• Mladi i poljoprivreda
  • 29.01.2019. 16:30

Generacija "Ja" - nova radna snaga u poljoprivredi

Socijalno osjetljivi, ekološki osviješteni, globalno orijentirani, informatički pismeni su karakteristike pripadnika generacije koja preuzima vođenje svijeta. To je generacija "milenijalca“. Oni su otvoreniji, pomiču granice, etnički različiti, manje skloni politici i razlikama među narodima.

Foto: Pixabay/ionlfox
  • 572
  • 68
  • 0

Socijalno osjetljivi, ekološki osviješteni, globalno orijentirani, informatički pismeni su karakteristike pripadnika generacije koja preuzima vođenje svijeta. To je generacija "milenijalca". Oni su otvoreniji, pomiču granice, etnički različiti, manje skloni politici i razlikama među narodima.

Mladi su skloni čestim promjenama, traže izazove, teže avanturama. Žive na rubu uspostavljenih okvira i definiranih zakona. Stavljaju sebe na prvo mjesto. "Ja sam na vrhu i svi drugi gledaju mene“ je rečenica koja karakterizira pojedinca rođenog u digitalno doba. Nadalje, socijalne vještine su im daleko manje od prethodnika te ne pokazuju značajniju želju za društvenom interakcijom.

Milenijalci imaju snažan osjećaj poduzetničkog duha, što znači da traže napredak u karijeri, žele brze i kvalitetne promjene. Mladi imaju nepokorivu želju raditi gdje iskopaju vlastitu strast i interes. Dolazeća generacija će biti inovativnija i tehnološki pametnija, što će gospodarstvima omogućiti opstojnost poslovanja uz uporabu, dosad neviđenih tehnologija, vještina i znanja. Također, rad u polju se mijenja i može se vidjeti kako mladi poljoprivrednici već profesionalno koriste principe pametne poljoprivrede. Korištenje bespilotnih letjelica, raznih softwarea, automatizacije, novih menadžerskih principa mladima je svakodnevica u mnogim zemljama.

Karakteristike "Ja" radne snage

Traženjem novih izazova iniciraju se novi pogledi i stavovi na tradicijske uloge u poljoprivredi. Kako su odrasli uz tehnologiju, relativno brzo se adaptiraju, implementiraju i koriste nova dostignuća. Moderna poljoprivreda i uloge proizvođača hrane se mijenjaju brže nego ikad do sada. Kako se prelazak s tradicionalnih vrijednosti na modernije načine rada nastavlja, sektoru je potrebno osigurati kvalitetnu radnu snagu. Novi naraštaji se teško opredjeljuju za karijere u poljoprivredi, globalno gledajući. No ipak, mnogi mladi preuzimaju poslove vođenja gospodarstava od svojih roditelja. Potrebno je pružiti razne poticaje kako bi se mladi uključili dugoročno u primarnu djelatnost. Poticaji poput osiguravanja raznih olakšica u poslovanju, pristupa pravovremenim informacijama, promoviranje proizvodnje hrane kao važne karike za očuvanje ljudske vrste i sl.

Kako nahraniti Milenijalce?

Nebrojeni izazovi su pred novom generacijom s kojima će biti suočeni. Prošlog tjedna, na svjetski poznatoj konferenciji Global Economic Forum u Davosu, Švicarska, tri problema su posebno istaknuta s kojima će se suočiti nove generacije.

Ja igram solo – problem broj 1

Prvi problem koji stručnjaci smatraju vrlo gorućim je smanjena društvena aktivnost mladih. Mladi sve manje ulaze u zajedničke živote, kako u gradovima tako i u selima. Već danas, gotovo 40% mladih do 30 godina starosti, u gradovima poput Kopenhagena i Pariza živi samačkim životom. Ima sve više primjera gdje pojedinci ne govore s drugima i po nekoliko mjeseci. Teme za razgovor ne postoje, socijalne vještine gotovo su u potpunosti ugašene. Pristup Internetu pomogao je ljudima otkrivati nove horizonte, no s druge strane Internet je glavni uzrok otuđenosti. Nadalje, obrazovanija populacija često teže dolazi do životnog partnera, jer traže zajedničke interese. Zbog raznolikosti interesa mladih to im predstavlja dodatan problem u pronalasku prave osobe suprotnog spola.

Na selima slika nije drugačija. Odlaskom u škole koje se nalaze u većim gradovima, obiteljska uvjerenja se mijenjaju, a tradicionalne vrijednosti manje se poštuju. Objektivno govoreći selo nije prikladno mjesto za život pripadnika "Ja" generacije. Nabrojani uzroci su ujedno i ozbiljna pitanja koja se moraju rješavati. Stoga, potrebno je raditi na novim pravcima razvoja prikladnog života na selima uz pomoć novih znanja i tehnologija kako bi mladima selo bilo privlačno za rad i zasnivanje obitelji. Stručnjaci svjetskog glasa govore kako proizvodnja hrane i rad u prirodi je izvrsno okruženje u kojem djeca u budućnosti bi trebala odrastati.

