HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom

"U slučaju kriznih situacija, obrana zemlje nije moguća bez osigurane stabilne opskrbe hranom, vodom i energijom odnosno osnovnim resursima za stanovništvo", reagiraju iz Hrvatske poljoprivredne komore na Nacrt prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske koje je trenutno u javnom savjetovanju.

Ovu logiku, kažu, dodatno potvrđuje i Zakon o poljoprivredi, koji definira da je "poljoprivreda strateška grana gospodarstva u RH te kao takva sastavni je dio ostalih razvojnih strategija“ .

Mjere za jačanje prehrambene sigurnosti

Stoga smatrajju kako je potrebno da ista eksplicitno uključi i sljedeće mjere za jačanje prehrambene sigurnosti i energetske otpornosti države:

1. Povećanje domaće proizvodnje hrane te osnaživanje lokalnih lanaca opskrbe kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala otpornost sustava u kriznim uvjetima.
2. Stvaranje strateških zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda (žitarice, ulje, meso, i dr.), uz odgovarajuću infrastrukturu za skladištenje i distribuciju.
3. Osiguranje dovoljnih kapaciteta za proizvodnju i preradu hrane unutar zemlje, radi postizanja funkcionalne samodostatnosti.
4. Izrada koordiniranih planova za upravljanje krizama u prehrambenom sustavu, u suradnji s nadležnim institucijama, proizvođačima, lokalnim vlastima, znanstvenom zajednicom i civilnim sektorom.
5. Ubrzanje inovacija i digitalizacije u poljoprivredi, uključujući primjenu umjetne inteligencije, precizne poljoprivrede i razvoj biogospodarstva.

Drže da bi integriranjem navedenih mjera, Strategija na sveobuhvatan način odgovorila na izazove 21. stoljeća te osnažila sposobnost Hrvatske da zaštiti svoj teritorij, stanovništvo i ključne resurse, kako u mirnodopskim tako i u kriznim okolnostima.

Također smatraju, te su i komentirali u e-savjetovanju, da u poglavlju 3. Strateški obrambeni koncept, u dijelu koji glasi: "U tom kontekstu nastavit će se jačati civilno-vojna suradnja usmjerena na povećanje otpornosti države i društva – kroz osiguravanje kontinuiteta državne vlasti i ključnih javnih usluga, zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost opskrbe energijom te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti", treba dodati:

"...sigurnost opskrbe energijom, lokalnom hranom i vodom, te razvoj novih modela uključivanja građana, ročnika i civilnog sektora u jačanje ukupne otpornosti, ali i kritičnih znanja i vještina u području poljoprivrede, kako bi se stanovništvo moglo učinkovito prehraniti u uvjetima krize.“

Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije obrane Republike Hrvatske pročitajte ovdje

Napominju da je u kontekstu jačanja otpornosti, nužno prepoznati da su prehrambena sigurnost i pristup vodi jednako važni kao energetska opskrba, a uključivanje poljoprivrednih znanja i vještina u sustav civilne obrane ključno je za dugoročnu otpornost i opstojnost društva.

Kod poglavlja "Obrambena politika" predlažu, između ostalog, dodati sljedeće: "Stoga će Vlada usmjeriti obrambene i povezane sektorske politike prema očuvanju nacionalne otpornosti i jačanju kapaciteta za sigurnu, samodostatnu i održivu opskrbu ovim resursima u uvjetima kriznih i izvanrednih situacija.“

Nadalje, u stavku 5.2. Sposobnosti civilnog sektora za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti, neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju te za potporu Oružanim snagama, predlažu dodati i dio: "Osnažit će se suradnja svih razina vlasti i sektora, uz korištenje dostupnih europskih instrumenata i fondova.“

Također, predlažu dopuniti sljedeći odlomak: "Hrvatska će, u okviru strategije obrambene otpornosti, kontinuirano razvijati sposobnosti potpore države domaćina Savezu, uz poseban naglasak na infrastrukturu dvojne namjene, digitalnu sigurnost i održivost strateških zaliha opskrbe lokalnom hranom, vodom i energijom, te ostalih zaliha potrebnih za otpornost društva.“

Dodatna predložena mjera je da će Vlada formirati stručno tijelo za prehrambeno-energetsko-vodnu sigurnost civilnog društva, koje će pružati stručnu podršku pri izradi smjernica i operativnih okvira potrebnih za osiguranje stabilne opskrbe stanovništva ključnim resursima u kriznim uvjetima.

Tko hrani Hrvatsku vojsku?

Jer, zaključuju, civilna komponenta obrane nije potpuna bez integriranja sustavne opskrbe hranom, vodom i energijom, a uvrštavanje lokalne hrane i infrastrukture za zalihe u obrambene planove znatno povećava otpornost društva.

Izdvajanja za obranu

Inače, kako stoji u samo Nacrtu, Hrvatska je u 2025. godini dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u visini od najmanje 2 % bruto domaćeg proizvoda, dok je cilj od 20 posto obrambenih izdvajanja usmjerenih za opremanje i modernizaciju Oružanih snaga ostvaren već 2021. godine.

U 2025. godini Hrvatska izdvaja 29,3 % svojih obrambenih sredstava za opremanje i modernizaciju, što iznosi 0,59 % BDP-a, znatno više od preporučenih 0,4 % u okviru NATO-a. Povećana razina savezničke ambicije u kontekstu značajno izmijenjene geopolitičke situacije upućuje na skoro revidiranje navedenog NATO-ovog zahtjeva te je izgledno kako će se od saveznica očekivati dogovor o značajno većim izdvajanjima za obranu od trenutačno minimalnih 2 %.

U tom svjetlu, Vlada je već postavila cilj da do 2027. godine obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,42 % BDP-a, pri čemu će udio za opremanje i modernizaciju iznositi 41,7 %, odnosno 1,01 % BDP-a – više nego dvostruko iznad NATO-ova preporučenog minimuma.