Riječ je o biljkama koje mogu narasti do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljivati zajedno s ugljenom.
Brzorastuće vrbe uskoro bi mogle, čini se, postati uobičajene za balkanski krajolik, a nakon što je pokrenut pilot projekt u rudnicima susjednih Bosne i Hercegovine te Srbije čiji je cilj pomoći u prelasku na čistiju energiju, piše reuters.
Riječ je o biljkama koje mogu narasti do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljivati zajedno s ugljenom. Najveća prednost biomase leži u činjenici da je ona nepresušan izvor energije koja nema negativnog utjecaja na okoliš. Dapače, dodatna prednost je što apsorbira CO2 iz okoliša.
"Posadili smo 14.000 vrba na jednom hektaru zemlje", rekao je Izet Čičkušić, član tima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) koji radi u rudniku Kreka u Tuzli. Dodao je da su osigurali 450 hektara koji se mogu koristiti u tu svrhu.
Kreka, gdje su prve vrbe posađene u svibnju, ali su u zaostatku zbog ljetne suše, najveći je rudnik ugljena koji pripada EPBiH-u. Stabla je zasadilo 50-ak rudara koji bi inače ostali bez posla. Prva sječa se očekuje za tri godine, a zatim svake druge tijekom idućih 25 godina.
Bonnie Norman, predsjednica američkog partnera u projektu E3 International, rekla je da su stabla poznata kao energetske vrbe (engl. energy of willow, op.a.) jer je njihova toplinska vrijednost veća od smeđeg ugljena ili lignita koji se obično iskopavaju u BiH i Srbiji.
U toj su zemlji vrbe zasađene na četiri mjesta, uključujući odlagalište otpada i rudnik ugljena. Ondje se čak dvije trećine električne energije proizvodi u zastarjelim termoelektranama na ugljen.
Košaračka vrba može se koristiti kao stelja, biogorivo, ogrjev, malč
Studija Programa Ujedinjenih naroda za razvoj nasada identificirala je 1,6 milijuna hektara degradiranog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta, u što spadaju rudnici i odlagališta. Stoga ovaj projekt osigurava rekultivaciju tog zemljišta i proizvodnju energije iz biomase, a može otvoriti i nova radna mjesta uz lakšu energetsku tranziciju.
"Korištenje 75.000 hektara nasada vrbe može osigurati 10 posto energije koja se u Srbiji trenutno dobiva od ugljena", zaključila je Norman.
Tagovi
Autorica
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Olujno nevrijeme: Diljem zemlje potučene voćke, povrće, u Međimurju polegao kukuruz
S hrvatskog tržišta se povlači pet sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne tvari flufenacet
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
HPK: Ministar gospodarstva potiče uvoz hrane i radi na štetu hrvatskih poljoprivrednika!
Trump: Poljoprivredno zemljište u SAD-u više nije na prodaju neprijateljskim državama
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula postupak protiv Agronoma
Tragedija na farmi: 25 goveda upalo u jamu s gnojnicom, više ih uginulo
Hrvatska među rijetkima u Europi bilježi rast prodaje traktora - pogađate razlog?
Serija Claas kombajna Lexion 8000 za 2026. godinu obuhvaća pet različitih modela
Karolina Rastija
prije 5 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 5 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
