Veliki strateški projekti, projekti malih OPG-a i mladih poljoprivrednika su prilika i za ovaj kraj, kaže nam državni tajnik otkrivajući što se učinilo kao i planove revitalizacije ove grane gospodarstva.
Na godišnjicu razornog potresa na Banovini pitali smo državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede i člana Stožera za otklanjanje posljedica potresa Tugomira Majdaka kakvi su rezultat aktivnosti ministarstava i konkretne pomoći koju su poljoprivredni proizvođači dobili do sada. Majdak je, vrlo vjerojatno, državni dužnosnik s najvećim brojem dolazaka na pogođeno područje i pravi je sugovornik za takve teme.
Gotovo cijele godinu na terenu, u izravnim je razgovorima s građanima dijelio njihovu zabrinutost, ali i optimizam u pokušaju revitalizacije poljoprivredne proizvodnje. Uostalom, taj diplomirani inženjer agronomije s dvadesetogodišnjim iskustvom u području poljoprivrede i ruralnog razvoja te upravljanju fondovima, programima i projektima, rođen je u Sisku i odlično poznaje prilike u Sisačko-moslavačkoj županiji.
"Brojke ohrabruju! Naše aktivnosti u proteklih godinu dana doveli su do određenog stanja stabilnosti stočarske proizvodnje i porasta stočnog fonda. Gledajući razdoblje od 1. prosinca 2020. do 1. prosinca 2021. bilježimo 500 grla više svinja, oko dvije tisuće više ovaca i koza i porast boja konja za 800 grla. Jedino je neznatno pao broj krava za 70 komada“, ističe odmah na početku dodajući kako je organizirano i besplatno preventivno cijepljenje stoke što će biti nastavljeno i sljedeće godine.
Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede su bile svakodnevne u dva kontejnerska ureda, u Glini i Petrinji te prostoru središnjeg ureda za obnovu, a stranke primaju i poljoprivredni savjetodavci u svojim uredima pružajući odgovore na sva pitanja poljoprivrednika.
Obnova je išla kroz mjeru 5.2.1. programa ruralnog razvoja. "Ovog tjedna objavili smo novi, trinaesti po redu, a treći natječaj vezano za sami potres. Ukupna alokacija je oko 100 milijuna kuna, vezano za obnovu gospodarskih zgrada u poljoprivredi i oštećenih poljoprivrednih površina, mehanizacije i opreme te gubitka stočnog fonda koje su poljoprivrednici imali tijekom potresa. Ugovoreno je 68 projekta u prvom natječaju, pri završetku su ugovaranja za drugi natječaj“, kaže Majdak.
Od konkretnih projekata ističe osnivanje Svinjogojske zadruge u Glini s ciljem obnove stočnog fonda kroz kvalitetu genetskog materijala te finalizacije sirovine u brendirane suhomesnate proizvode i novi repro centar na obnovljenom OPG-u Bradarić u Novom Selu Glinskom kapaciteta 16 rasplodnih krmača i 80 odojaka u koji je kad je otvoren bilo smješteno 10 umatičenih rasplodnih nazimica donacija pet slavonskih županija.
"Kroz veliki strateški projekt stranog investitora trebala bi zaživjeti peradarska proizvodnja u kojem bi Grad Petrinja, općine Lekenik i Topusko vidjele šansu zapošljavanja većeg broja ljudi. Na projektu surađuju Županija, Ministarstvo poljoprivrede, kao i ostala ministarstva", otkriva Majdak.
U planu su, kaže, još projekti za povećanje stočarske proizvodnje kroz obnovu nekoliko farmi među kojima ponovno stavljanje u funkciju sada prazne farme Maja u Glini za koju je Belje iskazalo interes pismom namjere.
Našeg sugovornika smo na kraju pitali i kakva je perspektiva poljoprivredne proizvodnje na potresom pogođenom području.
"Sisačko-moslavačka županija bez obzira na svoju industrijsku prošlost ima izuzetno velike potencijale. Znamo da je osim aktualne obnove potrebna i cjelokupna revitalizacija poljoprivrede s naglaskom na stočarstvo", kaže i otkriva da je ova županija druga u Hrvatskoj po ukupnom obujmu poljoprivrednog zemljišta. Ukupne površine se procjenjuju na 180 tisuća hektara, a u ARKOD sustavu je tek 67 tisuća hektara.
