Zaiskrilo oko komasacije - zakon je nekome majka, a nekome maćeha?

Zaiskrilo je jučer u Hrvatskom saboru za vrijeme rasprave o Zakonu o komasaciji, odnosno okrupnjivanju poljoprivrednog zemljišta. Kako je ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila, riječ je o Zakonu koji je od strateškog interesa za našu zemlju.

Međutim, zastupnici stranke Most poručili su kako je isti neprovediv te da se njime sve obveze prebacuju na općine i gradove. Da je to netočno uzvratila je ministrica dodavši da Ministarstvo poljoprivrede preuzima velike dužnosti tamo gdje vrijedi pokrenuti komasaciju, a jedinice to ne mogu ili neće.

"Jedinicama smanjujemo obveze i dajemo sebe više u to", naglasila je istaknuvši da su na novom zakonu radili najbolji stručnjaci.

Zastupnik Miro Bulj naveo je da Hrvatska ima 700 tisuća hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, no Vučković je opovrgnula njegovu tvrdnju.

"I ja bih bio nervozan na Vašem mjestu, zbog neobrađenog zemljišta godišnje gubite dva i pol pelješka mjesta, odnosno u mandatu njih deset", rekao je ministrici Zvonimir Troskot, a ona mu uzvratila da nije ona već su Mostovi zastupnici nervozni jer nisu navikli da im netko govori istinu.

Između ostalog, Vučković je kazala da će novi Zakon stvoriti preduvjete za okrupnjavanje katastarskih čestica male površine i nepravilnog oblika u veće i pravilnije, stvorit će se pretpostavke za povećanje proizvodnje te za obrađivanje zemljišta, uređenje puteva te komunalne mreže. "Sredstvima osiguranim za provedbu zakona moći provesti komasacija 18 tisuća hektara, no da postoji interes i za više", dodala je.

Naglasila je i kako je predviđeno da se sve što se komasira ne može dijeliti u sljedećih 99 godina.

Lenart: Komasacija je nužna, ali i komplicirana

Na novi je Zakon reagirao i Željko Lenart (HSS) rekavši kako je to svakako nužan proces, ali je isto i bolan i kompliciran za mnoge dionike tog procesa.

"Zakon kaže da će se postupcima komasacije smanjiti broj katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta po vlasniku. Imamo danas efikasnijih i bržih metoda kojima možemo smanjiti broj čestica", rekao je Lenart te naveo vlastiti primjer.

Kako kaže parcelu od 4 hektara koju je složio kupio je od nekoliko vlasnika. To je 12 čestica, i kada bi želio izbrisati granice između njih, da to bude jedna, morao bi raditi elaborate, mjernike, što bi ga koštalo više nego što to zemljište vrijedi kada se nabavljalo. "Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha", poručio je.

Država treba pokriti troškove?

Predložio je da bi se to moglo riješiti jednom administrativnom mjerom. "Tko želi izbrisati čestice i pretvoriti sve u jednu, neka to država odradi o svom trošku za njega". Izrazio je bojazan da će se i komasacija provesti na način kako se provela privatizacija i podjela državnog poljoprivrednog zemljišta.

Kako je kazao, svaki seljak je sentimentalan prema svojoj njivi. "Svoje imanje slažem trideset godina, popravljam zemlju, proširujem, znam za svaku svoju parcelu, na koji način je treba izorati, kuda treba propustiti vodu i ne slažem se s tvrdnjama da manje parcele nisu rentabilne", navodi on.

Bitno je, kaže, proizvoditi na svakom komadiću zemlje. "Mi danas nemamo dovoljno hrane ni energije. Promašili smo sve poljoprivredne politike. Zbog čega se komasacija nije napravila prije 20 godina?", upitao je.

Što donosi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta vrijednoj 250 milijuna kuna?

Možda smo kroz natječaje podijelili državno poljoprivredno zemljište, napomenuo je rekavši da uskoro izlazi moratorij na zabranu kupovine zemlje strancima. "Možda mi sada trebamo i to privatno zemljište okrupniti da stvorimo neke nove, veće parcele pa da pripremimo to za one koji nisu zainteresirani za male parcele? To je pretpostavka, nadam se da nije tako", zaključio je.