Veličina farmi u Južnoj Americi ključan je faktor u raspravi o konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u zemljama Mercosura u odnosu na Europu
Europska unija i četiri zemlje Mercosura – Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, postigle su dogovor o povijesnom trgovinskom sporazumu, što je glavna vijest poljoprivrednih portala s obje strane Atlantika u posljednjih mjesec dana.
Najveći protivnici ovog sporazuma, potpisanog 6. prosinca 2024., su Francuska i Poljska, koje strahuju od nelojalne konkurencije za europske poljoprivrednike, a protivljenje su izrazile i Austrija, Nizozemska te Irska.
Usporedili smo podatke koje je prenio Farmer, o veličini farmi, strukturi zemljišta i dominaciji velikih posjeda u Argentini, Brazilu, Paragvaju, Urugvaju, te analizirali sličnosti i razlike u odnosu na Europsku uniju, posebice u pogledu malih obiteljskih gospodarstava, koncentracije zemljišta i uloga poljoprivrednika u svakom od ovih zemalja.
Argentina prednjači u regiji Mercosur po prosječnoj veličini zemljišta, koja iznosi 620 hektara prema podacima FAOSTAT-a iz 2018. godine. Oko 65% površina zauzimaju velika imanja (latifundije) veća od 2.500 ha, dok 849 posjeda prelazi 20 tisuća.
Iako dominiraju veliki posjedi, manja obiteljska gospodarstva (parcele od 5 do 25 hektara) čine trećinu svih poljoprivrednih jedinica, smanjujući prosjek na "samo" 620 ha. Soja je najzastupljenija kultura, dok žitarice (kukuruz, pšenica, pivarski ječam) dolaze na drugom i trećem mjestu.
Prema izvješću OECD-a (2019.), gospodarstva specijalizirana za žitarice obuhvaćaju prosječno 2.000 ha, dok su voćarska i povrtlarska proizvodnja obično manjih razmjera.
Usporedbe radi, prema izvješću Eurostata, farme u EU-u raznolike su po veličini, vrsti uzgoja i klimatskim uvjetima. U 2020. godini bilo je 9,1 milijun poljoprivrednih gospodarstava, od kojih najviše u Rumunjskoj (2,9 milijuna; 31%). Obiteljska gospodarstva čine 93 posto svih farmi, dok su neobiteljska gospodarstva značajna u Francuskoj (42 %) i Estoniji (34 %).
U Brazilu prosječna veličina posjeda iznosi 69 hektara prema popisu iz 2017. godine, no raspodjela zemljišta je nerazmjerna. Manja gospodarstva, do 100 hektara, čine 91% svih jedinica, ali zauzimaju samo petinu obradive površine, dok velika imanja, veća od sto hektara, čine samo 1%, ali pokrivaju gotovo polovicu zemlje.
Ondje se također javlja fenomen "gospodarstava bez zemlje", gdje pokret bezemljaša (osnovan 1984.) traži redistribuciju zemljišta malim proizvođačima. Poznata je ova zemlja i po proizvodnji soje (GMO), krčenju šuma i govedini.
U EU-u, većina farmi je manja od 5 hektara, čineći gotovo dvije trećine svih farmi, dok 7,5% farmi ima 50 ha ili više i obrađuje dvije trećine poljoprivrednih površina. Primjerice u Rumunjskoj, 93% farmi bilo je manje od 5 ha, dok 0,9 % farmi od 50 ha ili više obrađuje 54% zemljišta.
Paragvaj i Urugvaj imaju sličnu strukturu zemljišta. Prema FAOSTAT-u, prosječna veličina imanja u Paragvaju iznosi 104 hektara (2022.), dok je u Urugvaju 365 ha (2011.). U Paragvaju, 91% poljoprivrednika posjeduje manje parcele (1–50 ha) koje zauzimaju samo 6% zemljišta, dok velike jedinice usmjerene na soju i stočarstvo pokrivaju preostalih 94.
Mali ruralni proizvođači u Paragvaju koriste samo 6% poljoprivrednog zemljišta, dok preostalih 94 zauzimaju velika poljoprivredna poduzeća koja se uglavnom bave proizvodnjom soje i govedine, a više od 600 farmi koristi zemljište veće od 10 tisuća hektara.
