrste proizvoda, a to su masline i vino.

Val Paradiso, obližnji proizvođač organskog maslinovog ulja, odabran je kao certificirani proizvođač. Masline beru sa stabala starih oko 700 godina, gnječe ih i prešaju neposredno nakon berbe kako bi se dobilo vrlo kvalitetno djevičansko ulje.

Uspješno uzgojili stabla datulja iz Isusovog vremena - iz sjemena starog 2.000 godina

"Stari Grci, osim kulta maslina, sa sobom su na Siciliju donijeli i kult vina. Ta je tradicija obnovljena u vinogradima kojima upravlja lokalna zadruga Canicatti, s oko 300 uzgajivača grožđa. Trenutno proizvode 4.000 boca, ali park i zadruga proširili su plantaže, što će im omogućiti da proizvedu 13.000 boca u roku od tri godine“, ističe direktor.

Povratak crne pčele i rijetke autohtone ovce

Sljedeći pothvat u održivoj poljoprivredi je ponovni uzgoj vrlo rijetke sicilijske crne pčele koja je bila pred izumiranje. Godine 2012. istraživači su pronašli košnicu na Eolskim otocima sjeverno do Sicilije, gdje su te pčele migrirale kako bi izbjegle križanje s drugim vrstama. Tada je uprava parka uspjela okupiti tim koji ih je ponovno počeo uzgajati.

"Vlada je također osigurala sredstva koja bi uglavnom zapošljavala osobe s invaliditetom i najsiromašnije stanovnike ovoga područja. Iako u početku nije bilo lako pronaći tržište, njihov prvi pčelar sada proizvodi med čak dva puta godišnje. Prodaja ide sve bolje zahvaljujući i turistima koji su ga počeli oglašavati", kaže predsjednik pčelarske udruge Carmelo Rocaro.

Uprava parka potiče i poljoprivrednike na uzgoj usjeva ili životinja koji su se ovdje tradicionalnoj uzgajali i držali. Trenutno imaju u planu vratiti rijetku autohtonu vrstu koze pod nazivom Girgentana za proizvodnju mlijeka. Riječ je o rijetkoj pasmini, azijskog podrijetla s izuzetno velikim rogovima koju su Arapi uvezli na otok u 8. stoljeću.


Tagovi

Dolina hramova Živi muzej UNESCO Džem Vino Maslinovo ulje Med Crna pčela Girgentana


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.