Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pesticidi
  • 17.11.2023. 11:20

Hrvatska je glasala protiv odobrenja dozvole glifosatu - koliko je strah od pesticida opravdan?

Danko Tolić, magistar agronom i stručnjak s 15 godina iskustva u proizvodnji i 18 godina na razvoju proizvoda za zaštitu bilja, komentirao je za Agroklub stanje s pesticidima, uključujući glifosat i klorpirifos.

Foto: arhiva D. Tolića
  • 4.739
  • 348
  • 1

"Provedbom direktive 1107/2009 u Europskoj uniji ukinute su gotovo sve djelatne tvari iz grupe organofosfata i karbonata i hvala Bogu što je tako, jer je to stara kemija koja je bila učinkovita, ali nažalost s većim rizikom po zdravlje u slučaju nesavjesne primjene. Ono što nam je ostalo na tržišu i nove djelatne tvari su puno sigurnije s vrlo malim rizikom ako se pravilno primjene - poštivajući dozu i karencu", komentira Danko Tolić, magistar agronom i stručnjak s 15 godina iskustva u proizvodnji i 18 godina na razvoju proizvoda za zaštitu bilja kako konvencionalnih tako i bioloških, stanje s pesticidima koji su posljednjih dana ponovno vruća medijska tema. 

Europska komisija, naime, odlučila je obnoviti odobrenje za glifosat na daljnjih 10 godina. Odluka je objavljena u četvrtak, a hrvatska delegacija glasala je protiv.

Ponovo odobrena upotreba glifosata u EU - na koliko godina?

Kad je u pitanju glifosat, kaže, svjedočili smo neviđenom pritisku nevladinih udruga da se proizvod zabrani, ali ipak argumenti Europske komisije za sigurnost hrane su prevladali, ovaj put se slušalo mišljenje struke.

Zemlja smo koja je najmanje izložena opasnosti od glifosata

"Hrvatska je glasala protiv i nije slušala mišljenje eminentnih stručnjaka, a zemlja smo koja je najmanje izložena opasnosti od ovog proizvoda jer nemamo GMO usjeve, a površine na kojima se koristi su zaista male", navodi pojašnjavajući da u cijeloj Dalmaciji možda ima 500 hektara koji se njime tretiraju i da se zabranio bila bi kratkoročno neka druga alternativa, a onda bi možda ostali bez ikakvog rješenja za višegodišnje korove po vinogradima i voćnjacima. 

Dodaje i da javno mijenje ima negativan stav prema pesticidima, a riječ glifosat izaziva negativne emocije kod potrošača, što nerijetko koriste mediji i bombastičnim naslovima utjeravaju sumnju i strah.

"Često me poznanici u kafićima pitaju o štetnosti pesticida i glifosata, zagovarajući zabranu na temelju informacija s interneta. S druge strane, obično to budu osobe s preko 100 kg, pušači, koji obožavaju kavu, žestoka i gazirana pića. Ja im postavim kontrapitanje: Vide li neki rizik u svom načinu života i pretilosti jer i tih upozorenja je pun web. Tu obično završi priča", upozorava na drugu stranu medalje.

Glifosat se u cijeloj Dalmaciji koristi na možda 500 ha

Rizik s pesticidima, kaže, može se donekle usporediti s rizikom u prometu. Ako su svi vozači savjesni na cesti, voze ispravna vozila i ako policija regulira promet nema brige čak i ako se malo prekorači brzina. Policija nam tolerira 0,05% alkohola ako nismo u prekršaju, a tolerirat će i 10% veću brzinu. To nam svima kao vozačima odgovara. S druge strane veliki trgovački lanci kad su u pitanju rezidue ne toleriraju više od 33% od dozvoljenog MRL-a (maksimalna razina ostataka pesticida, op.a.) iako to nije toksikološka mjera u kojoj je faktor sigurnosti 100%.

"Obični potrošači bi nam to spustili na 0% tolerancije, a to je nemoguće. Krivo je mišljenje da je samo hrana koja dolazi s oznakom “eko” sigurna i zdrava i da iza nje stoje samo savjesni proizvođači. Stotine puta sam se uvjerio da nije tako, bilo je i slučajeva po medijima", napominje.

Hibridni model zaštite bilja 

Naglašava da današnja zaštitna sredstva, da bi se stavila u promet, moraju proći brojne toksikološke studije koje su toliko rigorozne, do dokazivanja metabolita, a kad bi se isti kriteriji primjenili za brojne dodatke jelima, gazirana i alkoholna pića, kozmetiku, odjeću i sve čemu smo izloženi oko sebe upitno je što bi ostalo kao sigurno.

"U Vrgorcu sam razvijao projekt Vrgoračka jagoda i 10-ak godina intenzivno radio na sljedivosti u lancu proizvodnje da bi izbjegli neželjene rezidue pesticida s obzirom da to voće obožavaju mala djeca. Pratilo se kad se i što koristi, sadržaj aktivne tvari i nikad nisam imao slučaj izvan dozvoljenog s kojim je bilo ugroženo zdravlje najosjetljivije populacije", ističe poznati stručnjak. 

