U javnom savjetovanju je Nacrt prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske. HPK je predložila dodatne izmjene za jačanje prehrambene sigurnosti
"U slučaju kriznih situacija, obrana zemlje nije moguća bez osigurane stabilne opskrbe hranom, vodom i energijom odnosno osnovnim resursima za stanovništvo", reagiraju iz Hrvatske poljoprivredne komore na Nacrt prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske koje je trenutno u javnom savjetovanju.
Ovu logiku, kažu, dodatno potvrđuje i Zakon o poljoprivredi, koji definira da je "poljoprivreda strateška grana gospodarstva u RH te kao takva sastavni je dio ostalih razvojnih strategija“ .
Stoga smatrajju kako je potrebno da ista eksplicitno uključi i sljedeće mjere za jačanje prehrambene sigurnosti i energetske otpornosti države:
Drže da bi integriranjem navedenih mjera, Strategija na sveobuhvatan način odgovorila na izazove 21. stoljeća te osnažila sposobnost Hrvatske da zaštiti svoj teritorij, stanovništvo i ključne resurse, kako u mirnodopskim tako i u kriznim okolnostima.
Također smatraju, te su i komentirali u e-savjetovanju, da u poglavlju 3. Strateški obrambeni koncept, u dijelu koji glasi: "U tom kontekstu nastavit će se jačati civilno-vojna suradnja usmjerena na povećanje otpornosti države i društva – kroz osiguravanje kontinuiteta državne vlasti i ključnih javnih usluga, zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost opskrbe energijom te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti", treba dodati:
"...sigurnost opskrbe energijom, lokalnom hranom i vodom, te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti, ali i kritičnih znanja i vještina u području poljoprivrede, kako bi se stanovništvo moglo učinkovito prehraniti u uvjetima krize.“
Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske pročitajte ovdje
Napominju da je u kontekstu jačanja otpornosti, nužno prepoznati da su prehrambena sigurnost i pristup vodi jednako važni kao energetska opskrba, a uključivanje poljoprivrednih znanja i vještina u sustav civilne obrane ključno je za dugoročnu otpornost i opstojnost društva.
Kod poglavlja "Obrambena politika" predlažu, između ostalog, dodati sljedeće: "Stoga će Vlada usmjeriti obrambene i povezane sektorske politike prema očuvanju nacionalne otpornosti i jačanju kapaciteta za sigurnu, samodostatnu i održivu opskrbu ovim resursima u uvjetima kriznih i izvanrednih situacija.“
Nadalje, u stavku 5.2. Sposobnosti civilnog sektora za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju te za potporu Oružanim snagama, predlažu dodati i dio: "Osnažit će se suradnja svih razina vlasti i sektora, uz korištenje dostupnih europskih instrumenata i fondova.“
Također, predlažu dopuniti sljedeći odlomak: "Hrvatska će, u okviru strategije obrambene otpornosti, kontinuirano razvijati sposobnosti potpore države domaćina Savezu, uz poseban naglasak na infrastrukturu dvojne namjene, digitalnu sigurnost i održivost strateških zaliha opskrbe lokalnom hranom, vodom i energijom, te ostalih zaliha potrebnih za otpornost društva.“
Dodatna predložena mjera je da će Vlada formirati stručno tijelo za prehrambeno-energetsko-vodnu sigurnost civilnog društva, koje će pružati stručnu podršku pri izradi smjernica i operativnih okvira potrebnih za osiguranje stabilne opskrbe stanovništva ključnim resursima u kriznim uvjetima.
Jer, zaključuju, civilna komponenta obrane nije potpuna bez integriranja sustavne opskrbe hranom, vodom i energijom, a uvrštavanje lokalne hrane i infrastrukture za zalihe u obrambene planove znatno povećava otpornost društva.
Inače, kako stoji u samo Nacrtu, Hrvatska je u 2025. godini dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u visini od najmanje 2 % bruto domaćeg proizvoda, dok je cilj od 20 posto obrambenih izdvajanja usmjerenih za opremanje i modernizaciju Oružanih snaga ostvaren već 2021. godine.
U 2025. godini Hrvatska izdvaja 29,3 % svojih obrambenih sredstava za opremanje i modernizaciju, što iznosi 0,59 % BDP-a, znatno više od preporučenih 0,4 % u okviru NATO-a. Povećana razina savezničke ambicije u kontekstu značajno izmijenjene geopolitičke situacije upućuje na skoro revidiranje navedenog NATO-ovog zahtjeva te je izgledno kako će se od saveznica očekivati dogovor o značajno većim izdvajanjima za obranu od trenutačno minimalnih 2 %.
U tom svjetlu, Vlada je već postavila cilj da do 2027. godine obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,42 % BDP-a, pri čemu će udio za opremanje i modernizaciju iznositi 41,7 %, odnosno 1,01 % BDP-a – više nego dvostruko iznad NATO-ova preporučenog minimuma.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 2 sata
Hrana će im padati sneba, očito da ni ovaj ministar nezna kakva su trenutno polja u Hrvatskoj od suše ili olujnih nevremena, vjetar ili tuča.