Pretraga tekstova
Cilj kineske vlade je da se osigura jeftina svinjetina za stanovništvo. Što to znači za svinje, a što za zaposlenike farme smještene u neboder?
Potrošnja svinjetine u Kini raste. U prosjeku svaki stanovnik godišnje pojede 60 kg, za razliku, primjerice od prosječnog Hrvata koji pojede 50 kg.
Zemljište je skupo, ali su domišljati Kinezi svoje farme počeli graditi u visinu, izvještava Tagesschau.
Nakon podnošenja zahtjeva, dopisnica njemačkog javnog servisa ARD, Tamara Antony je čekala dvije godine dozvolu za posjetu jednoj višekatnoj farmi.
Na samom ulazu njezina snimateljska ekipa morala je proći kroz sedam punktova dezinfekcije, tri puta su se tuširali, a morali čak u saunu. Nakon toga su im otvorena vrata nebodera za svinje.
Ondje je uzgoj konvencionalan. Krmače su smještene u boksevima, a jedan je zaposlenik televizijskoj ekipi otkrio da je životinjama dozvoljeno da se slobodno kreću sat vremena otprilike svaka četiri mjeseca. Pri tom je vjerojatno mislio na kretanje do obora za prasenje.
Radnici o svom poslu imaju samo pohvalne riječi, a ističu da se radi o modernoj farmi gdje je životinjama sve osigurano.
Kineska vlada promovira ovu vrstu uzgoja, a cilj je da se stanovništvu osigura kupovina jeftine svinjetine.
S druge strane, za zaposlene ovo znači život u karanteni. Oni žive i spavaju u modernom kompleksu sagrađenom za svinje, a njegove prostorije uglavnom ne napuštaju do dva mjeseca. Jedna je zaposlenica izjavila da svoju kćer, koja odrasta s bakom i djedom, nije vidjela šest mjeseci.
Dakle, i oni, poput svinja imaju osiguranu hranu, smještaj i ograničen prostor.
Prilog o ovim farmama prikazan je u jednoj od emisija Tagesschau:
Povezana stočna vrsta
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]
Tagovi
Kina Svinjetina Uzgajanje svinja Farme neboderi Svinjogojstvo Karantena
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 5 dana
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 6 dana
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Održiva poljoprivreda.
SASA FRANIC
prije 2 godine
bolest.a gdje su njima ekoloska pravila. iako ne mislim da je nimalo dobro nista sto dolazi iz te bolesne globalistiche zemlje