Iako postoji niz sličnih rješenja privatnih poduzetnika, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je svoju digitalnu tržnicu. Namjera je donekle i razumljiva, kažu vlasnici postojećih stranica, ali i naglašavaju da je direktan ulazak države u privatni sektor neprihvatljiv
Cilj nacionalne internet tržnice je omogućiti građanima Hrvatske jednostavan i brz pristup domaćim, svježim i kvalitetnim proizvodima, a našim vrijednim proizvođačima dati efikasnu platformu za prezentaciju i prodaju proizvoda, opis je trznica.hr novog internet projekta Ministarstva poljoprivrede.
Namjera je donekle i razumljiva, slažu se redom vlasnici postojećih platformi za prodaju domaćih proizvoda, no njezinim otvaranjem - privatni sektor dobio je državu za konkurenciju.
Naime, inicijative privatnih tvrtki koje se bave istim poslom, postoje u nas godinama. Neke duže od desetljeća i prema onome što kažu, bili su u kontaktu s Ministarstvom, nudili suradnje, ali se država ipak odlučila izraditi vlastitu platformu.
"Da, projekt trznica.hr je definitivno konkurencija privatnim inicijativama", kaže Hrvoje Kolman navodeći da bi imao smisla da su ga pokrenuli u vrijeme kad takvih projekata nije bilo. Tada bi se to moglo shvatiti kao pomoć nekome. Sada, kada takvi projekti postoje, pogotovo ako su poput Finoteka.com organizirani da u temelju budu prvenstveno društveno korisni, a ne komercijala, vjeruje da su se resursi Ministarstva mogli bolje iskoristiti. Ujedno, navodi da se trznica.hr uvelike preklapa s onim što oni rade. Čak bi, dodaje, rekao da se radi o praktički istoj stvari.
"Želim reći da je Finoteka.com projekt potpuno besplatan za korištenje i za kupce i za proizvođače, a mi smo se svih ovih 12 godina od kada postoji uspijevali financirati iz drugih izvora. Dakle, moglo se samo iskoristiti ono što postoji još od 2008. godine", pojašnjava i dodaje da je više puta posljednjih godina, a i u zadnjih nekoliko mjeseci kontaktirao Ministarstvo poljoprivrede nudeći im projekt na raspolaganje, ili suradnju, besplatno upravo zbog isključive namjere da pomogne.
Nudio je i da, ako je to potrebno, prilagode Finoteku o vlastitom trošku. "Uvijek sam naglašavao da za to nisu potrebni novci nego samo njihova dobra volja", kaže i otkriva da je posljednji put to bilo 24. ožujka. Na taj mail nije dobio odgovor, ali ga je nakon toga zvala sama ministrica te informirala da će oni svejedno raditi svoj portal. bez obzira na to, svejedno je, dodaje, ponudio pomoć s obzirom da je 12 godina u tom "alternativnom“ načinu prodaje hrane, dostavi te ujedno ima i svoj OPG već gotovo 2 desetljeća. No, nitko ga nakon toga nije kontaktirao.
"I da me se krivo ne shvati - ne bojimo se mi konkurencije, ona je očekivana, ali nije dobro da nam naša vlastita država bude konkurencija", zaključuje Kolman prema kojemu je najvažnije pitanje trebaju li uopće i nadalje razvijati projekte (ove ili slične), ako će država kojoj ne mogu financijski konkurirati iskopirati i napraviti to isto?" Hoće li i druga Ministarstva početi kopirati projekte privatnih inicijativa?", pita Hrvoje.
20+ mjesta na internetu putem kojih možete pomoći prodaju proizvoda Vašeg OPG-a
I Alan Slapar iz tvrtke GoGreen, kaže da pozdravljaju činjenicu da se razvijaju digitalne platforme, ali mora priznati da je "malo čudan taj potez Ministarstva poljoprivrede da krenu u komercijalni dio poslovanja, obzirom da su oni, a i trebali bi biti, "neutralna" institucija koja kreira strategiju i standarde".
