Mala poljoprivredna gospodarstva nestaju zbog velikih tvrtki

Studija Europske komisije pokazala je da mala poljoprivredna gospodarstva u Europskoj uniji nisu u dobroj ekonomskoj situaciji jer su pod sve većim pritiskom velikih tvrtki. Naime studija ukazuje na razvoj nekoliko ključnih ekonomskih podataka ovisno o veličini poduzeća u EU.

Male farme s površinama ispod 5 hektara daleko su najveća skupina, ali se njihov broj smanjuje znatno brže u odnosu na veće. Također, sve se više povećava broj onih koje obrađuju više od 100 hektara. Uz to, njihova struktura i ekonomska snaga značajno se razlikuju u pojedinim europskim zemljama.

Mala gospodarstva nisu održiva?

Broj poljoprivrednih gospodarstava u EU smanjio se od 2010. do 2016. za oko 15%, na 10,2 milijuna i to najviše za one koji imaju manje od 5 hektara zemlje - gotovo za petinu, na oko 6,8 milijuna. Međutim, to znači da ta skupina i dalje čini dvije trećine svih farmi u EU.

Broj onih koja obrađuju između 50 i 100 hektara smanjio se za 3%, a onih koji obrađuju više od 100 hektara u porastu je za 6%.

Najviše malih na istoku EU

U istočnoj Europi su mnoge tvrtke još uvijek znatno manje nego u zapadnoj i stoga teško preživljavaju u odnosu na međunarodnu konkurenciju, piše agrarheute. Prosječna veličina posjeda u Njemačkoj i Francuskoj je 60 hektara, u Velikoj Britaniji gotovo 100 hektara no u Rumunjskoj su imanja nešto manja od 4 hektara, u Poljskoj 10, a u Italiji 12.

Wojciechowski: Podupirat ću mala i srednja gospodarstva jer su budućnost poljoprivrede

Istodobno, trećina svih poljoprivrednih gospodarstava u Europi nalazi se u Rumunjskoj, oko 13% u Poljskoj, a nešto manje od 10% u Italiji.

Podaci ukazuju da iako se broj farmi smanjuje, to nije slučaj s površinama korištenim u poljoprivredne svrhe. 

Mali dobivaju samo 13% izravne potpore?

Velikima mnogo veći promet daje više slobode da nadoknade štetu ili druge gubitke usjeva u određenim područjima. Više od polovice svih poljoprivrednih gospodarstava u EU ima manje od 4.000 eura dohotka godišnje! Njima je teško zaraditi za preživljavanje, a služe tek za popunjavanje budžeta ili što je to često slučaj u istočnoj Europi, služe za samodostatnost.

Naime, raspodjela pomoći EU-a prema veličini farmi također je vrlo nepovoljna za male farme, jer one dobivaju samo 13% izravne potpore.

Njihova ekonomska snaga također je različita između europskih zemalja: oko 17% poljoprivrednih proizvoda iz EU dolazi iz Francuske. Njemački poljoprivrednici doprinijeli su s 13%, talijanski s 12% i španjolski s 11%.

Iako se trećina svih poljoprivrednih gospodarstava nalazi u Rumunjskoj, ta zemlja može pridonijeti sa samo 3,4% jer je ekonomska snaga i konkurentnost njihovihuglavnom vrlo malih tvrtki slaba.

Koje države dobiju najviše potpora?

Zanimljiva je i raspodjela izravnih poljoprivrednih plaćanja i subvencija između veličina farmi - što se u osnovi temelji na obrađenim površinama. Prema tome, oko tri četvrtine svih poljoprivrednih gospodarstava u EU, samo njih 16% prima potpore. 

Ovisno o raspoloživim poljoprivrednim površinama, postoje i znatne razlike između europskih zemalja u isplatama koje dolaze iz Bruxellesa. Francuska godišnje dobije iznos nešto veći od 9 milijardi eura što je više nego u bilo kojoj drugoj državi. Za Španjolsku to iznosi gotovo 7 milijardi eura, a za Njemačku 6 milijardi eura.

Poljska dobiva 4,6, a Rumunjska oko 3 milijarde eura. Međutim, ove prilično velike svote do sada nisu mogle zaustaviti uništavanje malih farmi, a smatra se da je posljedica toga i ekonomski pritisak na tu industriju.