S druge strane u susjednom Urugvaju, 62% farmi čine obiteljska gospodarstva koja zauzimaju sedminu ukupne površine, dok preostalih 38% pripada velikim komercijalnim proizvođačima.
Ove brojke potječu iz izvješća "Klimatski pametna poljoprivreda u Urugvaju" koje je 2015. objavila Svjetska banka. Već tada uočena je tendencija dinamičnog povećanja prosječne površine gospodarstva (porast od 27% tijekom 15 godina) uz istodobni pad broja gospodarstava od 12 posto u istom razdoblju, što dokazuje povećanje koncentracija zemlje u rukama velikih farmi. Obje zemlje bave se mahom proizvodnjom soje i govedine.
Dodajmo i da Bolivija, koja se pridružila Mercosuru 8. srpnja 2024., ima prosječnu veličinu farme od 40 hektara prema FAOSTAT-u iz 2013. godine, ali je dugi niz godina na vrhu ljestvice najsiromašnijih zemalja Južne Amerike.
U EU, pak, između 2005. i 2020. godine, broj farmi se smanjio za 37%, uz gubitak 5,3 milijuna farmi, pri čemu su najveći gubici zabilježeni u Rumunjskoj, Poljskoj i Italiji.
Dotakli smo se, dakle, tek veličina farmi, dok je ogroman problem - na što europski poljoprivrednici posebno upozoravaju, činjenica da Južna Amerika nema rigorozna pravila proizvodnje koja štite okoliš pa se sva kod nas zabranjena zaštitna sredstva, kod njih koriste legalno.
Tagovi
Autor
Evo što poljoprivrednici kažu o Dabrinoj ostavci
Stižu grdosije: Krenula proizvodnja novih XXL Big Bud traktora
Zakonom žele doskočiti doseljenicima iz gradova kojima smeta miris balege i kukurikanje
Ivan Malić: Svako zaraslo polje buduća je oranica, svaki komad krša vinograd ili maslinik
Dabro stornirao sve natječaje za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta!
Josip Dabro: Postoje ogromne manipulacije državnim zemljištem, u ministarstvu je raspad
Evo što poljoprivrednici kažu o Dabrinoj ostavci
Marijana Petir: Odbor za poljoprivredu među najaktivnijim je odborima u Saboru
SAD ponavlja scenarij: Kini carine, američkim farmerima dodatne potpore?
Poljoprivrednici se traktorima probili do Novosadskog sveučilišta, ostaju uz studente do daljnjeg
Hansen: Nije pošteno da hrana uvezena iz trećih zemalja sadrži ostatke pesticida zabranjenih u EU
Nemojmo od socijalne mjere za potrošače, stvoriti proizvođače socijalne slučajeve!
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
>Čujem > da će čuvena borkinja protiv GMO , Marijana Petir prijaviti prosvjed na Trgu bana Jelačića ! Prva govornica biti će ona , pa predsjednik Vladine poljoprivredne komore Jakopović ! Očekuje se dolazak 200 000 GRAĐANA Zagreba , po jedan vlasnik OPG iz Slavonije , Zagorja , Like , Dalamacije , Istre ! Skup će uveličati i Miroslav Škoro sa pjesmom ; Oj narode Slavonije , Like i Korduna , DOŠLO VRIME DA SE DIGNE BUNA !
Velimir Komericki
prije 2 tjedna
Evo vidite debilane.. Argentina najveći uzgajivač GMO soje,kukuruza,pšeniceječma.. Kod nas GMO zabranjen,ali nije zabranjeno uvoziti meso koje je "odraslo" na GMO žitu i tako nama prodaju muda pod bubrege. I onda je to kakti dobar deal. Je,mi njima Non GMO meso,oni nama isključivo GMO mesinu šalju i to jeftino,pa bolje nemože. Gdje su komore,udruženja,ministarstva,da spriječe ovo.. Nikoga nije briga što nam djeca jedu GMO smeće..i onda nam bacaju krafne u oči sa nekakvim Strateškim planovima za poljoprivredu,stočarstvo...pa posrali su ga sa uvozom GMO mesa...
