Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Predsjednički izbori
  • 22.12.2024. 10:30

Evo što kandidati utrke za predsjednika/cu kažu o poljoprivredi

Čini se da su kandidati prepoznali poljoprivrednike kao važan dio biračkog tijela u utrci za Pantovčak

Evo što kandidati utrke za predsjednika/cu kažu o poljoprivredi
Foto: AK grafika*
  • 662
  • 79
  • 0

Hrvatski će građani treći put ove godine izaći na birališta. Nakon parlamentarnih i glasanja za zastupnike u EU parlamentu, pred nama su, 29. prosinca, predsjednički izbori.

U utrci je osam kandidata, abecednim redom to su Miro Bulj (Most), Tomislav Jonjić (nezavisni), Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (Domino), Zoran Milanović (SDP i partnerske stranke), Dragan Primorac (HDZ i partnerske stranke), Marija Selak Raspudić (nezavisna) i Niko Tokić Kartelo (nezavisni). 

I poljoprivrednici glasaju, pa smo provjerili koliko doticaja kandidati imaju s agrarnim temama? Obraćaju li se i njima u svojim kampanjama?

Marihuana, porezne olakšice, kalifornijske gliste

Poznato jest kako se sinjski gradonačelnik i Mostov saborski zastupnik Miru Bulja ne libi tema boljitka sela i poljoprivrednika, a ostala je upamćena njegova izreka "bolje biti čoban nego stranačka ovca". Možda najzanimljiviji dio dosadašnje kampanje je svakako stav da bi uzgoj i prodaju kanabisa, dakle marihuane, trebalo legalizirati. 

"Vjerujte mi, turizam u Hrvatskoj bi procvao. Kad bih imao ovlasti donijeti neki zakon, ja bih je u gradu Sinju legalizirao tako da bi bili 'free' ljudi koji je konzumiraju", poručio je nedavno gostujući u RTL Direktu i podrctao za uzgoj konoplje: "Naravno da bude domaća proizvodnja jer domaće je domaće. Sa sinjskog polja bi bila domaća", zaključio je. 

Nešto manje eksponiran nezavisni kandidat Tomislav Jonjić, rođeni Imoćanin u svom programu ističe da se predsjednik mora zalagati za ustavnu zaštitu prostora, zraka, vode te poljoprivrednoga i šumskog zemljišta kao dobara od posebnoga nacionalnog i državnog interesa. 

Kaže i da su iz "demografskih, gospodarskih i sigurnosno-obrambenih razloga" potrebne dodatne porezne olakšice za domaću proizvodnju, obrt, poljoprivredne proizvođače, ribare i male trgovine kao i revizija sustava dodjele koncesija na poljoprivredno zemljište i pomorsko odnosno riječno dobro te sustava dodjele državnih potpora i poticaja "kako bi se koncesije, potpore i poticaji usmjerili onima koji stvarno proizvode, a ne onima koji mešetare poljoprivrednim zemljištem i fiktivnim kapacitetima".

Potrebna je revizija sustava dodjele koncesija na poljoprivredno zemljište, kaže Tomislav Jonjić (Foto: Vjeran Zganec Rogulja/Pixsell)

Saborska zastupnica Platforme Možemo Ivana Kekin ističe da je odrasla na selu u Svetom Ivanu Zelini, u velikoj obitelji gdje je s roditeljima te sa četiri sestre i bratom, radila na zemlji i brinula o brojnim životinjama - svinjama, kozama i kokošima. 

"Otac je još početkom 90-ih nabavio kalifornijske gliste za naš kompost i sve smo proizvodili solo jer nismo imali novaca. Otac je bio zaposlen, ali plaća je bila dovoljna samo za režije", kaže ova liječnica i zagovornica razvoja poljoprivrede u kojoj bi onaj tko se njome bavi morao biti siguran da ima gdje plasirati proizvode te imati perspektivu oko tog plasmana. Nažalost, rekla je, zaposlenici u poljoprivrednom sektoru imaju veću stopu rizika od siromaštva nego u drugim sektorima i to treba mijenjati. Umjesto "kave s predsjednikom" natuknula je alternativu "bučnicu s predsjednicom". 

Zelene politike, strateška grana, besplatni zdravi obroci 

Zagrepčanka Branka Lozo, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje (Domino), sveučilišna je profesorica koja u svom programu ističe da se zalaže za zaštitu interesa poljoprivrednika ugroženih "agresivnim zelenim politikama". 

Naglašava, jedan od ciljeva joj je i očuvanje te zadržavanje pod državnim nadzorom prirodnog bogatstva kao što su more, obala, jezera, rijeke, podzemne zalihe pitke vode, šume, poljoprivredno zemljište te nalazišta zemnog plina i nafte na kopnu i moru. 

