Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zvonko Pongrac
  • 29.01.2022. 16:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Neki zaposlenici u institucijama više rade da se dopadnu Europi, nego da pomažu našim seljacima

Razgovorali smo s povjerenikom Demokratskog HSS-a Osječko-baranjske županije. Evo što Zvonko Pongrac kaže o stanju domaćeg agrara.

Foto: Dubravka Petric / Pixsell
  • 2.005
  • 347
  • 2

"Selo i poljoprivreda još nisu prepoznati kao jedan od najakutnijih problema hrvatskog gospodarstva", kaže Zvonko Pongrac prvi čovjek Demokratskog HSS-a Osječko-baranjske županije, stranke nastale razjedinjavanjem Hrvatske seljačke stranke s kojim smo razgovarali na temu njegovog viđenja domaćeg agrara.

Nažalost, rekao je odmah, stanje u našoj poljoprivredi je iz dana u dan sve gore, a našim je poljoprivrednicima sve teže. Prema njemu, ova Vlada nije pokrenula rast poljoprivredne proizvodnje, nije zaustavila uvoz hrane, i ono što je bitno nema jasnu strategiju za poljoprivrednu proizvodnju. Naša poljoprivreda se ne razvija.

"Istina da su zaustavljeni trendovi pada, ali već dugi niz godina nema pomaka i stagniramo. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je veća, ali to je rezultat viših cijena, što je dodatni udar na građane", naglašava.

K tome, cijene voća, povrća, ulja, pekarskih proizvoda, mlijeka lete u nebo, ali ne na način da zarade naši seljaci već trgovački lanci i preprodavači. Istovremeno, dodaje, imamo nisku samodostatnost istih tih proizvoda. Porast indeksa cijena voća i povrća u odnosu na 2015. godinu je povećanje 30%. Broj hektara pod ugarom raste. 2013. godine površine pod ugarom iznosile su nešto manje od 5.500 ha, a 2020. godine preko 28.000 ha. Negativna uvozna izvozna bilanca hrane i živih životinja i poplava uvoznog mesa u trgovačkim centrima sumnjiva podrijetla uništavaju naše farmere.

"Sve ove brojke govore da poljoprivredna politika nije dobra. Ako tome još dodamo da godišnje kroz sustav poticaja i potpora dajemo u poljoprivredu preko 7 milijardi kuna jasno je da sustav ozbiljno nije dobar", upozorava Pongrac.

Bolje riješiti financiranje HPK

Kaže i da je veliki broj OPG-ova na rubu izdrživosti, a depopulacija sela govori sama za sebe kakva je situacija u njima. Slavonija kao perjanica poljoprivredne proizvodnje suočena je sa izrazito velikom stopom pada stanovništa. Nema mladih i radno sposobnih. Naši poljoprivrednici nisu u mogućnosti osigurati sezonsku radnu snagu za radno intenzivne kulture.

"Visoka davanja čine našeg proizvođača nekonkurentnim. Pozitivno je formiranje HPK, ali treba bolje riješiti njihovo financiranje i jače uključiti u kreiranje poljoprivredne politike", smatra. 

Natječaji neredoviti, obrada preduga 

Drži i da povlačenjem sredstava iz EU nismo napravili gotovo ništa. Osim što trošimo novce, nema dodane vrijednosti. "Već sam istaknuo brojke. Nema jasne strategije i vizije. Lutamo sve ove godine", kaže.

U poljoprivredi je, navodi, dug povrat kapitala i niska stopa obrtaja (Foto: V. Stapić)

Prvo su natječaji bili usmjereni prema velikim proizvođačima, mali poljoprivrednici bili su u podređenom položaju. Onda potpuni zaokret pa sve prema malim poljoprivrednicima. Sada nešto kombiniramo između. Bitno je, nadomeće, da intervencije nisu dovele do ostvarivanja ciljeva programa ruralnog razvoja. Naši poljoprivrednici teško planiraju razvoj i korištenje fondova, a natječaji nisu redoviti i često mijenjaju uvjete.

"To je za planiranje razvoja naših gospodarstava veliki problem", ukazuje dodajući da su k tome još dugi rokovi obrade. U takovim uvjetima naši poljoprivrednici teško planiraju, a u ovoj grani gospodasrtva, ne ide brzo. Rast i razvoj moraju biti dugoročno planirani. U poljoprivredi je dug povrat kapitala i niska stopa obrtaja. Rizik je velik. Klimatske promjene i tržni poremećaji u uvjetima visoke zaduženosti i niske proizvodnosti značajno utječu na otpornost i konkurentnost.

