Kako je preko vikenda zemlja promijenila vlasnika?

Pitanje iz naslova postavio je čitatelj Agrokluba, koji godinama obrađuje tuđe zemljište, uz godišnju obnovu ugovora o zakupu s vlasnicom.

Nedavno je slučajno saznao da zemljište više ne glasi na nju, nego na njenu pokojnu rodbinu. Potom je provjerio i svoje vlastite parcele te otkrio da ni one ne glase na njega, nego na njegovu prabaku, pa pita kako je moguće da zemljište preko noći promijeni vlasnika. Provjerili smo.

Izmijenjen ARKOD pravilnik: Produljen rok za one bez valjane dokumentacije

Ovaj poljoprivrednik nije jedni koji se našao u ovoj situaciji. Mnogi se javljaju da su podaci u evidencijama pogrešni - ne samo u slučaju vlasništva u gruntovnici nego i posjeda u katastru.

Najgora je stvar što vlasnici ili posjednici zemljišta za to uopće ne znaju, nego ostanu osupnuti u trenutku kada žele prodati zemljište, a ne mogu jer papiri za koje su mislili da su "čisti", nisu ni blizu tome.

Stotinama hektara se u ovom trenutku mijenja pravni status, dok poljoprivrednici prikupljaju dokumente kako zemljište koje obrađuju ne bi bilo izbrisano iz ARKOD-a.

Što se događa?

Provjerili smo zbog čega se događaju promjene u katastru i gruntovnici i što poljoprivrednici trebaju učiniti ako podaci ne odgovaraju stvarnom stanju.

Država, već godinama, želi uskladiti stanje na terenu i modernizirati sustav katastra i zemljišnih knjiga. U provedbi je višegodišnji državni program katastarskih izmjera od 2021. do 2030. godine kojega provodi Državna geodetska uprava (DGU).

Brisanje iz ARKOD-a komentirali su brojni poljoprivrednici

Njime se redefiniraju područja i granice katastarskih općina, a potom se obnavljaju ili osnivaju zemljišne knjige. Tako nastaju nove katastarske općine, preimenuju se ili se dijele na više k.o.

Prema zadnjim podacima DGU, u Hrvatskoj trenutačno ima oko 1.700 katastarskih općina. Taj broj se mijenja formiranjem novih općina tijekom katastarskih izmjera i preslagivanja, a programom za 2025.-2026. godinu obuhvaćeno je između 50 i 126 katastarskih općina.

Velik dio njih formirao se do kraja 2025. godine, doznajemo od posrednika za nekretnine, a da posjednici ili vlasnici ne znaju da se to uopće dogodilo.

Preslagivanje katastarskih općina uključuje digitalizaciju i obnovu podataka, gdje sustav ponekad povuče stare podatke i prebaci ih u novi registar, što rezultira greškama poput nepravilnih lokacija ili bivših vlasnika koji su umrli.

Problem je i što veliki dio građana nije niti svjesno da nisu uknjiženi na vlastite nekretnine.

Što poljoprivrednik treba učiniti?

Svi oni koji imaju sličan problem našeg čitatelja s početka, trebaju provjeriti čestice koje obrađuju, odnosno upisane osobe nad lociranim parcelama. To se može učiniti online putem portala Uređena zemlja.

Isto se preporuča i svim drugim poljoprivrednicima.

Što učiniti kada se vlasnički i posjedovni list ne podudaraju?

Ako podaci ne odgovaraju činjeničnom stanju, može se pokrenuti Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak, kojim se mogu ispraviti nepravilnosti u upisanim podacima.

Ovo bi trebalo učiniti što prije s obzirom da Ministarstvo poljoprivrede namjerava provesti odluku brisanja zemljišta iz registra, a koje poljoprivrednici obrađuju bez valjanog dokaza.