Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Demanti
  • 04.02.2024. 10:00

Demanti na članak "O nepoštenim trgovačkim praksama raspravljao Odbor za poljoprivredu, evo što se čulo"

Mirko Ervačić, koji je sjednici Odbora nazočio u svojstvu predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede, poslao je zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija, koji prenosimo u cijelosti.

Foto: Printscreen
  • 349
  • 19
  • 0

Na temelju članka 22., 40. i 41. Zakona o medijima (Narodne novine, broj: 59/04, 84/11, 81/13, 114/22), Mirko Ervačič iz Koritne podnosi sljedeći zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija koji prenosimo u potpunosti. 

U utorak, 23. siječnja 2024. godine na portalu agroklub.com objavljen je članak pod naslovom: "O nepoštenim trgovačkim praksama raspravljao Odbor za poljoprivredu, evo što se čulo", autora Marinka Petkovića dostupan na poveznici https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/o-nepostenim-trgovackim-praksama-raspravljao-odbor-za-poljoprivredu-evo-sto-se-culo/93189, a u kojem članku su objavljene neistinite informacije u vezi sa izjavama koje je Mirko Ervačić (dalje: podnositelj Zahtjeva) dao na 119. sjednici Odbora za poljoprivredu, stoga se ovim putem pozivate da sukladno čl.22 i čl. 40 Zakona o medijima objavite sljedeći ispravak informacija, kako slijedi: 

U članku pod naslovom "O nepoštenim trgovačkim praksama raspravljao Odbor za poljoprivredu, evo što se čulo", iznesene su netočne informacije i pogrešni zaključci autora teksta u odnosu na ono što je podnositelj Zahtjeva izrekao na sjednici Odbora za poljoprivredu u svojstvu predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede. 

Predmetni članak, u odnosu na dio u kojem se iznose navodne tvrdnje podnositelja Zahtjeva, rezultat je netočnog prenošenja informacija i konfbulacije autora članka. 

Nije točno da je podnositelj Zahtjeva izjavio da je "bilo godina kada je plaćao pšenicu po 380 i 400 eura po toni, a prošle godine je to bilo 160 eura". 

Naime, podnositelj Zahtjeva nije na sjednici rekao da je plaćao pšenicu 160 eura prošle godine, nego je rekao da je zalihe napravio u trenutku kada je pšenica bila po 380 i 400 eura po toni, a da je prošle godine cijena bila 160 eura po toni. 

Podnositelj Zahtjeva je o tome govorio u kontekstu tržišne ekonomije kako bi ukazao na razlike u cijenama burzovne robe, koje svakom poljoprivrednom proizvođaču uvjetuju donošenje poslovnih odluka, a koje odluke mogu biti dobre ili loše, s čime se svaki proizvođač mora nositi. Formulacija koju je autor teksta iznio ne odgovara niti izgovorenim riječima niti kontekstu u kojem su izrečene na sjednici, što je rezultat ili nerazumijevanja autora o onome o čemu je podnositelj Zahtjeva pričao ili nedovoljnog angažmana autora prilikom pisanja članka. 

Nadalje, autor izvlači pogrešan zaključak u dijelu u kojem piše: "Od 800.000 svinja na domaćem tržištu u samo tri mjeseca, kaže on, shvatili smo da imamo još dodatnih 130.000 svinja. On drži da je i to dio nepoštene trgovačke prakse"

U tom dijelu sjednice podnositelj Zahtjeva se osvrnuo na problem da se na domaćem tržištu u 3 mjeseca pojavilo oko 130.000 svinja kojih do tada nije bilo "u papirima". Obzirom da se radi o značajnom postotku robe kojom se do tada nezakonito trgovalo (oko 20% mjerodavnog tržišta), postavlja se pitanje kako se to može dogoditi? istovremeno, Agencija za zaštitu tržiušnog natjecanja rigorozno kažnjava pojedine trgovce kada kod njih utvrdi i najmanj propust, u tom kontekstu je podnositelj Zahtjeva nekoliko puta postavio pitanje predstavlja li to nepoštenu trgovačku praksu. Drugim riječima, predstavlja li nepoštenu trgovaćku praksu žurno "ozakonjenje" i isplaćivanje državnih potpora i za tih 130.000 svinja koje bi se, u okolnostima izostanka afričke svinjske kuge, prodale "na crno"? Autor je podnositelju Zahtjeva neistinito pripisao tvrdnju kako je navedena u članku, jer podnositelj Zahtjeva nije tvrdio da to predstavlja nepoštenu trgovačku praksu, nego je to upitao nazočne. 

