Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zatvaranje šećerana
  • 24.02.2021. 15:20

Odbor za poljoprivredu Sabora jednoglasan: Hrvatska mora održati proizvodnju šećera

Po jednoj šećerani smo imali proizvodnju od 63.000 tone, što je jedna trećina ili 38 posto do prosjeka EU-a, koja je na 200.000 tona po proizvodnoj jednici, otkrio je savjetnik u "Hrvatskoj industriji šećera", Miroslav Božić.

Foto: Renata Prusina
  • 539
  • 495
  • 0

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u srijedu tematsku sjednicu povećenu stanju u sektoru proizvodnje šećera. Ova je industrija, čulo se, bila perjanica domaćeg izvoza u posljednjih 20 godina, a sada ima neizvjesnu sudbinu nakon gašenja dviju tvornica u Virovitici i Osijeku te sve manje proizvodnje šećerne repe koja je s 19.200 ha u četiri godine pala na 11.000 ha, što je dovoljno za samo jednu šećeranu.

"Kako stanje u sektoru zbog puno osoba uključenih u njenu proizvodnju i preradu ima veliki utjecaj na održanje ruralnih područja, a i značajna je kultura u plodoredu, mora se učiniti sve da se sačuva domaća proizvodnja kraljice među ratarskim kulturama te nastavi proizvodnja šećera u Hrvatskoj jer smo pali u njegovoj samodostatnosti na 80 posto", kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir.

Zatvoreno 147 šećerana u Europi, 11 u posljednjih godinu dana 

Dodala je da se isto tako mora stati na kraj predatorskim i dampinškim cijenama šećera na tržištu, koje su 50 posto niše od proizvođačkih, te drži nužnim aktivirati Krizni fond EU-a. Naime, EU je u trošak restrukturiranja ove industrije, uložila 5,5 milijardi eura jer je cijena šećera pala sa 750 eura na 404  eura po toni. Pritom je navela da je u tri godine u proizvodnju šećera uloženo 60 milijuna kuna državnog proračuna, a isto toliko se planira i u naredne tri godine.

Državni tajnik Tugomir Majdak kazao je da je u Europi preostalo još 106 šećerana, nakon zatvaranja njih 147 u posljednjih 20 godina, a samo u posljednjih godinu dana njih 11, među kojima su nažalost i dvije u Hrvatskoj. Dodao je da izlaza ima u okviru povećanja proizvodno vezanih potpora te agrookolišnih mjera, kako bi se omogućile investicije te povećale proizvodne površine pod šećernom repom, jer su sadašnje na 11.000 ha dovoljne za jednu šećeranu (Sladoranu u Županji, op.a.).

Naši su prozvođači u prosjeku imali 75 tona šećerne repe po hektaru 

Prema njegovim riječima, proizvođačima je na raspolaganju i 80 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja za modernizaciju proizvodnje, ali je nužno uvesti i mjere kontrole tržišta, bilo kroz Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksa ili mjerljivim učincima eko proizvodnje na više od 100.000 ha. 

Proizvođači imali i po 100 tona šećerne repe po hektaru 

Savjetnik u tvrtki "Hrvatska industrija šećera" Miroslav Božić, kazao je da je šećer bio perjanica domaćeg izvoza, ali da je cijeli sektor u EU doživio kolaps, te drži svjetskim čudom da su održali proizvodnju sve donedavno u čak tri šećerane. Primjerice, Mađarska je zatvorila njih 11 i danas ima jednu, a Italija dvije na 50 milijuna stanovnika. Inače, prosjek je jedna šećerana na 5,5 do 6 milijuna ljudi, kazao je Božić.

Naglasio je i da su poljoprivredni proizvođači lani imali prinose šećerne repe u prosjeku od 75 tona/ha, a desetak proizvođača čak i više od 100 tona po ha, što je nevjerojatno. Dodao je da digestija iznosi 15,61 posto u zadnjih pet godina, a određuje je nezavisna domaća kuća. Otpremninama je, pak, obuhvaćeno 110 radnika od njih 420 u tri šećerane, koji će u prosjeku dobiti 85.000 kuna, što je dvostruko više nego što je zakonska obveza.

No, smanjenje štetne emisije CO2 je novi izazov za sve proizvođače u Hrvatskoj, jer je jedna tona CO2 2013. godine stajala 6,5 eura, a sada 40 eura po toni, pa je potebno stvoriti dugačak lanac vrijednosti, kao što su melasa i otpadci od šećerne repe, da bi se njezina proizvodnja isplatila. Inače, po jednoj šećerani smo imali proizvodnju 63.000 tona, što je jedna trećina ili 38 posto do prosjeka EU-a, koja je na 200.000 tona po proizvodnoj jednici, otkrio je Božić. 

Prosječan prihod po ha 16.000 kn   

Proizvođač šećerne repe OPG Željko Petrlić javio se iz Ivankova, te kazao da ima prosječan prinos od 75 tona po ha, iako se radi o zahtjevnoj i teškoj proizvodnji koja se posljednjih godina, našla i na udaru suše. Dakle, nužno je navodnjavanje usjeva, kao i nabavka specijaliziranih strojeva za obradu tla. On je pohvalio odličnu suradnju sa Sladoranom, te se nada nastavku proizvodnje šećerne repe, iako, naveo je, "i otkupne cijene pamte bolje dane".

Kako se čulo, uz prosječan prinos od 61,2 tone po ha, uz digestiju od 13,81, a trenala bi prosječna biti 16, prihod od šećerne repe iznosi po hektaru - 16.000 kuna. Na ime više puta spominjanih poticaja, odlazi jedna trećina ili 5.000 kuna. 

Članovi odbora složili su se da proizvodnju treba sačuvati u Hrvatskoj, a Goran Ivanović kazao je da se ne tako davno sijalo u Slavoniji i Podravni i 33.000 ha šećerne repe, ali su se onda proizvođači okrenuli profitabilnijim i manje zahtjevnim kulturama. On drži da su šećerane u Osijeku i Virovitici važne industrijske grane, te treba učiniti sve da ova proizvodnja opstane, kako zbog gradova tako i našeg sela.

Kraljica ratarske proizvodnje 

S druge strane, članica Odbora Martina Grman Kizilat kazala je da je sunovrat domaće proizvodnje šećerne repe počeo kad je Ministarstvo poljoprivrede od 2015. do 2017. godine, bez analize učinaka, smanjilo poticaje za tisuću kuna po ha. 

Član Odbora Josip Đakić drži da Hrvatska industrija šećera, ako se popravi situacija na EU tržištu, ima budućnost. Šećerana Viro, kaže, koja je dva puta bila u stečaju je konzervirana i lako se može ponovno pokrenuti proizvodnja jer ga naši ljudi nisu zaboravili raditi.

Zastupnik Miro Bulj, pak, drži da je zbog gašenja šećerana ugrožen i veliki "PR projekt" Slavonija, Baranja i Srijem, koji sada nema tko provesti, jer ljudi sve više odlaze iz Hrvatske te očekuje hitnu reakciju Vlade. 


Tagovi

Odbor za poljoprivredu Sabor Proizvodnja šećera Uzgoj šećerne repe Šećerane


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]