Pretraga tekstova
Cijene žitarica su pod utjecajem dostupnosti pšenice iz crnomorske regije. Koliko je tona pšenice na pariškom MATIF-u, a kako na čikaškom CBoT-u?
Pale su cijene ugovora za žitarice na europskim i američkim burzama te se približavaju višemjesečnim najnižim vrijednostima. Za to vrijeme raste cijena uljane repice.
Na pariškom MATIF-u je cijena pšenice pala za 2,75 eura i sada je za tonu potrebno izdvojiti 251,25 eura.
Najviše je to rezultat dostupnosti pšenice iz crnomorske regije. Uvoz u Europsku uniju je porasao za više od 80 posto. Očekuje se da će uvoz iz Ukrajine i dalje biti bescarinski, što je doprinijelo daljem padu.
U ožujku je iz ove države isporučeno 7,8 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda. Od toga je 5,7 milijuna tona žitarica, što je više za 12 posto nego u veljači. Oko 51 je išlo preko žitnog koridora, dok je ostatak transportiran alternativnim putevima. Ovo je najveći mjesečni izvoz od početka rata.
Egipat je kupio 300.000 t što će biti isporučeno od 10. do 20. svibnja, a sljedećih 300.000 t do 31. svibnja. Rusija koja je uz Ukrajinu najveći proizvođač, dominira na tržištu i također definira cijene.
Cijena kukuruza je pala za 3,5 eura/t i iznosi 247,75 eura/t. Veliki oporavak cijene uljane repice je obilježio ovaj tjedan. Rast od 8,5 eura povećao je cijenu na 461,5 eura/t.
Čikaški CBoT bilježi blagi pad cijene pšenice 227,30 eura/t. U SAD su uvjeti za ovu žitaricu nepovoljni, na jugu je zemlja suha, dok je na sjeveru hladno.
Za kukuruz je pala na 232 eura/t, a soje na 502,22 eura/t. Jedino je porasla cijena zobi i za tonu je trebalo izdvojiti 214,67 eura.
Tagovi
MATIF CBoT Tržište žitarica Cijena pšenice Cijena kukuruza Cijena uljane repice Cijena soje
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Europska komisija koristi bescarinski uvoz kao još jedno sredstvo kako što više uništiti seljake.Krenulo je od Nizozemske oduzimanjem farmi i nastavlja se svim sredstvima,pa se tako na silu gura zeleni plan,iako su mnogi sugerirali da se barem prolongira u ovim kriznim vremenima.Određeni ekstremno zeleni političari ne mare previše za ekologiju,jer to im nije primarni cilj.Njihov glavni cilj je istjerati seljake sa zemlje,jer im je zemlja potrebna za vjetroelektrane i za solarne panele.Zato se poljoprivreda lažno prikazuje kao najvećeg zagađivača,a istovremeno ti zeleni licemjeri ni da zucnu o zagađiavnju vojne industrije.Ove burze također nemaju veza sa tržištem,jer politika i njezini mediji plasiraju potrebne vijesti i tako se formiraju cijene.