To je, naglašava, ogroman potencijal koji u revitalizaciji moramo iskoristiti. Regionalna i lokalna samouprava polako usmjerava potrebna sredstva kako bi se osigurao opstanak i unaprijedila proizvodnja. Državna razina kroz nacionalne i EU projekte definitivno će usmjeravati i dodatne financijske omotnice prema ovom području. Ekološka i komercijalna poljoprivreda su velika prilika poglavito u pogledu novih strategija od polja do stola, odnosno strategija bioraznolikosti.
Ovdje, dodaje, imamo Park prirode Lonjsko polje, izuzetno kvalitetne uvjete za bavljenje ekološkom proizvodnjom i za proizvodnjom visoko kvalitetne hrane i to treba iskoristiti. Veliki strateški projekti, projekti malih OPG-a i mladih poljoprivrednika su prilika i za ovaj kraj.
"Ovo je izuzetno velika županija, ne samo po kvadraturi, i neiskorištena koliko bi to mogla biti. Blizina Zagreba i skora autocestoa Sisak-Zagreb su dodatne mogućnosti za brži plasman robe. I ruralni turizam je prilika za ovaj kraj“, poručuje državni tajnik.
Naglašava i da su država, akademska zajednica i poljoprivredne udruge ozbiljno shvatili problem održivosti poljoprivredne proizvodnje na Banovini pa je već 15. siječnja prošle godine Saborski Odbor za poljoprivredu održao tematsku sjednicu na kojoj se govorilo o štetama, potrebama i provođenju mjera sanacije potresom pogođenih poljoprivrednih gospodarstava. U organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva (HEAD) sredinom veljače održan je okrugli stol "Revitalizacija ruralnih područja Sisačko-moslavačke županije pogođene potresom“ na kojem je, uz pet panelista aktivno sudjelovalo još 80 zainteresiranih slušača.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u suradnji s Akademijom poljoprivrednih znanosti te Agronomskim i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu izradila je studija "Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine“. Na studiji je radilo 37 stručnjaka u suradnji s vlasnicima lokalnih OPG-ova pod motom "S oranica i staja Banovine na Markov trg i u stručnu i širu javnost.“ Predstavljena je 10. rujna 2021. u Sunji.
*Tekst je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije u okviru javnog natječaja za poticanje kvalitetnog novinarstva
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Eva Mandarić
prije 2 godine
Podaci na temelju 3 kućanstva koja ne žive u kontejneru 😔
Tea Januš
prije 2 godine
Slažem se s Martom 😔😔
Đuro Japaric
prije 2 godine
U 24 sata ismijali su Plenkovića ; kažu da su Nijemci poslije poplava krenuli u brzu obnovu jer žele da tu ljudi ostanu , a nesposobni Plenković želi da ljudi Banovinu napuste !U poljoprivredi nema pomaka sa Plenkovićevim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i sa zakonima za privatnu zemlju ! I u Sjevernoj Koreji ima ljepših slika koje režim koristi , a po toj metodi rade i hrvatski političari ! Kakav Majdak , bezvrijedni UHLJEB u nesposobnom ministartsvu poljoprivrede ! Sudjelovao je u obrani Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2017 - 2018 kada je nametnut i 2021 kada predlažu izmjene SMEĆA nametnutog 2018 ! U brdskoj BANOVINI na poljoprivredi može opstati dio ljudi pod uvjetom da se zemljište okrupni i formiraju KOMERCIJALNI OPG koji bi mogli svoje proizvode prodati i plaćati današnje troškove života !
Marta Radić
prije 2 godine
Puno je kritike ovih dana na Vladu RH , o tome da nisu gotovo ništa učinili na banovini poslije potresa. Ovaj članak ide u smjeru da pokuša ipak to ublažiti. Nasreču ili žalost istina se ne može prikriti
Đuro Japaric
prije 2 godine
Odličan članak za medije i režim Sjeverne Koreje ! Samo se potkrala greška u kojoj piše da je samo 67 tisuća u ARKOD od procjenjenih 180 tisuća ! Zašto je to tako ? Zato što Balkanska Koreja nema STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! O ovom šute > umovi > iz HAZU , i > stručnjaci < koji su > radili > na viziji razvoja poljoprivrede Banovine ! A od razvoja NEMA ništa bez AGRARNE reforme ! Samo to komunisti u Balkanskoj Koreji , a ni > stručnjaci > ne mogu razumijeti pa o tome šute !