Norbert Lins: Hrvatski poljoprivrednici mogu računati na pomoć kod ujednačavanja potpora

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u utorak 12. sjednicu na kojoj su putem videokonferencijske veze razmijenili stajališta s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbertom Linsom o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), višegodišnjem financijskom okviru (do 2027.) i europskom planu oporavka.

Uvodno je predsjednica Odbora Marijana Petir kazala da u okviru EU-a treba iznaći sredstva u zajedničkom Kriznom fondu za poljoprivrednike na potresom pogođenom području, jer je za Hrvatsku predviđeno u narednom financijskom razdoblju od sedam godina, pet milijardi eura. Dodala je da na jedan uloženi euro iz Hrvatske u EU proračun, dobivamo pet eura.

U Upisniku 70.000 poljoprivrednika ne prima poticaje  

S druge strane, prema njezinim riječima, tu su i problemi na zajedničkom tržištu Unije, kao što su dampinške cijene koje uništavaju naše male poljoprivrednike, te se založila za reviziju trgovačkih sporazuma. "Pitanje kao što je poljoprivredno zemljište, a bez kojeg nema povećanja konkurentnosti, možemo i sami riješiti", kazala je.

Kako se čulo, čak 70.000 poljoprivrednika iz Upisnika ne prima nikakve poticaje, a 20 poljoprivrednih gospodarstava ima čak 546 puta veće potpore od onih koji ih dobivaju, što znači da ih je nužno ujednačiti te stvoriti proizvode s dodanom vrijednosti kao i osigurati međugeneracijsku obnovu na ruralnim područjima. Dakle, 10 milijuna poljoprivrednika u EU moraju biti pošteno plaćeni za svoj posao, što znači da treba fleksibilizirati okolišne standarde, ali i podržati mlade i žene na ruralnim područjima, drži Petir.

Lins je kazao da je jedino sektor poljoprivrede u EU, zbog složenosti ZPP-a, ali i Zelenog plana i Strategije od polja do stola, uspio izboriti dvogodišnje prijelazno razdoblje, a ključni cilj je osigurati zdravu i cjenovno dostupnu hranu. Dodao je da to znači da se moraju osigurati i stabilni izvori prihoda za poljoprivrednike koji se nalaze pred velikim klimatskim i okolišnim izazovima.

Nema plaćanja većih od 500.000 eura?

Drži i da neće biti jednostavno postići sve ciljeve Zelenog plana EU-a jer se ponekad radi o suprotstavljenim interesima, ali je uvjeren u iznalaženje, nakon prijelaznog razdoblja, prihvatljiva rješenja za sve. Istaknuo je da jako dobro razumije probleme hrvatskih poljoprivrednika, koji su većinom mali poljoprivrednici, kao i oni u njemačkoj regiji iz koje on dolazi. Obećao je da EU parlament neće dozvoliti plaćanja veća od 500.000 eura, ne po farmi već po korisniku, kako bi uključili socijalnu održivost ruralnih područja u ZPP.    

Međutim, kako nije stigao odgovoriti na sva postavljena pitanja, a bilo ih je od strukture poticaja, ruralnih, klimatskih do onih rodnih, pozvao je sve da mu pišu na ured, te obećao 'pisane odgovore'.

U raspravi je potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, kazala da koncept pametnih sela ne treba biti zamjena za lokalnu incijativu LAG-ova, koji na terenu rade dobar posao, još od 2013. godine, odnosno IPARD-a. Založila se za veću financijsku podršku LAG-ovima, kroz Leader program, kao i iz Programa ruralnog razvoja, bilo da se radi o pilot projektima, upravljanju šuma, osnivanju skupine proizvođača, mreža i klastera.

Naime, Vukovac drži da Hrvatska ima cijeli niz infrastrukturnih problema na ruralnim područjima, a ovi katastrofalni potresi na Banovini su to samo potvrdili, što zajedno dovodi do njihove 'demografske erozije'.

Nedovoljno hrane, ali i manje pesticida i antibiotika

Član Odbora Vili Matula se založio za 'zelenu' i održivu obnovu Banije od potresa, ali i Slavonije, Like i Gorskog Kotara, od iste depopulacije, kako bi mogla proizvoditi u budućnosti zdravu hranu, a zamijeniti fosilna gnojiva i goriva.  

Ima i onih članova koji drže da se poljoprivredno zemljište kod nas nedovoljno obrađuje, mahom na ruralnim područjima, što dovodi do loše demografske slike i nerazvijenosti.  

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da se kriza uzrokovana pandemijom Covida-19, a koja je u prvi plan istaknula prehrambenu sigurnost, nastavlja i da se ne može predvidjeti njezin kraj. Dodala je da je Hrvatska, nažalost, ispod razine samodostatnosti u proizvodnji hrane u EU, ali i da je ispod uporabe količine pesticida i antibiotika u stočarstvu. To znači da moramo preokrenuti negativne trendove na ruralnim područjima, a drži da poljoprivreda, posebno u manjim zemljama, ne može preuzeti dodatne obveze, ali može biti važan čimbenik u skrbi o okolišu i održivom razvoju.

Kako je navedeno iz Ministarstva, U razdoblju do 2027. godine za Hrvatsku je predviđeno više od 5 milijardi eura europskih sredstava -  2,6 milijardi eura za izravna plaćanja, 72,9 milijuna eura za vinski program, 13,4 milijuna eura za pčelarski program, 2,15 milijardi eura za ruralni razvoj te 201,7 milijuna eura dodatnih sredstava u okviru Next Generation EU instrumenata.