Razgovarali smo s novim europarlamentarcem iz redova Živog zida. Što možemo očekivati od njegovog mandata u segmentu poljoprivrede, hrane i okoliša kroz EU institucije saznajte iz prvog intervjua za Agroklub
U novom sazivu EU parlamenta Hrvatsku predstavlja 11 zastupnika koji će imati prilike utjecati na donošenje brojnih odluka u razdoblju mandata od 2019. do 2024. godine, a time i na kreiranje politika iz domene poljoprivrede i razvoja ruralnih prostora.
Rad predstavnika uvelike je kanaliziran kroz Odbore EU parlamenta, koji su nedavno formirani u ovom sazivu. Loša je vijest da nemamo niti jednog stalnog predstavnika, u nama najvažnijem odboru, onom za Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI).
Dobra je vijest da imamo 2 zastupnika u svojstvu zamjena u istom odboru: Ružu Tomašić iz redova Europskih konzervativaca i reformista (ECR) i Ivana Vilibora Sinčića, nezavisnog (NI).
Hrvatska više nema predstavnika u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta
Potonji je postao redovnim članom Odbora Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), a u druga dva je u statusu zamjene; Odboru za industriju, istraživanje i energiju (ITRE) i već spomenutom Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI).
Tim povodom razgovarali smo s novim europarlamentarcem koji će nakon nedavne bure u Živom zidu, predstavljati prvi put tu političku opciju u Bruxellesu i Strasbourgu, centrima europske administracije.
Budući da ste postali zamjenskim članom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta što možemo očekivati u toj domeni u mandatu koji je pred Vama?
Kao i u svakoj fazi svog političkog djelovanja beskompromisnošću se boriti za hrvatske interese. U stalnom sam kontaktu s hrvatskim poljoprivrednicima i njihovim organizacijama i znat ću prepoznati što je dobro za hrvatsku poljoprivredu.
Već prvih dana kod izbora predsjednika potvrdila se teza Živog zida kako je EU centralizirana. Talijan Sassoli zamijenio je Talijana Tajanija i time je Italija dobila svog sedmog predsjednika Parlamenta. Njemačka i Francuska imale su po šest, zemlje u centru isto po nekoliko. S druge strane, 15 zemalja na periferiji, među kojima i Hrvatska zajedno nisu imale niti jednoga.
Planiram održavati dvosmjernu komunikaciju s hrvatskim poljoprivrednicima - s jedne strane obavještavat ću ih o svemu što se događa, a s druge strane uzet ću njihove prijedloge i izložiti ih na odboru. Imati malu površinu ili broj stanovnika je geografska činjenica, ali biti nebitan je stvar sposobnosti.
Kako komentirate situaciju da RH nema niti jednog redovnog člana AGRI odbora, a ima npr. 2 u radu Odbora za vanjsku politiku ili također 2 u Odboru za ribarstvo?
To je strateški poraz hrvatskog (HDZ/SDP) establišmenta. Oni se za te odbore nisu čak ni aplicirali. Davno su oni otpisali hrvatsku poljoprivredu. Bila je moja želja postati redovitim članom odbora AGRI pošto sam član poljoprivrednog odbora i u Hrvatskom saboru, ali sekretarijat koji o tome odlučuje je odlučio nešto drugo.
Nažalost, Hrvatsku vode odnarođeni diplomati koji su uvijek prodavali hrvatske interese i popuštali stranim pritiscima ne bi li za uzvrat za sebe našli kakvu bolju poziciju u Europskim ili svjetskim institucijama. Sanader, Jandroković, Milanović, Grabar-Kitarović, Plenković i mnogi drugi svi su pripadnici sluganskog diplomatskog establišmenta. Onako kako su nastupali u diplomaciji, tako su nastupali i u svim drugim politikama pa tako i poljoprivrednoj.
Jeste li u komunikaciji s nacionalnim Ministarstvom poljoprivrede, a u smislu zastupanja nacionalnih interesa ili promocije domaćih proizvoda kroz Vaš utjecaj u Bruxellesu?
Na probleme u hrvatskoj poljoprivredi i sigurnosti hrane upozoravam Ministarstvo i nadležnog ministra još od 2016. godine, a osobito kod rasprave i donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o OPG-u ili Zakona o šumama. Naše su prijedloge mehanički odbijali. Situacija oko Agrokora bila je povijesna prilika da se isprave mnoge nepravde u hrvatskoj poljoprivredu, ali smo ju propustili. Veliki proizvođači ostaju i dalje miljenici Ministarstva poljoprivrede. Promociju hrvatskih proizvoda i brandova te zaštitu malih proizvođača predstavili smo prije izbora u našem Manifestu i red je da se tih politika držim i nakon izbora.
Znam da su neki bivši zastupnici bili ignorirani od strane Ministarstva poljoprivrede, ali ja to ne namjeravam dopustiti. Bez obzira na stranačku iskaznicu ili razlike u programu red je da Ministarstvo poljoprivrede poštuje sve europarlamentarce kao predstavnike Hrvatske.
Kako gledate na Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) EU i na domaći Program ruralnog razvoja?
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) je politika unije koja je najdalje otišla. Nisu svi u monetarnoj uniji (eurozoni), energetska unija tek stasava, ali zajedničku poljoprivrednu politiku provode svi.
Pokazalo se da ZPP često ide na ruku velikim zemljama i velikim proizvođačima, a Hrvatska u kojoj 98% proizvođača čine mali OPG-ovi nije se u toj politici snalazila. ZPP mora ići u smjeru da poštuje specifičnosti Hrvatske odnosno svake zemlje jer će u suprotnom to biti samo dodatni element nefunkcioniranja EU koji će dovoditi u pitanje njezin opstanak.