Klimatske promjene – drugi problem

Sve veći ekstremi iz godine u godinu su izazov s kojim se svi moramo suočiti. Razvoj industrije temeljen na fosilnim sirovinama doprinosi neželjenim promjenama u prirodnim ciklusima što predstavlja rizik za očuvanje ljudske vrste. Osviješteni globalnim problemom klimatskih promjena, obrazovaniji mladi drastično mijenjaju stil života. Za razliku od prethodnika, nove generacije traže više osobnog zadovoljstva kroz rad na sebi, ulaganjem u obrazovanje i iskustva. Posjedovanje materijalnih stvari kod mladih u prosjeku je manje važnije.

Promoviranje zdrave prehrane poput vegetarijanstva odnosno veganstva ima snažan utjecaj na smanjenje pogubnih ljudskih aktivnosti po klimu. Sve popularniji pokret minimalista, izbacivanje plastike, kružna ekonomija, ekonomija dijeljenja, poznavanje razlike između potreba i želja su rješenja koje mladi uvažavaju u borbi protiv klimatskih promjena. To su sve pozitivne karakteristike "Ja" generacije koja uzima klimatske promjene vrlo ozbiljno.

U poljoprivredi se koriste novi principi poput precizne poljoprivrede, smanjenje unošenja pesticida i tvorničkih gnojiva, ekološka proizvodnja, konzervirajuća obrada tla, kombinirani usjevi i sl. Ujedno, razvoj mehanizacije za svrhu proizvodnje i prerade hrane ide u smjeru smanjenja utjecaja štetnosti na okoliš. 

Treći problem – bogatiji sve bogatiji, a broj siromašnih je sve veći

Jaz između bogatih zemalja i onih u razvoju, ekonomska razlika među različitim društvenim slojevima se kontinuirano povećava. Ekonomski analitičari u Davosu su govorili kako jedino tijela poput izvršne vlasti pojedine države te globalna politika može ukrotiti treći gorući problem. Obrazovani mladi ljudi "Ja“ generacije upoznatiji su s crnom stranom globalizacije. Manji broj ljudi je svjesno svoje moći kroz vlastite odluke u aktivnostima poput odabira hrane, transporta i sl. u postizanju ekonomske stabilizacije.

Poruka održivosti sistema se mora proširiti kako ne bi profit bio jedina vodilja bogatih ljudi. Najveći uzrok problema što se ljudi pokoravaju globalnim industrijama koje se bogate na odlukama nesvjesnih običnih ljudi, zbog ne prepoznavanja razlika između želja i stvarnih ljudskih potreba.

Poljoprivredni sektor je itekako zahvaćen industrijalizacijom. Jeste li se ikad zapitali kako je hrana izgubila miris i okus, tekstura je drugačija, nekadašnjeg uživanja u hrani gotovo nema. Više od 85% proizvedene hrane je pod direktnom odnosno neposrednom kontrolom svega nekoliko svjetskih kompanija.

Obiteljska gospodarstva nestaju diljem svijeta. Unazad nekoliko godina u monogim zemljama u razvoju poljoprivreda je bila glavna djelatnost za preko 70% stanovništva. Danas, u tim istim zemljama poljoprivreda je djelatnost za manje od 10% ukupnog stanovništva. U ekonomski razvijenim zemljama u poljoprivrednom sektoru radi manje od 2% radno sposobnog stanovništva. Mnogi nekadašnji vlasnici gospodarstava i njihova djeca koja su izgubila bitku u globalizaciji, prisiljeni su raditi za korporacije koje se bogate na njihovom radu za minimalnu novčanu naknadu. "Ja“ generacija će morati spoznati važnost vlastitih aktivnosti prilikom odabira izvora njihove hrane.

Kako zainteresirati mlade za poljoprivredu

Njihova fleksibilnost, kreativnost želja za iznošenje vlastitog mišljenja često zadaje glavobolje današnjim poslodavcima. Mladi su kreativni pojedinci koji gledaju širu sliku od svojih prethodnika, motivirani su za uspjeh, teže brzim rezultatima. Nerijetko postavljaju pitanja zašto se nešto radi i kakva će biti korist, upravo to je pristup koji će imati izuzetno povoljan učinak za razvoj poljoprivrede. Poljoprivreda je sektor koji se gradio godinama, a može se urušiti u jednom danu. Ulažući u narednu generaciju, poljoprivredi će se osigurati potrebnu radno sposobnu snagu. Obrazovne institucije trebaju promjene, proizvodnja hrane se neprestano mijenja. Pripadnici "Ja“ generacije traže mjesta gdje mogu napraviti značajnije promjene, teže karijeri koja ima svrhu. Milenijalci su generacija koja je tek ulazi u razdoblje kada će između ostalog voditi i proizvodnju hrane.

Zaključno, važan je taj prijenos jasne poruke o važnosti poljoprivrede i atraktivnim mogućnostima. Mladi su odrasli u digitalnom okruženju, pa je važno osmišljavati nove uloge u poljoprivrednom sektoru kako bi se digitalizacija što više koristila za održivi razvoj. Njihove vještine su drugačije od prethodnih generacija, iz tog razloga je potrebno raditi na strategijama kako bi upravo oni svojim znanjem i dalje doprinosili prepoznavanju važnosti uloge poljoprivrede u društvu.


Tagovi

Mladi Radna snaga Poljoprivreda Generacije Milenijalci


Autor

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi