Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Komasacija
  • 08.04.2022. 10:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Mogu li gradovi i općine provoditi komasaciju poljoprivrednog zemljišta?

Uvođenje poreza na nekretnine, tako i na neobrađeno poljoprivredno zemljište, što lijepo zvuči, ali je teško provodivo, bilo bi dobra mjera za okrupnjivanje, čulo se na saborskom Odboru za poljoprivredu o Zakonu o komasaciji.

Foto: Marinko Petković
  • 1.026
  • 200
  • 0

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je konačni Prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, kojim se predviđa u tri naredne godine obuhvatiti od 18.000 ha do maksimalno 46.000 ha, putem novog javnog poziva. Interes su, čulo se, putem prethodnog, iskazale 23 jedinice lokalne samouprave (JLS-a).  

"Vlada će donijeti program te preuzeti troškove predfinanciranja od JLS-ova u postupku koji će trajati dvije i pol godine, a novost u zakonu je u odnosu na prvo čitanje da članovi stručnog povjerenstva za komasaciju, ne moraju imati sedam godina radnog iskustva već je to po novome pet godina", kazao je uvodno državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, koji je istaknuo da će za provedbu komasacije u ovoj godini u državnom proračunu trebati osigurati 18 milijuna kuna, 2023. godine 44 milijuna kuna, a 2024. godine čak 90,2 milijuna kuna.

Lenart: Država, a ne JLS-ovi trebaju provoditi komasaciju

Kako se čulo, postupak provođenja komasacije trebao bi biti transparentan, te bi u tom smislu bilo dobro da poslove provođenja komasacije preuzme Ministarstvo poljoprivrede, jer jedinice lokalne samouprave nisu dovoljno kapacitirane za provedbu ovih poslova, kazao je član Odbora, Željko Lenart.

Podsjetio je kako ljudi još i danas imaju probleme zbog komasacije iz prošlih vremena koja nije korektno napravljena te je izrazio zabrinutost oko procjene zemljišta i hoće li ona biti pravedna. Naveo je da u članku 3. zakona piše: Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vrijednost zemljišta koje se sudioniku komasacije dodjeljuje, ne može biti manja od 90 ni veća od 120 posto vrijednosti zemljišta koje je unio u komasacijsku gromadu.

"Hoće li sve biti dobro procijenjeno? Tko će to dobiti 120 posto vrijednosti? Na deset hektara to je dva hektara, a tko će dobiti 90 posto na deset hektara to je hektar. Danas, u vrijeme kad cijena zemljišta raste astronomski, kada je već teško naći slobodno poljoprivredno zemljište za kupovinu, čak i za iznajmljivanje, izgubiti hektar je jako puno. Netko bi ovdje mogao dobro profitirati“, rekao je Lenart te dodao kako vjeruje da to nije namjera ovog zakona, ali s obzirom što se sve događalo s poljoprivrednim zemljištem nije uvjeren da će sve biti napravljeno kako treba.

Zaiskrilo oko komasacije - zakon je nekome majka, a nekome maćeha?

S druge strane, dio članova Odbora mišljenja je kako su upravo JLS važne, ako želimo komasaciju provesti uspješno. Upitano je i o razlozima kompliciranosti procedura u kojima su JLS iskazivale interes za provođenje postupka komasacije. U raspravi je rečeno i kako bi uvođenje poreza na nekretnine pa tako i na neobrađeno poljoprivredno zemljište bilo dobra mjera za okrupnjivanje.

Komasacija se dugo godina nije provodila

Član Odbora, Ljubomir Kolarek je podsjetio da je još 1960. godine u Međimurju u Kotaribi provedena komasacija, koja nije bila savršena, ali su ljudi shvatili da je ona nužna za okrupnjavanje  poljoprivrednog zemljišta, odnosno urodila je plodom.

Stipan Šašlin, pak, drži da nema mjesta bojazni u sastav povjerenstva za provedbu komasacije, jer dva od sedam članova imenuje JLS-ovi, pet Ministarstvo poljoprivrede, a tu su i geodeti, suci i dr. 

Ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu prizvodnju i tržište Sandra Zokić kazala je da se komasacija dugo godina nije provodila, a da je Geodetska uprava prikupila tražene podatke, te je za njezino provođenje bitna suglasnost vlasnika poljoprivrednog zemljišta.

Odgovarajući na upite, Majdak je kazao kako je planirano provođenje komasacije na 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, za što je ukupno osigurano 313 milijuna kuna, a isti poslovi obavili bi se do kraja 2026. godine. Dodatna sredstava osigurat će se u Državnom proračunu RH.

Na temelju prikupljene dokumentacije kojima su jedinice lokalne samouprave iskazale interes za provođenje komasacije, RH je dokazivala Europskoj Komisiji opravdanost provedbe ove reformske mjere koja se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NOOP-a), a za postupak provedbe raspisat će se javni poziv. Zbog skraćivanja procedura, a uzimajući u obzir da će poslove javne nabave provoditi Ministarstvo poljoprivrede, brisana je obveza prilaganja troškovnika u Prijedlog idejnog rješenja komasacije. 

Sadržaj zakona je kaotičan?

Oko navedenog Zakona, priopćenjem se oglasio i SDP-ov Savjet za poljoprivredu i hranu. Podsjetili su da po konačnom prijedlogu nositelji komasacije mogu biti jedinice lokalne samouprave ili Grad Zagreb, ali ne i jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno županije.

"Izgleda da su ovim javnim pozivom 'preskočene' neke od predloženih zakonskih odredbi. Sam sadržaj je dosta kaotičan i težak za praćenje, a po ne znamo koji put Ministarstvo zaobilazi institut žalbe i uvodi upravni spor što predstavlja dodatni trošak za potencijalne korisnike", reagiraju. 

Navode da je gotovo identična situacija i s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te da priče o povećanju količine, kvalitete i konkurentnosti, o "pozitivnim rezultatima" zvuče tragikomično dok poljoprivrednici ne mogu doći do osnovnog resursa za svoj rad, a to je poljoprivredno zemljište i dok ne mogu ulagati u nove tehnologije i sustave navodnjavanja zbog usitnjenosti parcela. 


Tagovi

Komasacija Zakon o komasaciji Odbor za poljoprivredu Saborski odbor Okrupnjivanje zemljišta


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.