U poljoprivredi se zalaže za hibridni model zaštite bilja - konvencionalna sredstva na početku vegetacije, a biološka pred berbu.

"To vam je kao hibridni motor u autu, uzbrdo ide na benzin, nizbrdo na struju", slikovito opisuje navodeći da do određenog trenutka koristimo kemijska sredstva jer su učinkovitija, a pred berbu biološkim održavamo stanje i proizvod koji dobivamo je zdrav i s vrlo malim reziduama na donjoj granici detektabilnosti.

Komentirao nam je i klorpirifos utvrđen u neretvanskim mandarinama. Ističe da je nečija glupost i neznanje koju treba primjereno kazniti, načinila ogromnu štetu proizvođačima agruma koji su ga prije tri godine izbacilis iz primjene. Ovaj insekticid je u mandarini bio dozvoljen u granicama do 1,5 mg/kg što je bilo više nego u drugom voću jer kora nije za prehranu, a radi se o kontaktnom pripravku.

Došli smo do toga da danas roditelji jako strahuju kupiti djetetu mandarine, jagode ili jabuke za doma, a djeca kad izađu van su 100 puta više izložena riziku od gaziranih, alkoholnih pića, grickalica, brze hrane, droga i cigareta. O aerozagađenjima nećemo ni govoriti

Sporni uzorci su imali 0,033mg - 0,044 mg/kg. Gledajući stare toksikološke vrijednosti do prije tri godine ovo bi bilo bez rizika po zdravlje jer bi trebalo pojesti više od 10 kg mandarine s korom dnevno što je nemoguće. No, klorpirifos je kao stara aktivna tvar izbačen zbog rizika na zdravlje, a nove toksikološke studije se nisu radile jer postoje alternativna rješenja manje rizičnih pesticida.

Neopravdani strah od mandarina 

Danas taj proizvod, navodi, nema potrebe koristiti, nema ga ni kupiti u Hrvatskoj, ali je jeftino rješenje dostupno izvan EU i nažalost ilegalna trgovina se teško može 100 posto zaustaviti na granici, ali može inspekcijskim nadzorima plodova i primjerenim kaznama.

"Ovo je opomena svima", naglašava, no dodaje da zbog toga ispaštaju brojni uzorni proizvođači jer se stvorio neopravdani strah od mandarina, baš sada kada je najkvalitetnija za konzumaciju i jedna od rijetkih voćnih vrsta kojoj se guli kora prije konzumiranja i vrlo je malo rizična za rezidue pesticida.

"Došli smo do toga da danas roditelji jako strahuju kupiti djetetu mandarine, jagode ili jabuke za doma, a djeca su 100 puta više izložena riziku kad izađu vani od gaziranih, alkoholnih pića, grickalica, brze hrane, droga i cigareta. O aerozagađenjima nećemo ni govoriti koliko postaju rizik u velikim gradovima kao što je Zagreb", upozorava. 

Stvorio se strah, a mandarina je vrlo malo rizična za rezidue pesticida (Foto: Depositphotos/lunamarina)

Što se tiče pesticida, smatra da je najveća opasnost za korisnike u polju jer se mnogi ne pridržavaju mjera zaštite obavljajući tretiranja bez rukavica, maski, u kratkim hlačama, po vjetru i slično.

"Na tome trebamo raditi i educirati ljude. Za vrijeme jednog prskanja nasada bez zaštitne opreme poljoprivrednik može preko kože ili nosa unijeti više pesticida u tijelo nego obični potrošač za čitavu godinu kroz hranu", upozorava Tolić. 

Zeleni plan vodi nas u još skuplju proizvodnju hrane 

Kaže nam i da nas sadašnja europska politika vodi u smjeru skupe proizvodnje s kojom ne možemo konkurirati zemljama izvan EU. Imat ćemo sve veći uvoz I pad domaće proizvodnje. Već sada imamo situaciju da nam nekad jeftino voće kao npr. jabuka iznosi 2,5 eura, a povrće (krumpir I luk) 2€. Srednjem sloju građana bobičasto voće postaje luksuz.

"Budućnost poljoprivrede ne vidim bez agronomske struke, nije to za političare drugih zvanja. Novi Zeleni plan i inicijativu Od polja do stola su izglasali političari s plaćama od 10.000 eura, oni ne razumiju kako je srednjem sloju građana, niti znaju kako će s tim novim smjernicama biti teško europskom seljaku konkurirati proizvodima izvan EU", zaključuje naš sugovornik. 


Tagovi

Pesticidi Glifosat Klorpirifos Zaštitna sredstva Danko Tolić Strah od pesticida Ostaci pesticida


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".