"Osim toga, administrativno - pravna procedura od samog je početka bila skupa i komplicirana. Ni danas propisi i natječaji nisu jasni našim poljoprivrednicima", navodi naš sugovornik. Zbog toga moraju plaćati visoke cijene konzultanata pri prijavi na natječaje s vrlo neizvjesnim rezultatom. Upozorava i da se kriteriji odabira poljoprivrednih gospodarstava često mijenjaju, nedorečeni su i nejasni, liste prihvatljivih troškova često neodgovaraju potrebama investicija, nisu utvrđeni uvjeti kupnje traktora itd.

"Pravilnici moraju biti transparentni, jasni i dostupni poljoprivrednicima, a ne da se mijenjaju tijekom samog natječaja", dodaje. Navodi i da su kratki rokovi e-savjetovanja. Često se prijedlozi ne prihvaćaju bez obrazloženja.

"Sustav nije transparentan, a neki zaposlenici u institucijama više rade da se dopadnu Europi, nego da pomažu našim seljacima", proziva Pongrac.

Reforme izostale, seljaci nezadovoljni ministricom

Smatra kako ni ova Vlada ne provodi reforme u poljoprivredi te da je stanje u agraru sve gore i gore. Da reformi nema. Pita, što je to reformski napravljeno u agraru u posljednjih 20 godina? I dalje imamo izazove zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, nisku proizvodnost, stagnaciju, usitnjenost parcela, nekonkurentnost i neprepoznatljivost proizvodnje domaće hrane, depopulaciju i starenje sela, prezaduženost velikih tvrtki, nizak udio prerade poljoprivrednih proizvoda kroz stvaranja dodane vrijednosti, itd.

"Iz ovoga se vidi da sam ja, ali i seljaci nažalost, nezadovoljni radom ministrice i cijelog sustava. Mislim da je nama potreban ministar lider koji se treba i zna izboriti za selo i seljaka", kazuje. 

Zakon o zadrugama nije dobar

Poljoprivrednici, prema njegovu mišljenju, ne žele udruživanje jer nisu otklonjene prepreke. Kada govorimo o zadrugama, Zakon o zadrugama propisuje jedan član jedan glas. "U uvjetima nejednake veličine gospodarstva ovo postaje kamen spoticanja", upozorava i kaže da imamo primjere gdje su kod formiranja zadruga nakon godine dana najveći proizvođači izbacivani. Nije, navodi, prirodno da mali i često puta neprofesionalni proizvođač odlučuje o interesima velikog proizvođača. Uz to, povijesno zadruge našim poljoprivrednicima nisu ostale u dobrom sjećanju.

"Osim ideje koja je ispravna, sve drugo bilo je loše", navodi i napominje da treba poljoprivrednike usmjeravati u proizvođačke organizacije bez obzira na pravni status. Poljoprivrednici će sami procijeniti koji pravni oblik je za njih bolji tj. zadruga ili d.o.o. To je u skladu sa trendovima i praksama u EU.

Depopulacija sama govori o stanju u selima (Foto: V. Stapić)

Dodaje i da Pravilnik o proizvođačkim organizacije prečesto mijenjamo. Do jučer je udruga građana mogla biti proizvođačka organizacija. To je u koliziji sa ciljevima udruživanja. Udruga je neprofitna grupa građana, a proizvođačka organizacija za cilj ima dizanje konkuretnosti i pregovaračke pozicije članova na tržištu. "To su dva svijeta", kaže.

Nisu naši proizvođači protiv udruživanja, ali mjere poljoprivredne politike nisu jasno pogodile koristi udruživanja. Naši proizvođači ne prepoznaju jasne koristi, ali vide ograničenja. Smatra da mjere poljoprivredne politike kroz intervencije moraju značajnije prepoznati interese udruživanja poljoprivrednika u proizvođačke organizacije.

"Bez udruživanja poljoprivrednika nećemo razvijati poljoprivrednike", njegov je stav. 