Makeba
prije 2 tjedna
Sa jedne strane Ukrajina , Kina... sa druge Merkusor , pa mi bi morali proizvoditi zlatne poluge da bi bili konkurentni na takvom tržištu.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
SASA I OSTALI , model VELEPOSJEDNIKA i kmetova u Hrvatskoj su napravili Austrijanci nakon što su porazili Tursku vojsku u čijim su se redovima borili i SLAVONCI ! Išli su na MODEL VELEPOSJEDNIKA sa zemljom i poljoprivrednim zemljištem i MODEL KMETOVA ! I onda SRBI i POSRBLJENI hrvatski političari , vrše se NACONALIZACIJA zemlje VELPOSJEDNIKA koja je većinom bila u vlasništvu STRANACA ! Na dijelu poljoprivrednog zemljišta formiraju poljoprivredna poduzeća a DIO zemlje dijele SOLUNSKIM borcima među kojim su većinom bili Srbi iz Hrvatske i Srbije , dijele zemlju i BEZZEMLJAŠIMA - to znači USITNJAVANJE i veliko POVEĆANJE seljaka na području Hrvatske ! 1945 Broz i komunisti idu na OTIMANJE zemlje seljacima u KORIST poduzeća i zemljišni maksimum od 10 ha koju VEĆINA obitelji nije imala !SA VIŠE zakona OMOGUĆAVA se i SMANJIVANJE mogućih 10 ha ! * 1991 Brozov đeneral Tuđman sa LOPOVIMA koje je okupio donosi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE u korist njegovog SRANJA koje je nazvao rh i PROMAŠENO raspolaganje sa takvom zemljom ! Ista ekipa donosi i ZAKON o privatizaciji predmet koje su i POLJOPRIVREDNA poduzeća , a kojom je primjera radi UNIŠTEN kobinat Jasinje iz Sl. Broda u cijelosti ! *Mlađa populacija napušta sela SLAVONIJE od 1945 , a u TUĐMANOVOM Sranju mlađa populacija napušta sela i gradove jer je UNIŠTENA INDUSTRIJA u ratu i LOPOVSKOM privatizacijom pod vodstvom HDZ pa od Račana SDP - tada je prodan i dio INE ! * Iz zemalja Juže Amerike na mogu bježati u SAD kao Meksikanci pa imaju SIROTINJU o kojoj pišeš !
SASA FRANIC
prije 2 tjedna
u toj trecesvjetskoj supi, zvanoj Juzna Amerika, sve zemljiste su davno preuzeli tajkuni, a mali dio divljaka je ostao prezivljavati s 2 koze. dok su vecinu zagnali v razna geta gradova kao stoku da tamo zive. ocito je to plan satanskih gov@ana iz EU, isto primjeniti i na EU naseljenje. to je njihovo vidjenje preljepe buduchnosti. vec su nam i svu tu crnotu navezli i s njima nagadili sva nasa naseljena mjesta. samo jos svu zemlju trebaju oduzeti. a o ovom smecu karikaturnom i cirkusu kojeg su postavili kod nas da "vlada" po njihovom nalogu, ne treba ni trositi rjeci.
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Sve je već odavno jasno,ali Ursula i njezina klika ,unatoč očiglednom neslaganju stanovništva,ubrzano sprovode svoje ciljeve.Nevjerovatno je kako manipuliraju ljudima.Kada im odgovara onda ide propaganda o klimi , zelenoj politici i tobože zdravoj hrani za potrošače.Drugi puta je mantra o slobodnoj trgovini koja će pomoći EU (čitaj uvoz litija),ali onda niti Z o zelenoj politici,jer zemlje Mercusora ne poštuju nikakve standarde.Onda nema veze o zaštiti potrošača zbog uvežene robe koja ne podliježe standardima EU.Vidimo da se neke zemlje protive,jer uviđaju ogrpmnu opasnost za svoju poljoprivredu.Hrvatska je za sporazum,pa me živo zanima kakvu korist od sporazuma vidi naš politički vrh.Što to mi izvozimo u zemlje Mercusora da bi nam se isplatio taj sporazum?Nudi se jedini logičan odgovor; mi nemamo pravo na nikakvo vlastito mišljenje u EU.Naša politika se vodi parolom, " veži konja gdje ti aga kaže" , pa ako to znači i pucati si u vlastitu nogu...pucaj,ne pitaj zašto.