Riječ je o biljkama koje mogu narasti do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljivati zajedno s ugljenom.
Brzorastuće vrbe uskoro bi mogle, čini se, postati uobičajene za balkanski krajolik, a nakon što je pokrenut pilot projekt u rudnicima susjednih Bosne i Hercegovine te Srbije čiji je cilj pomoći u prelasku na čistiju energiju, piše reuters.
Riječ je o biljkama koje mogu narasti do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljivati zajedno s ugljenom. Najveća prednost biomase leži u činjenici da je ona nepresušan izvor energije koja nema negativnog utjecaja na okoliš. Dapače, dodatna prednost je što apsorbira CO2 iz okoliša.
"Posadili smo 14.000 vrba na jednom hektaru zemlje", rekao je Izet Čičkušić, član tima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) koji radi u rudniku Kreka u Tuzli. Dodao je da su osigurali 450 hektara koji se mogu koristiti u tu svrhu.
Kreka, gdje su prve vrbe posađene u svibnju, ali su u zaostatku zbog ljetne suše, najveći je rudnik ugljena koji pripada EPBiH-u. Stabla je zasadilo 50-ak rudara koji bi inače ostali bez posla. Prva sječa se očekuje za tri godine, a zatim svake druge tijekom idućih 25 godina.
Bonnie Norman, predsjednica američkog partnera u projektu E3 International, rekla je da su stabla poznata kao energetske vrbe (engl. energy of willow, op.a.) jer je njihova toplinska vrijednost veća od smeđeg ugljena ili lignita koji se obično iskopavaju u BiH i Srbiji.
U toj su zemlji vrbe zasađene na četiri mjesta, uključujući odlagalište otpada i rudnik ugljena. Ondje se čak dvije trećine električne energije proizvodi u zastarjelim termoelektranama na ugljen.
Košaračka vrba može se koristiti kao stelja, biogorivo, ogrjev, malč
Studija Programa Ujedinjenih naroda za razvoj nasada identificirala je 1,6 milijuna hektara degradiranog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta, u što spadaju rudnici i odlagališta. Stoga ovaj projekt osigurava rekultivaciju tog zemljišta i proizvodnju energije iz biomase, a može otvoriti i nova radna mjesta uz lakšu energetsku tranziciju.
"Korištenje 75.000 hektara nasada vrbe može osigurati 10 posto energije koja se u Srbiji trenutno dobiva od ugljena", zaključila je Norman.
Tagovi
Autorica
Vatromet zapalio poljoprivredno gospodarstvo, farma izgorjela do temelja
Rok se bliži - što učiniti do 31. siječnja da parcela ne bude brisana iz ARKOD-a?
Na prodaju ranč u Paragvaju od 120.000 hektara i 55.000 goveda. Evo i koja je cijena
Dva broda s umjetnim gnojivom potonula na Dunavu
Poljoprivrednici dostavili “papire” za 90.000 ha zemljišta kojima je prijetilo brisanje iz ARKOD-a
Započeli izbori u HPK, članovi biraju Skupštinu, Upravni odbor i Predsjednika
Ministarstvo sutra mijenja ARKOD pravilnik
Europski poljoprivrednici ponovno na ulicama: Veliki prosvjed 20. siječnja u Strasbourgu
Kako je preko vikenda zemlja promijenila vlasnika?
Oluja Kristin pogodila Pirenejski poluotok: Milijunske štete u poljoprivredi
Tuča kakva se ne pamti poharala dijelove Zabiokovlja i Zamosorja
Izmijenjen ARKOD pravilnik: Produljen rok za one bez valjane dokumentacije
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+]