Europa prepoznaje važnost udruživanja i upravo je, dodaje, u dokumentu komentara na Strateški plan 2023-2027 RH ukazala na slabo udruživanje proizvođača. Proizvođačke organizacije okosnica su bolje pregovaračke pozicije na tržištu, ali i i rasta i razvoja. Kroz njih se definiraju strateške kulture, bazeni proizvodnje, uspostava infrastrukture, financiranje poljoprivrednika, standardizacija proizvoda, sustavi kvalitete, prepoznatljivost proizvoda, količina proizvoda, transfer znanja i tehnologije.

Sve ovo, napominje, mora biti dio te priče kako bi naši proizvođači lakše dolazili na police trgovačkih centara i našim građanima ponudila domaću visokokvalitetnu hranu. Ukazuje i da je slaba informiranost naših poljoprivrednika o prednostima udruživanja. Informiranost treba ići od državnih institucija, ministarstva poljoprivrede i pratećih agencija. Isto tako, navodi, loša je infrastruktura poljoprivrednih objekata, hladnjača, skladišta, prerađivačkih kapaciteta, tako da poljoprivrednici nemaju gdje spremiti i preraditi svoje proizvode. 

Naglasak na investicije, uređenje tržišta i promociju domaćeg

Uvoz je, smatra, moguće zaustaviti većom proizvodnjom, standardizacijom, udruživanjem i označavanjem. Posebni naglasak treba biti na investicijama u prehrambenu industriju, uređenju tržišta i promociji domaće hrane.

"Sivo tržište guši ekonomiju. Ne koristimo sve mehanizme uređenja tržišta koje nam Europa omogućava i koje oni koriste", proziva navodeći da sljedivost proizvoda mora biti strogo kontrolirana te visokim kaznama spriječiti da se uvozno plasira pod "domaće". Razvoj nacionalnih oznaka koje počivaju na sljedivosti i nadstandardu kakvoće moraju biti imperativ.

Drži i da jako malo proizvodimo proizvoda s dodanom vrijednosti. Hrvatski građani moraju imati pravo izbora domaćeg proizvoda. Potrebno je izvršiti strateško planiranje i to kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Dakako, kaže, to planiranje odnosi se na poljoprivredne proizvode od povrća do stočarstva. Kroz strateško planiranje potrebno je raditi na dodanoj vrijednosti od mlijeka, mesa, uljarica, žitarica i svih ostalih proizvoda kod kojih se to može postići. Naravno, tu se treba država itekako uključiti.

Zemlja seljaku 

Poljoprivredno zemljište, nastavlja, prirodno je bogatstvo. Državno poljoprivredno zemljište najbolji je alat za provođenje poljoprivredne politike.

"Program raspolaganja svakako treba biti na općinama i gradovima temeljeni na kriterijima i ciljevima poljoprivredne politike, mada natječaje često puta lokalni šerifi zloporabe za podjelu po podobnosti ili partijskoj knjižici", upozorava Pongrac. Osim toga, kaže, često manje općine nemaju dostatnu infrastrukturu za provedbu natječaja što je bilo vidljivo i nedavno u Čađavici.

 Državno zemljište alat je za provođenje mjera poljoprivredne politike, kaže (Foto: V. Stapić)

Ovdje treba nalaziti druga rješenja. Smatra da u tom procesu trebaju biti uključene sve razine vlasti od državne, regionalne do lokalne. Brojni su problemi vezani uz zemljište. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja i smanjivanja plodnosti, okrupnjavanje malih površina posebni su izazovi.

"Rekao sam da je državno poljoprivredno zemljište alat za provođenje mjera poljoprivredne politike. Ono mora biti u potpunosti podređeno ostvarivanju tih ciljeva", dodaje naglašavajuči da ciljevi nisu samo ekonomski, nego i društveni, socijalni, demografski, kulturološki. Selo je čuvar tradicije, kulture, povijesti i prepoznatljivosti u procesima globalizacije. Resurs poljoprivrednog zemljišta je prirodno bogatstvo i kao takovo mora biti eksploatirano. Povećanje poljoprivrednih površina, kroz uključivanje nepoljoprivrednih i zapuštenih površina u poljoprivrednu proizvodnju uz poštivanje mjera zaštite tla i okoliša mora biti jedno od prioriteta u razvoju hrvatske poljoprivrede.

"Zemlja napokon mora doći u vlasništvo seljaka", zaključuje povjerenik Demokratskog HSS-a Osječko-baranjske županije.


Tagovi

Zvonko Pongrac Demokratski HSS Razgovor Stanje u agraru


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]