O nepoštenim trgovačkim praksama raspravljao Odbor za poljoprivredu, evo što se čulo

"Ako jedna kifla košta danas sedam kilograma brašna, a 100 kg pšenice prošle godine u vrijeme žetve četiri kugle sladoleda, je li to onda sukladno Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom", čulo se na Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora, koji je na 119. sjednici razmotrio konačni prijedlog Zakona o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi oko kojega su se dugo 'lomila koplja'. 

"Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Zakon još u prosincu 2017. koji je u punoj primjeni bio od travnja 2018., da bi isti, sukladno EU direktivi, bio izmijenjen i dopunjen 2021. Dakle, 33 pojave su u zakonu proširene na 43, a uz 10 upravnih postupaka, izrečeno je kazni zbog kršenje zakana u iznosu nešto većem od 57.000 eura", kazao je uvodno državni tajnik Tugomir Majdak.

Ratari traže osnivanje kriznog fonda 

Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić upozorio je na brojne potrese na tržištu u zadnje dvije godine na koje ovaj zakon nije dao odgovore, a na što su nedavno upozorili i Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja. Ima tvrtki koje na hrvatskom tržištu formiraju prodajne cijene koje su, kaže, 50 do 60 posto veće nego one na europskim burzama. On drži da ovaj zakon mora spriječiti takve stvari jer se u praksi događa da plate kaznu od samo nekoliko stotina eura, a izvlače milijunsku dobit, ističe Pranjić.

Uz to, predložio je osnivanje kriznog fonda zbog niza potresa na tržištu, a zbog kojega, kaže, ratari stradavaju već niz godina bilo da se radi o uvozu pšenice iz Ukrajine ili učestalim klimatskim nepogodama. On drži da bi se sredstva (30 posto) za krizni fond mogla namaknuti od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.  

Ratarima u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja obećane dodatne kontrole otkupljivača

Potpredsjednik HPK Zvonimir Širjan istaknuo je da smo uspjeli uništiti domaće stočarstvo, posebno tov junadi. Dodao je da se milijun tona hrane potroši u tovu junadi, što znači da nema opstanka domaćeg ratarstva bez jakog stočastva, a koje je sve slabije. No, ono tone dok strani trgovački lanci peku kruh i pecivo od smrznutog tijesta iz uvoza.

Ervačić: Na crnom tržištu 130.000 svinja?

S druge strane, predstavnik HUP-ove udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Mirko Ervačić, vlasnik Osatine, istaknuo je da nisu imali problema u poslovanju s trgovačkim lancima, iako im ne daju robu ispod cijene. Naveo je više primjera tržišnog poslovanja pa je tako, kaže, bilo godina kada je plaćao pšenicu po 380 i 400 eura po toni, a prošle godine je to bilo 160 eura. "Moramo imati prijelazne zalihe za 15.000 goveda i 60. 000 svinja", dodao je. 

Od 800.000 svinja na domaćem tržištu u samo tri mjeseca, kaže on, shvatili smo da imamo još dodatnih 130.000 svinja. On drži da je i to dio nepoštene trgovačke prakse, a da se pored učestalih inspekcija, kojih zna biti i 40 na mjesec i dalje 20 posto robe prodaje na crno.

Demanti na članak "O nepoštenim trgovačkim praksama raspravljao Odbor za poljoprivredu, evo što se čulo"

Na kraju se pohvalio da Osatina grupa godišnje proizvode u Slavoniji više od 50 milijuna eura vrijednosti voća i povrća, kojega 50 posto izvozi u 14 zemalja. 

Damping ruši domaću proizvodnju  

Predsjednica Odbora Marijana Petir upozorila je, između ostalog, da su i dalje veliki problem na domaćem tržištu uvozni proizvodi, u prvom redu meso bilo svinjsko ili junetina, koje se prodaje ispod proizvodne cijene. Ona je u raspravi zatražila od AZTN-a, uz poštivanje EU načela slobodnog tržišta, učinkovitiju zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje za koju smo se, kaže, opredjelili i u Nacionalnoj strategiji.

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota je kazao je da je puno godina izgubljeno na lutanje državne uprave što se tiče udruga i organizirane proizvodnje, kao i udruživanja u proizvođačke organizacije za koje drži da nemaju alternative na otvorenom tržištu. On je istaknuo da se 50 posto voća na tržištu prodaje putem akcija, za što količine dogovaraju s trgovačkim lancima.    

Odgovarajući na brojne upite, Majdak je kazao da su do sada registrirane 23 proizvođačke organizacije od kojih četiri za voćarstvo i povrćarstvo te devet start up-ova dok su dvije podnijele zahtjeva za izgradnju logističko-distributivnih centara. Uz to, pohvalio se da je Europska komisija prihvatila hrvatski prijedlog da se dva posto iz Nacionalne omotnice ZPP izdvoji za žurno reagiranje u slučaju kriznih situacija.