Također, autor piše: ...a da se pored učestalh inspekcija, kojih zna biti i 40 na mjesec i dalje 20 posto robe prodaje na crno"

Navedeno predstavlja iznošenje neistinitih činjeničnih tvrdnji u odnosu na ono što je podnositelj Zahtjeva doista rekao. Podnositelj Zahtjeva je rekao da pojedine tvrtke imaju po 42 inspekcijska nadzora na mjesec, aludirajući na nejednako postupanje od strane Državnog inspektorata i ostalih institucija, koje s jedne strane pretjerano kontroliraju određene subjekte, dok istovremeno na tržištu postoji 20% robe kojom se nezakonito trži,a  da iste te institucije godinama zatvaraju oči na "crno" tržište. Dakle, podnositelj Zahtjeva nije rekao da su inspekcije općenito učestale, nego da su učestale samo kod nekih subjekata (što je veika razlika!), dok se odgovor na pitanje što je uzrok naglog porasta broja svinja na domaćem tržištu nameće sam od sebe svakome tko je objektivno pratio izlaganje podnositelja Zahtjeva, te situaciju na tržištu svinja i programe potpora sektoru svinjogojstva u Republici Hrvatskoj od srpnja 2023. godine nadalje. 

Isto tako, autor članka tendenciozno iznosi da se podnositelj Zahtjeva: "Na kraju se pohvalio da Osatina grupa godišnje proizvede u Slavoniji više od 50 milijuna eura vrijednosti voća i povrća kojega 50 psoto izvozi u 14 zemalja.", jer podnositelj Zahtjeva nije iznio navedene brojke kako bi se hvalio, nego u namjeri da argumentira teze koje je iznio tijekom diskusije na sjednici Odbora za poljoprivredu. Autor teksta nije u dobroj vjeri prenio ovaj dio izlaganja podnositelja Zahtjev, jer je iz konteksta rasprave razvidno da podnositelj Zahtjeva nije iznosio predmetne brojke u namjeri da se hvali, nego da uvodno obrazloži razloge zbog kojih će njegovi stavovi u određenoj mjeri odstupati od stavova drugih sudionika sjednice, a što je potpuno jasno ukoliko se ima na umu da čitav tijek dotadašnje rasprave i onoga što je podnositelj Zahtjeva naknadno rekao. Autor teksta je potpuno izostavio činjenicu da je podnositelj Zahtjeva istovremeno izjavio da preostalih 50% voća i povrća plasira na hrvatskom tržištu, iz čega je razvidno da je podnositelj Zahtjeva prikazao omjer navedenih brojki isključivo u namjeri da podstre činjenice o poslovnom modelu koji dokazano funkcionira u praksi, iz kojih su prisutni na sjednici, ali i svi zainteresirani za tu temu, mogli izvesti valjane zaključke i steći nove spoznaje. 

U zaključnom dijelu izlaganja, podnositelj Zahtjeva je otvoreno postavio pitanje imamo li snage suočiti se sa takvim činjenicama i "posložiti" stvari da nam svima bude bolje, iz čega je autor članka nesporno mogao utvrditi da je poanta izlaganja podnositelja Zahtjeva bila iznošenje objektivnih činjenica i konstruktivne kritike na osnovu njih, a da namjera podnositelja Zahtjeva nije bila suditi o tome predstavlja li nešto nepoštenu trgovačku praksu, ili pohvaliti rad Državnog inspektorata Republike Hrvatske (upravo suprotno), kao ni hvaliti se vlastitim postignućima, kako to pogrešno proizlazi iz članka. 

Sve navedeno se može utvrditi uvidom u video zapis predmetne sjednice, što je bio dužan učiniti i autor spornog članka prije nego je iznio neistine i svojim pogrešnim zaključcima promijenio smisao čitavog izlaganja podnositelja Zahtjeva. U konačnici, ukoliko autoru članka ni nakon toga nije bio jasan smisao izlaganja podnositelja Zahtjeva, isti ga je mogao kontaktirati prije objavljivanja spornog dijela članka, što nije učinio. 

Iznošenje neistinitih informacija na način kako je učinjeno u članku podnositelj Zahtjeva smatra krajnje neprofesionalnim i protivnim Kodeksu časti hrvatskih novinara. 

Sukladno čl. 5. Kodeksa časti hrvatskih novinara, novinar je obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. 

Slijedom navedenog, predmetni članak pod naslovom "O nepoštenim trgovačkim praksama raspravljao Odbor za poljoprivredu, evo što se čulo", autora Marinka Petkovića sadrži neistinite navode kojima se čitatelje dovodi u zabludu o tome što je, i u kojem smislu, podnositelj Zahtjeva rekao na sjednici 119. sjednici Odbora za poljoprivredu, zbog čega članak u spornom dijelu ne predstavlja vjerno izvješće s rasprave sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, a smisao izjava podnositelja Zahtjeva je promijenjen. 

Obzirom da je napisano nanijelo štetu podnositelju Zahtjeva, ovim putem podnositelj Zahtjeva poziva da objavite ovaj ispravak u cijelosti, na način propisan člankom 41. stavkom 1. Zakona o medijima u svezi s člankom 40. Zakona o medijima. 


Tagovi

Demanti Zahtjev Mirko Ervačić Odbor za poljoprivredu


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).