Upravo je ZPP omogućila jednom Lactalisu da preuzme hrvatsku mliječnu industriju i preko nje uništi hrvatskog stočara.
U vrijeme naglašene depopulacije ruralnog prostora RH, što smatrate najvećim današnjim izazovom domaćih poljoprivrednika?
Najveći problem je oduvijek bilo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem - već gotovo 30 godina niti jedna vlada nije tu mnogo napravila. Hrvatska ima ogromne površine poljoprivrednog zemljišta koje su tijekom godina prešle Hrvatskim šumama. Osim toga, ništa nema od predizbornog obećanja o osnivanju prijeko potrebne Agrobanke. Problem je i financiranje.
Državna AgroBanka? Samo jedna nepotrebna socijalistička ideja
Jako me smetaju nepravde. Na primjer, u srpnju prošle godine dobio sam nekoliko pisama poljoprivrednika koji ne mogu dobiti kredit od HBOR-a od nekoliko stotina tisuća kuna dok je u isto vrijeme ta banka plasirala 650 milijuna kuna na Maršalove otoke za izgradnju fiktivnog broda u sklopu fiktivnog posla. Kako se s takvom Vladom može razvijati poljoprivreda?
Mnogi Vašu političku opciju etiketiraju kao destruktivnu ili nedovoljno konstruktivnu. Kako odgovarate na takve navode?
Mi jesmo antisistemska opcija, ali sistema u kojem caruje nered, nepravda, korupcija, pogodovanje, nepotizam. Mora se uspostaviti red, pravnu državu, funkcionalne institucije, a to ne mogu oni koji su obnašali vlast, već samo nova generacija. Moramo slušati struku i znanost, a ne lobije. Uvijek sam volio razgovarati s ljudima raznih mišljenja i naći najbolje rješenje. U narednim mjesecima mi ćemo, u suradnji s akademskom zajednicom, dodatno pojačati naše poljoprivredne politike, a one su se uvijek temeljile na malim OPG-ovima koji predstavljaju 98% svih poljoprivrednika, i predstaviti ga javnosti.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 4 godine
Gospodine Vedrane , o hrvatskoj poljoprivredi odlučuje se u Zagrebu , a ne u Brislu ! Beč , Beograd i poslušni hrvatski političari u Zagrebu su razlog sadašnjeg stanja . - Agrarna reforma Carske Austrije ; - prtjerivanje oko 250 000 Slavnaca islamske vjere , kolonizacija kršćana iz Bosne ( oko 40 000 9 u organizaciji Savojskog , - kolonizacija sa strancima , prvenstveno Nijemcima , - model feudalizma - oblik robovlasništva , - naredba carice Terezije 1756 da se kuće i gospodarske zgrade poredaju uz puteve , ovim je u prostornom smislu upropašten nizinski dio Slavonije i Baranje , izgradnjom sela kao ulica , - geodetski premjer sa PROMAŠAJEM osnivanjem 2 službe za evidenciju zemlje Zagreb 1848 , ban Jelačić proglasom ukida kmetstvo i crkvenu desetinu . Ovim počinje propast feudalaca i USITNJAVANJE zemljišta ! Srpska agrarna reforma 1918 , - nacionalizacija zemlje veleposjednicima , - podjela srpskim borcima Solunašima , i srpskim bezemljašima , - model i poljoprivrednih poduzeća , - Brozova - komunistička reforma 1945 , - protjerivanje Nijemaca i u njihove kuće naseljavanje Srba i Hrvata izvan Slavonije i Baranje , - otimanje zemlje seljacima izvan 10 ha , - forsiranje razvoja kombinata , - niz zakona koji su omogućili i površinsko smanjivanje 10 ha IZUMIRANJE DALMACIJE , počelo je početkom 18 stoljeća , IZUMIRANJE SLAVONIJE , počelo je 1945 i najdalje je otišlo na tomeđi Požeške , Brodske i Osječke županije 1991 lopovska privatizacija pod vodstvom HDZ a potom SDP , predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , - podržavljenje zemlje i PROMAŠENO raspolaganje sa njom - ulazak u IV Reich - EU , sa minimalnim stočnim fondom i zemljom , - prehrana Hrvatske putem trgovačkih centara u vlasništvu stranaca 2019 HRVATSKA AGRARNA REFORMA ? - poslan je prijedlog Predsjednici RH , da zatraži proširenu sjednicu Vlade na kojoj bi se donijela odluka o imenovanju POVJERENSTVA za pisanje nacrta zakona za STRATEGIJU razvoja poljoprivrede RH ! RASPISIVANJE referenduma o prijedlozima zakona za vrijeme izbora za Predsjednika RH ! 1. Da li ste za Zakon o poljoprivrednom zemljištu , za --------------------protiv , 2. Da li ste za Zakon o vlasništvu , 3 Da li ste za Zakon o nasljeđivanju , 4. Da li ste za Zakon o evidenciji zemlje i okrupnjavanju parcela , 5 . Da li ste za Zakon o vodama Ustavnu osnovu za pisanje imamo u više članaka Ustava , a za odlučivanje putem REFERENDUMA , osnova je u Članku 87 ; Hrvatski sabor može raspisati REFERENDUM , o prijedlogu zakona ! Naglašavam , da je ovo prva mogućnost od doseljavanja Hrvata na Balkan u VII stoljeću !
Đuro Japaric
prije 4 godine
Druže Sinčić , pravo predlagati zakone u sranju od države ima svaki zastupnik , više zastupnika i Vlada . U sranju od države političari me nisu slušali pa smo u IV Reich zvan eu ušli sa minimalnim površinama i stočnim fondom ! Umjesto da su likovi smješteni na revitalizirani GOLI OTOK , oni i danas uništavaju Hrvatsku i hrvatsku poljoprivredu !