Kako otkriva, prije nekoliko godina projekt GoGreen je bio predstavljen na WinDays-ima gdje su ih upravo kolege iz Ministarstva Poljoprivrede odmah drugi tjedan zvali na sastanak. "Bili smo, razgovarali smo, ali nismo ništa pametno dogovorili", otkriva Slapar.
Naglašava da treba imati na umu to da smo mala zemlja i da oni surađuju s kolegom iz Udruge ekonomije zajedništva, koji jasno kaže - nama svatko treba. Toliko nas je malo, da moramo sa svima raditi, koga volimo i koga ne.
"I moj otac je uvijek govorio, igraj s igračima koji su ti dani. Stari savjeti vaterpoliste. Stoga, pokušajmo iz ovog nespretnog pokušaja Ministarstva izvući ono pozitivno i pomoći im usmjeriti ih tamo gdje trebaju biti", poziva i dodaje da straha ne treba biti jer oni ne mogu više stići 15 godina rada i iskustva, ne mogu stići godine u komercijali, i na kraju krajeva bez opake i skupe logistike, misli da ionako ne mogu ništa napraviti.
"Opet ako i krenu u tom smjeru i počnu graditi hladnjače i kupovati kombije, pa onda ćemo se jednostavno vratiti u socijalizam i svi zaposliti u Ministarstvu. Tako da opet dobro. Kako bi naš dragi Pervan rekao - "fućkaš čovjeka koji se ne snađe u nijednom sistemu", reagira i zaključuje: Stoga dragi kolege, samo naprijed. Mi pušemo svi u ista jedra, a ovo je samo netko kihnuo i to čak u krivom smjeru. Ako smo pravi Hrvati, dat ćemo im maramicu."
Da su bili u kontaktu s Ministarstvom na sličnu temu, kaže nam i Marko Kozjak iz tvrtke VeeMee. U više navrata imali su komunikaciju i sa samom ministricom poljoprivrede te ponudili rješenje na temelju dugogodišnjeg iskustva u segmentu poljoprivrede – primarno u prodajnim i prezentacijskim kanalima. Stranicu ipak, kaže, ne bi nazvao konkurencijom jer platforma ima tržišnu budućnost ako je naddržavna – globalna ili europska, a to trznice.hr po svojem brandingu i fokusu nikada neće moći postati,
Koliko god dobro zamišljeni, ograničeni su na teritorij tj. tržište RH. Upravo sukladno tom ograničenju, no i regulativnom okviru koji pretpostavlja da ministarstvo kao krovno državno tijelo prikuplja i održava baze podataka o poljoprivrednicima, bi trebao biti naputak da ova platforma bude otvorena za tehničku i tehnološku integraciju s tržišnim rješenjima i kao takva dio portfelja e-Građani.
"Dakle, ne bih rekao da su trznice.hr konkurencija, već je ministarstvo bilo osviješteno našim prijedlogom i transferom znanja, iskoristili su moment, malo "zakasnili“ te prezentirali svoju platformu", navodi Kozjak.
No, dodaje, jesu li konkurencija ostatku tržišta u kontekstu domaćih web shopova i web stranica? To sigurno. "Ovo je segment u kojem ministarstvo ulazi direktno u privatni sektor. Smatram da se s resursima koje imaju na raspolaganju teško može nositi bilo koji privatnik. Mnogi se neće moći u ovom segmentu održati te će se samim tim mnogi i zatvoriti", naglašava.
I dalje se nadaju da Ministarstvo ima u planu omogućiti pristup i povezivanje komercijalnih platformi i poljoprivrednika kako bi na taj način ubrzali i osnažili procese digitalizacije i podizanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika na tržištu EU i šire. "Cilj, misija i vizija tvrtke VeeMee je uvijek bila ka zajedničkom cilju, povećanju poljoprivredne proizvodnje, prezentiranje poljoprivrednika krajnjem kupcu i svijest o hrani koju konzumiramo. Drago nam je da se i Ministarstvo pridružilo u ostvarenju cilja - na svoj osebujan način", zaključuje Kozjak.
