Kreće novi projekt protiv ilegalnog trovanja divljih životinja

Iako je trovanje divljih životinja na Balkanu ilegalno, ta je štetna praksa i dalje raširena i predstavlja stvarnu prijetnju divljim vrstama, posebice supovima, okolišu te javnom zdravlju. Zahvaljujući konzervatorskim aktivnostima postignut je napredak, a pokretanje ambicioznog projekta donosi novu nadu u daljnjoj borbi protiv ovog problema, stoji u priopćenju udruge Biom.

Kroz projekt 'BalkanDetox LIFE' devet će organizacija surađivati s različitim nacionalnim i međunarodnim dionicima - od državnih institucija do lovaca i stočara, kako bi umanjili ovu prijetnju i postigli konkretne rezultate diljem sedam balkanskih zemalja.

Životinje se najčešće truju mamcima

Ovaj projekt je izgrađen na čvrstim osnovama koje je izradila Međunarodna nevladina organizacija posvećena očuvanju europskih supova (VCF), posebno u osiguranju angažmana relevantnih državnih institucija za borbu protiv trovanja divljih životinja. "Projekt će omogućiti nastavak ove inicijative za poboljšanje upravljanja slučajevima trovanja i postizanje značajnog smanjenja smrtnosti supova i drugih pogođenih vrsta uzrokovanih ovom ilegalnom praksom u regiji", kaže Uroš Pantović, njegov koordinator.

Najčešći način usmrćivanja na Balkanu je namjerno postavljanje otrovnih mamaca za ubijanje divljih grabežljivaca ili drugih divljih i domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu stoci ili lovnoj divljači. Tako pored ciljanih, stradaju i druge ranjive vrste jer je to neselektivno sredstvo za ubijanje životinja.

Rezurtiralo izumiranjem nekih vrsta

Lešinari kao glavni čistači u prirodi, često postaju žrtve, bilo izravnim konzumiranjem mamca ili hranjenjem ostacima uginulih otrovanih životinja. Česti i uzastopni slučajevi trovanja na Balkanu rezultirali su s 465 potvrđenih smrtnih stradavanja lešinara u posljednjih 20 godina, a studija VCF-a procjenjuje da najmanje 115 supova godišnje umire od trovanja na Balkanu, jer je samo oko 20% takvih slučajeva otkriveno i dokumentirano, ističe udruga. 

Uvodi se zabrana korištenja olovne sačme u vlažnim staništima na EU razini?

"Ovaj alarmantni problem prouzročio je istrebljivanje, pa čak i izumiranje nekih vrsta supova u balkanskim zemljama, gdje su populacije još uvijek vrlo male i fragmentirane. Hitno je potrebno riješiti taj problem ako ih želimo vratiti na prijašnje razine i rasprostranjenost", naglašava José Tavares, direktor VCF-a.

Dodaje da lešinari, također poznati poznati kao prirodna ekipa čistača, uklanjaju trule lešine iz divljine, pomažući održavanju ekosustava zdravim jer djeluju kao sanitarna služba i besplatno pružaju važne ekološke usluge koje donose korist prirodi, divljini i društvu u cjelini.

Cilj: podizanje svijesti i jačanje nacionalnih kapaciteta

Projektni će tim podići svijest o ozbiljnosti trovanja divljih životinja, kao i savjetovati o sigurnim alternativama rješavanja temeljnog problema, poput preventivnih mjera koje ne štete divljači ili okolišu. Nadalje, ojačat će operativne kapacitete i koordinirati akcije kako bi se povećalo otkrivanje i poboljšalo upravljanje slučajevima trovanja, olakšati trenutni i učinkoviti odgovor na takve incidente, kao i ojačati provedbu njihovog odvraćanja. Konačni cilj je smanjiti razmjere i opseg trovanja divljih životinja na Balkanu, a time i pomoći zaštiti prirode i ljudi.

"Ilegalno trovanje okolišni je kriminal i kao takvo potrebno nam je odgovarajuće sudjelovanje vlasti da registriraju, istraže i kazne ove aktivnosti. Ovaj projekt će zajedno sa vladinim institucijama postići upravo to", zaključuje Jovan Andevski, voditelj programa zaštite okoliša VCF-a.

Inače, riječ je o petogodišnjem projektu s proračunom od 1,8 milijuna eura, koji financira EU LIFE Program, te sufinancira VCF, MAVA Foundation i Euronatur, kao i Whitley Fund for Nature i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za specifične akcije, a provodit će se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Dinara se vraća u život: Kroz EU projekt vraćaju stoku na travnjake

“Udruga Biom već godinama radi na ovoj problematici. Ovaj projekt je ujedno nastavak projekta Balkan Anti-Poisoning Project, regionalnog projekta protiv trovanja na kojem smo također surađivali s VCF-om. Dosadašnja dobra suradnja nas je potaknula na daljnje partnerstvo. Veselimo se ovom projektu jer vjerujemo da bi se edukacijom i osvješćivanjem javnosti o ovoj osjetljivoj temi mogao postići pozitivan učinak na terenu”, ističe Nera Fabijanić, koordinator projekta iz Udruge Biom.