Poljoprivrednici su ugroženi agresivnim zelenim politikama, kaže Branka Lozo (Foto: Fb/Dom i Nacionalno okupljanje)

Aktualni predsjednik Zoran Milanović koji uz podršku SDP-a i još devet stranaka ide po svoj drugi mandat, ponekad se dotakne poljoprivrede za koju kaže da je strateška grana koja ne može biti važnija nego što jest. "Značaj proizvodnje hrane traži našu maksimalnu pozornost“, istaknuo je.

Ne jednom, rođeni Zagrepčanin dalmatinskih korijena, upozorio je da je poljoprivreda u hrvatskom BDP-u zastupljena sa svega dva posto. Na ovogodišnjoj je Sabatini bio kritičan prema razini ulaganja: "Cjelokupna hrvatska vinska industrija, jedna od okosnica našeg identiteta, naše povijesti, onoga po čemu to što jesmo, vrijedi kao pet škola u Zagorju. To je malo". Prema njegovim riječima, na nama je da se, koliko je to moguće, osiguramo s tih dva posto - te napravimo nešto od nezasijanih i neobrađenih hektara. "Da hrvatske prehrambene tvrtke budu najjače, najbolje, najkonkurentnije i najagresivnije na tržištu na kojem je hrana strateška sirovina“, poručio je. 

Uzdanica HDZ-a kojeg podržava još šest političkih opcija Dragan Primorac obećao je da će učiniti sve u svojoj moći kao predsjednika države, u suradnji s Vladom RH da zaštiti hrvatskog potrošača, ali i proizvođača. "Kupujmo hrvatsko jer to je budućnost Hrvatske, a ne da nam cijene nameću izvana", apelirao je. Ovaj je sveučilišni profesor i liječnik rođen u Banja Luci (BiH) tijekom obilaska Slavonije nedavno poručio i da želi da sva djeca u RH imaju besplatne zdrave obroke. "Sve ide u smjeru da se osiguraju sredstva da sve škole u Hrvatskoj do 2028. imaju jednosmjensku nastavu i svoje kuhinje u kojima će djeci osigurati zdrave obroke, ukljućujući i mliječne", rekao je. 

Prehrambeni suverenitet i gospodarska diplomacija

Bivša članica Mosta, danas saborska zastupnica i nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić u svom je programu naglasak stavila na problem prehrambenog suvereniteta i zaštitu domaćih proizvođača hrane. "Pravo na zdravu hranu nije samo preduvjet zdravog života, već i života uopće, a kao predsjednica fokusirat ću se na podršku malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima", rekla je ova rođena Zagrepčanka, inače filozofkinja i bioetičarka, ističući da upravo OPG-i čine temelj svake zdrave ekonomije, a njihov rad drži ključnim za osiguranje prehrambene suverenosti Hrvatske.

Važnim drži očuvanje domaćih sorti te tradicije što je istaknula nedavna na jednoj svinjokolji kod Đakova gdje i snimljena kako pomaže topiti čvarke. "Bez autohtonih sorti, Hrvatska neće imati prehrambenu suverenost, a bez prehrambenog suvereniteta nema ni slobode ni budućnosti", navela je Selak Raspudić.

Nezavisni Niko Tokić Kartelo, zagrebački je poduzetnik dalmatinskih korijena i vlasnik tri tvrtke, među kojima je "Furnir drvni centar” sa stoljetnom tradicijom. "Ako sam iz ničega uspio napraviti puno, zamislite koliko ću moći kao predsjednik", rekao je Kartelo kojemu je jedan od glavnih točaka programa gospodarska diplomacija. Kao predsjednik će, kaže, moći dogovarati direktne sastanke sa stranim ulagačima i domaćim poduzetnicima. 

Baka je zemlju prodala, ali Niko ju je otkupio i posadio masline (Foto: Niko Tokić Kartelo/fb)

Kao agro zanimjivost istaknuo je da je još kao dječak pitao roditelje što će s novcima, a tata bi uvijek govorio da bi otkupio zemlju koju je baka prodala. I kupio ju je, a na njoj posadio masline. Zgodno je za spomenuti i da je mu je rođeno ime zapravo Željko, a Niko tatino, ali je kao zahvalu roditeljima uzeo tatino ime i dodao mamino prezime. 

*Naslovna fotografija: Igor Soban/PIXSELL, Vedran Stapić, Dragan Primorac/fb, Ivana Kekin/fb, Marija Selak Raspudić/fb, Miro Bulj/fb


Tagovi

Predsjednički izbori Kandidati Miro Bulj Tomislav Jonjić Ivana Kekin Branka Lozo Zoran Milanović Dragan Primorac Marija Selak Raspudić Niko Tokić Kartelo


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sirak mi je prošle godine doslovno uništio kr, krumpir, što sam više čupala, on je bolje rasta. Ovako je izgledao prije berbe i kad smo po kosili u par dana je opet nicao. U poljoprivrednoj apateci su mi rekli da jedino špricanjem u jesen m... Više [+]