Slično razmišljaju i u Burzi hrane. Kako su nam rekli, svakako su "više nego u čudu" od same najave Ministarstva pa sve do puštanja stranice tržnica.hr. Kao privatni portal koji je na tržištu već više od 7 godina i s konceptom koji imaju, uložili su, kažu, osim ideje značajna financijska sredstva i resurse u projekt.
U proteklom su razdoblju u više navrata upoznali odgovorne ljude u Ministarstvu poljoprivrede s projektom. Tako da nema dvojbe da su odgovorni ljudi bili upoznati s njihovim portalom. Jedino im nije jasno kako je moguće da odgovorni u Ministarstvu ne razumiju razliku privatnog i javnog novca i tržišnog poslovanje gdje država ne smije biti konkurencija privatnim ulagačima s javnim novcem i našim podacima.
"Ne možemo se oteti dojmu da su veliki dio formi i strukturu podataka preslikali s našeg portala. U svakom slučaju možemo očekivati da će Ministarstvo poljoprivrede uložiti naš novac ili novac iz fondova u tržišno natjecanje s Amazonom, Alibabom, Njuškalom i drugim igračima na internetu", kažu iz Burze hrane.
Zašto se išlo na izradu vlastitog web rješenja, a ne pomoći postojećim pružateljima tih usluga, pokušali smo dodatno dobiti odgovor iz Ministarstva poljoprivrede, koji zasad nije stigao do naše redakcije. Time nemamo ni odgovor je li točan podatak, kako se spominje neslužbeno, da je projekt vrijedan 200.000 kuna, a ugovor potpisan na četiri godine.
Ministarstvo poljoprivrede otvorilo nacionalnu internet tržnicu
Prema onome što su objavili, stranica omogućava kupnju i prodaju domaćih proizvoda iz cijele Hrvatske od strane 550 poljoprivrednih proizvođača koje kupci mogu odabrati između 11 kategorija. Platforma nudi voće, povrće, meso, ribe, mliječne proizvode, jaja, pčelarske proizvode, žitarice, ulja i masti, pića te ostale poput bilja i začina te prirodne kozmetike, a za njen je razvoj zaslužna domaća tvrtka Agrivi.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 3 godine
Gospodine Jusup , ne ovisi strategija razvoja poljoprivrede o Ministarstvu poljoprivrede , već o Saboru ili punoljetnim biračima koji moraju donijeti ZAKONE za AGRARNU REFORMU i STRATEGIJU razvoja ! Po sadašnjem hdz - sdp ustavu pravo predlagati zakone imaju ; svaki zastupnik , više zastupnika i vlada ! U 30 g ,a i od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju , Hrvati su dokazali da su bili slugani i da nemaju veze o poljoprivredi ! U resoru najnesposobnijeg ministarstva pravosuđa je dvostruka evidencija zemlje od Carske Austrije koju moramo UKINUTI ! Tu je i BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju , sa kojim nemamo što tražiti , isto tako i Zakon o vlasništvu SMEĆE u puno članaka ! U drugom nesposobnom Ministarstvu poljoprivrede je HDZ smeće Zakon o poljoprivrednom zemljištu , Zakon o komasaciji , Zakon o poticajima , itd ! Uz pozdrav svim živim i umrlim vlasnicima poljoprivrednog zemljišta !
Nedjeljko Jusup
prije 3 godine
Od države se očekuju jasna pravila, a od Ministarstva poljoprivrede strategija razvoja poljoprivrede i u sklopu strategije potpora selu i seljacima. Državni maketing neka promovira naše komparativne prednosti i, umjesto bavljenja tražilicama, dokazuje kako je svjetsko tržište hrane velika šansa za razvoj hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Kad to u potpunosti shvate i kreatori politika će nastojati dati svoj doprinos kako bi potencijale koje imamo koristili za dobrobit svih generacija. A ne da im "briga za selo, seljaka i razvoj poljoprivrede" bude samo prigodničarska parlativa za pobjedu njihove stranke za izborima.
