Ime je dobila po mitu da kravama siše mlijeko, no kravosas je naša korisna zmija

Još nas dva mjeseca dijeli od hibernacije zmija kada one prelaze u stanje mirovanja i smanjene metaboličke aktivnosti. Obzirom da su ektotermne životinje, što znači da nemaju stalnu temperaturu tijela, toplinu preuzimaju iz okoline. Tako ćemo još neko vrijeme moći vidjeti kako se odmaraju na zemljanim površinama i kamenim suhozidima, stazama uz šumu, upijajući toplinu i zadnje sunčeve zrake.

Ovom prilikom predstavljamo neotrovnu, najdužu europsku zmiju - kravosasa. Ovaj četveroprugi guž (Elaphe quatuorlineata) može narasti i do 2,5 metara. Dobroćudan je i blage naravi.

Kravosas je ime dobio po pogrešnom, neopravdanom mitu da kravama siše mlijeko iz razloga što se često viđao po štalama gdje se držala stoka i perad, u potrazi za glodavcima, ali i po koje jaje.

Raširen je u južnoj Europi i maloj Aziji. U Hrvatskoj obitava na čitavom obalnom području te otocima, a može se vidjeti i na višim nadmorskim visinama. Nastanjuje krš s makijom, šume, livade te močvarnim staništima.

Koristan i prirodan kontrolor štetnika

Naše kravosase snimili smo u južnom dijelu Istre, zemljanom nasipu i rupama gdje su se prvotno gnijezdile ptice pčelarice. Uglavnom bi mirno ležale na zemlji ili sklupčane u rupama. Jednom prilikom uočili smo da jedna ima zamućene oči plavičaste boje i po malo nervoznom ponašanju zaključili da joj je vrijeme presvlačenja stare kože.

Svoju nervozu zbog zamućenih očiju i smanjenog vida pokazala nam je tihim puhanjem i otvorenim ustima. Nismo je htjeli uznemiravati pa smo otišli puštajući je da se na miru presvuče.

Kako držati zmije podalje vrtova i voćnjaka?

Zanimljivo je kako odbacuju kožu u jednom komadu, poput skidanja čarape, uključujući i kožu oko očiju. Presvlačenje počinje na glavi, a završava na repu. To je prirodan proces u kojem se rješava vanjskog sloja kože koji je postao premalen i istrošen, a odvija se periodički, ovisno o životnim okolnostima i godinama starosti. U to vrijeme zmija se ne hrani.

Inače, stare zmijske kože nalazili smo u neposrednoj blizini trnovitih grmova kupina i oštrih škriljastih stijena što im je pomoglo u presvlačenju krute kože.

Odrasle jedinke četveroprugog guža su žućkaste do tamnosmeđe boje sa četiri uzdužne linije na leđima, po dvije sa svake strane. Nemaju očne kapke i vanjsko uho, ali dobro osjećaju vibraciju tla. Dug, tanak rašljasto rascjepkan jezik služi im za prikupljanje mirisnih informacija u okolini. Leđne ljuske koje su lagano grebenaste našem gužu daje robusniji izgled pa ulijeva strah, a zapravo je dobroćudan, spor i rijetko napada. Ako je ugrožen najčešće bježi i odlazi u miru.

"Mlade zmije su sive boje, s gornje strane prošarane crnim kvadratima. Ljudi ih često zamijene za otrovnice pa ih nepotrebno ubijaju, a one su korisne i miroljubive", potvrdila nam je biologinja, Svjetlana Lupret-Obradović, poslavši fotografiju mladog kravosasa.

Od 15 vrsta u Hrvatskoj, tri su otrovne

Zmije su, ističe, korisne jer čiste dvorišta i njive od glodavaca. Kravosas se hrani manjim sisavcima, najčešće glodavcima, pticama i jajima te kukcima, a mlade zmije gušterima. Plijen ubijaju davljenjem.

Imaju važnu ulogu u održavanju zdravog ekosustava i korisne su zbog prirodne kontrole štetnika kao što su miševi, štakori te kukci. Poznato je da velike populacije glodavaca ne samo što uništavaju poljoprivredne usjeve već djeluju i na širenju mnogih bolesti, od kojih su neke smrtonosne za ljude.

Inače, u Hrvatskoj živi 15 vrsta od kojih su samo tri otrovnice, a to su: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Osim kravosasa, u priobalju je čest stanovnik crni gad ili crna poljarica te bjelouška. Blavora često zamjenjuju sa zmijom zbog zmijolikog oblika, ali on to nije, već krupni gušter, žućkasto - smeđe boje. Unatoč tromom izgledu, vrlo je brz i okretan, ali bezopasan.

Milan Knežević: Protiv poskoka, osim molitve, nema pomoći

Većina zmija nije agresivna i izbjegava ljude. Ukoliko ju zateknete u svom domu najbolje je zvati stručnjake za zmije ili vatrogasce i ne paničariti jer nije došla vas ugroziti. I ona se boji. Nedavno se i nama pojavila u sobi. Radilo se o crnom gadu. Napravili smo joj improvizirani izlaz s mirisnim preprekama kako se ne bi dodatno uvlačila i zaglibila. Dolaze iz više razloga, a jedan od najčešćih je zbog glodavaca.

Zato primjerice, nakon roštiljanja dobro pospremite ostatke hrane jer će u suprotnom brzo privući miševe i štakore, a u lovu na glodavce i zmije. Znalci će uvijek reći da bolje čuvaju dvorište od miševa nego mačke. Zaštićene su Zakonom i zaštiti prirode, te ih ne smijemo ubijati ni ozljeđivati, hvatati, uznemiravati ili micati sa njihovih staništa.

Neki od razloga ugroženosti su gubitak staništa uslijed urbanizacije, ubijanje i ozljeđivanje zbog straha i stradavanje na prometnicama.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}