Majdak: Brojke na Banovini ohrabruju, stočni fond raste, zaživjet će i peradarska proizvodnja

Na godišnjicu razornog potresa na Banovini pitali smo državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede i člana Stožera za otklanjanje posljedica potresa Tugomira Majdaka kakvi su rezultat aktivnosti ministarstava i konkretne pomoći koju su poljoprivredni proizvođači dobili do sada. Majdak je, vrlo vjerojatno, državni dužnosnik s najvećim brojem dolazaka na pogođeno područje i pravi je sugovornik za takve teme.

Gotovo cijele godinu na terenu, u izravnim je razgovorima s građanima dijelio njihovu zabrinutost, ali i optimizam u pokušaju revitalizacije poljoprivredne proizvodnje. Uostalom, taj diplomirani inženjer agronomije s dvadesetogodišnjim iskustvom u području poljoprivrede i ruralnog razvoja te upravljanju fondovima, programima i projektima, rođen je u Sisku i odlično poznaje prilike u Sisačko-moslavačkoj županiji.

"Brojke ohrabruju! Naše aktivnosti u proteklih godinu dana doveli su do određenog stanja stabilnosti stočarske proizvodnje i porasta stočnog fonda. Gledajući razdoblje od 1. prosinca 2020. do 1. prosinca 2021. bilježimo 500 grla više svinja, oko dvije tisuće više ovaca i koza i porast boja konja za 800 grla. Jedino je neznatno pao broj krava za 70 komada“, ističe odmah na početku dodajući kako je organizirano i besplatno preventivno cijepljenje stoke što će biti nastavljeno i sljedeće godine.

Svinjogojska zadruga i peradarska proizvodnja

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede su bile svakodnevne u dva kontejnerska ureda, u Glini i Petrinji te prostoru središnjeg ureda za obnovu, a stranke primaju i poljoprivredni savjetodavci u svojim uredima pružajući odgovore na sva pitanja poljoprivrednika.

Obnova je išla kroz mjeru 5.2.1. programa ruralnog razvoja. "Ovog tjedna objavili smo novi, trinaesti po redu, a treći natječaj vezano za sami potres. Ukupna alokacija je oko 100 milijuna kuna, vezano za obnovu gospodarskih zgrada u poljoprivredi i oštećenih poljoprivrednih površina, mehanizacije i opreme te gubitka stočnog fonda koje su poljoprivrednici imali tijekom potresa. Ugovoreno je 68 projekta u prvom natječaju, pri završetku su ugovaranja za drugi natječaj“, kaže Majdak.

Od konkretnih projekata ističe osnivanje Svinjogojske zadruge u Glini s ciljem obnove stočnog fonda kroz kvalitetu genetskog materijala te finalizacije sirovine u brendirane suhomesnate proizvode i novi repro centar na obnovljenom OPG-u Bradarić u Novom Selu Glinskom kapaciteta 16 rasplodnih krmača i 80 odojaka u koji je kad je otvoren bilo smješteno 10 umatičenih rasplodnih nazimica donacija pet slavonskih županija.

"Kroz veliki strateški projekt stranog investitora trebala bi zaživjeti peradarska proizvodnja u kojem bi Grad Petrinja, općine Lekenik i Topusko vidjele šansu zapošljavanja većeg broja ljudi. Na projektu surađuju Županija, Ministarstvo poljoprivrede, kao i ostala ministarstva", otkriva Majdak. 

Revitalizacija poljoprivrede s naglaskom na stočarstvo

U planu su, kaže, još projekti za povećanje stočarske proizvodnje kroz obnovu nekoliko farmi među kojima ponovno stavljanje u funkciju sada prazne farme Maja u Glini za koju je Belje iskazalo interes pismom namjere.

Našeg sugovornika smo na kraju pitali i kakva je perspektiva poljoprivredne proizvodnje na potresom pogođenom području.

"Sisačko-moslavačka županija bez obzira na svoju industrijsku prošlost ima izuzetno velike potencijale. Znamo da je osim aktualne obnove potrebna i cjelokupna revitalizacija poljoprivrede s naglaskom na stočarstvo", kaže i otkriva da je ova županija druga u Hrvatskoj po ukupnom obujmu poljoprivrednog zemljišta. Ukupne površine se procjenjuju na 180 tisuća hektara, a u ARKOD sustavu je tek 67 tisuća hektara.

To je, naglašava, ogroman potencijal koji u revitalizaciji moramo iskoristiti. Regionalna i lokalna samouprava polako usmjerava potrebna sredstva kako bi se osigurao opstanak i unaprijedila proizvodnja. Državna razina kroz nacionalne i EU projekte definitivno će usmjeravati i dodatne financijske omotnice prema ovom području. Ekološka i komercijalna poljoprivreda su velika prilika poglavito u pogledu novih strategija od polja do stola, odnosno strategija bioraznolikosti.

Velika i neiskorištena županija 

Ovdje, dodaje, imamo Park prirode Lonjsko polje, izuzetno kvalitetne uvjete za bavljenje ekološkom proizvodnjom i za proizvodnjom visoko kvalitetne hrane i to treba iskoristiti. Veliki strateški projekti, projekti malih OPG-a i mladih poljoprivrednika su prilika i za ovaj kraj.

"Ovo je izuzetno velika županija, ne samo po kvadraturi, i neiskorištena koliko bi to mogla biti. Blizina Zagreba i skora autocestoa Sisak-Zagreb su dodatne mogućnosti za brži plasman robe. I ruralni turizam je prilika za ovaj kraj“, poručuje državni tajnik. 

Naglašava i da su država, akademska zajednica i poljoprivredne udruge ozbiljno shvatili problem održivosti poljoprivredne proizvodnje na Banovini pa je već 15. siječnja prošle godine Saborski Odbor za poljoprivredu održao tematsku sjednicu na kojoj se govorilo o štetama, potrebama i provođenju mjera sanacije potresom pogođenih poljoprivrednih gospodarstava. U organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva (HEAD) sredinom veljače održan je okrugli stol "Revitalizacija ruralnih područja Sisačko-moslavačke županije pogođene potresom“ na kojem je, uz pet panelista aktivno sudjelovalo još 80 zainteresiranih slušača.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u suradnji s Akademijom poljoprivrednih znanosti te Agronomskim i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu izradila je studija "Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine“. Na studiji je radilo 37 stručnjaka u suradnji s vlasnicima lokalnih OPG-ova pod motom "S oranica i staja Banovine na Markov trg i u stručnu i širu javnost.“ Predstavljena je 10. rujna 2021. u Sunji.

*Tekst je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije u okviru javnog natječaja za poticanje kvalitetnog novinarstva