Marta Radić
prije 3 godine
Hm , riječ ...ekonomija ??? Misllim ta se u budućnosti više neće tako zvati , jer u novije vrijeme ima drugi naziv...
Sergej Lugovic
prije 3 godine
@vedran respect za prijedlog, slažem se, prihvaćam da se napravi jedan online event na tu temu, @Marta, Nemojte se ljutiti ali mislim da uopće ne razumijete ekonomiju, poljoprivreda nikako ne ovisi o tržištu a o poticajima koje plaćaju porezeni obveznici. O tome i govorim da se treba napraviti analiza a ne potezi na brzinu. Trump je to rješio na način da je otkupio od onih koji imaju a ne stignu prodati te dao onima tko si nije u stanju priuštiti hranu. Mjera za parsto tisuća kuna potrošenih u tehnologiju platforme je nikakava, istovremeno novci cure na lažne poticaje. Samo da se napravi kontrola kome idu poticaji pa da vidite kako bi se situacija isčistila - - 255.000 ljudi zaposleno je u državnoj i javnoj upravi - a ima oko 110,000 tisuća OPGa koji primaju poticaje - znači po zaposleniku 0,5 gospodarstva da provjeri relano stanje. Npr Njemačka je super napravila - ako želiš pomoć od države nema isplate dobiti. Većina je odmah povukla molbe.
Vedran Stapić
prije 3 godine
@sergej ... najbolje bi bilo da su stavili nekoliko vodećih providera za stol i pitali: Kako Vam možemo pomoći da više proizvoda i proizvođača nađe preko Vas put do kupaca? Ako kažu da im treba jača vidljivost, dati im više sredstava za promociju, ako kažu da im treba ljudi, poduprijeti dodatno zapošljavanje djelatnika koji će primati narudžbe i sl ... itd. Kao rezultat svi bi izašli jači ...
Marta Radić
prije 3 godine
Širina tezi koje su nabrojene, trebalo bi vjerojatno cijeli dan za pojašnjavanje. Ukrarko , nitko ne spori da se trgovina u RH odvija slobodno i bez ograničenja. Tko će s kim poslovati stvar je poduzetnika i to država ni u kom pogledu ne ograničava , jer to bi bilo kršenja WTO. No , da država mora imati 'okidač' kada je u pitanju hrvatska poljoprivredna proizvodnja ,, mora i to je strateško pitanje jedne drzave. Što je okidač....danas po drzavnom proračunu šamaraju kako ko hoće...trazi pomoć ..kaže kriza je...isto taki drzava nema kvalitetne mehanizme da zaštiti d9maću poljoprivrednu proizvodnju tako i potrošnju...sve je prepušteno tržištu. To tako netreba biti...dio poljoprivredne proizvodnje treba biti pod kontrolom države zajedno sa proizvodnjom u svim sektorima poljoprivrede....to je okidač...tada nema nestašice i dizanje c8jena hrane u nebo , pogotovo u kriznim vremenima. Ako drzava mora plačati u krizna vremena , tada treba i kontrolirati dio koji je neophodan za namirenje hrane iste.
Sergej Lugovic
prije 3 godine
@martaradic - pitanje je tko na kraju dana plaća račun, te kako takvi potezi utječu na stvaran rast, tko je evaluirao da su to baš ti sustavi, koliko košta podrška kupcima i dobavljačima, što je s tržišnim natjecanjem itd... međutim ima i veliki bug u vašoj tvrdnji, a to je da ispada kao kada posluje privatnik poduzetnik s privatnim poduzetnikom nije partnerski odnos? Npr zar nebi bilo bolje da je Agroklub dobio taj posao? Ima suradnju s dobavljačima, ima prepoznatljiv brand, ovisi većinom od HR poljoprivrendika ...
Marta Radić
prije 3 godine
Dobar potez drzave , treba u sve sektore ući partnerski sa proizvođačima...a trgovci neka se prilagode ili nestanu.
Sergej Lugovic
prije 3 godine
Otvorite API za tu trznicu - vec imamo upite od korisnika