Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bioplin
  • 09.06.2022. 17:00

Domaća bioplinska postrojenja pred gašenjem radi niske otkupne cijene električne energije?!

Nepovezana ministarstva, loša politika, nerazumijevanje, dovode do pitanja opstojnosti bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj

Foto: Agroklub
  • 4.437
  • 526
  • 1

U sektoru bioplina stanje je alarmantno, upozorio je poljoprivrednik i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina, Marijan Cenger, na danas održanoj online konferenciji "Energija u poljoprivredi - kako do obnovljivih izvora". 

"Zapeli smo u administraciji, u nepovezivanju poljoprivrede i energetike, nerazumijevanju između ministarstava", ističe kao problem i dodaje da je danas stoga malo tko motiviran graditi bioplinsko postrojenje. 

"I oni koji su potpisali ugovore s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) prošle godine danas ih otkazuju i pod cijenom od 600 do 700 tisuća kuna izgubljenih (uloženih op.a.) sredstava zbog toga što naša cijena struje nije rasla osim nekih 2%, s druge je strane rasla cijena inputa višestruko", kaže on uz pojašnjenje da tu čak ne misli na žitarice čiji se određeni dio koristi u bioplinskim postrojenjima. 

Rok je mjesec dana 

"Loša politika Ministarstva poljoprivrede u dijelu poticanja izvoženja stajnjaka direktno na polje dovela je do cijene tog proizvoda od 100 kuna za tonu. Nama gornja granica ulaza po trenutnoj cijeni električne energije od 1,30 kn, iznosi 250 kuna za tonu kukuruzne silaže, a znajući da je potrebno 5 tona stajnjaka umjesto jedne tone silaže", jednostavna je računica zbog koje su održivost i poslovanje upitni.

Rezignirano komentira kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ne reagira, iako se govori da su kalkulacije u tijeku. No, HROTE ne povećava cijenu otkupa električne energije iako, smatra, imaju sve osnove. "Doslovno trebaju pretočiti sredstva koja dobiju od naše struje na one koji ju proizvode", upućuje Marijan upozorivši da ako se to ne dogodi unutar mjesec dana, počinje gašenje bioplinskih postrojenja. "Već imamo najave. Na većim elektranama su se počeli gasiti prvi motori, a bez brzih rješenja gasit će se i ostali.

Cenger apelira na administraciju 

Traže reizračun njihove cijene jer je, otkriva, pogreška napravljena od strane HROTE još tamo 2012. ili 2013. kada je ona fiksirana, iako ovise o inputima s promjenjivom cijenom kao što je stajnjak, kukuruzna silaža i nusproizvodi. "A svi oni imaju svoj trošak dopreme, zbrinjavanja i drugog u cilju smanjenja emisija CO2. No mi tu, kliznu skalu nemamo.

Po njemu je potrebno donošenje zakonske uredbe od strane Vlade RH kojom će se dozvoliti rekalkulacija. "Nama se po megavat satu treba platiti 100 eura više da bismo bili održivi. U protivnom će bioplin i pored RePowerEurope i sve zelene politike biti osuđen na propast", upozorava uz komentar da ga zanima kako će kompletna naša država takvu situaciju objasniti EU u vrijeme kada se nastoji i za deset puta povećati proizvodnja bioplina. 

Cenger: Imamo više potencijala od Bavarske

Smatra da tu ne treba puno pameti niti resursa, nego samo dogovor.

Kao primjer dobre prakse spomenuo je Njemačku. "Kada govorimo o potencijalima, jedna Bavarska ima instaliranih 360 megavata bioplina dok smo mi tek na 50-ak, a imamo puno bolje uvjete za povećanje", konkretan je Cenger dodavši da kada se govori o obnovljivim izvorima energije, jedino bioplin odgovara na više pitanja. 

"U Njemačkoj se koristi za stabilizaciju proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca. Rješava problem biootpada, topline, nusproizvoda za staklenike i plastenike, proizvodnju gnojiva te najbitnije što radi ponor emisija CO2 u stočarstvu", nabraja uz zaključak kako hrvatska poljoprivreda mora smanjiti emisije CO2 za 160.000 tona u narednom periodu te da odgovor na to pitanje u kratkom vremenu imaju postojeća bioplinska postrojenja. 

Cijene energije i inputa nisu usklađene

"Moramo biti interesantni hrvatskom poljoprivredniku, bioplinom ostvarivati konstantni dodatni prihod za gospodarstva i firme koje se bave agrarom."

Negativni odgovori na dva pitanja

Na tom je tragu postavio pitanje Aleksandru Halavanji, voditelju Službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, o tome može li Fond subvencionirati tvrtke koje rade na smanjenju emisija CO2. Odgovor je bio pozitivan, uz jedan "ali". "Možemo sufinancirati tvrtke. Od 1000 i nešto projekata njih 550 otpada na trgovačka društva, ali isto tako ta električna energija mora ići na vlastitu potrošnju, ne i prodaju. No, čim sufinancirate uštedu energije, smanjuje se i emisija CO2", bio je odgovor Halavanje. 

Zašto u Hrvatskoj proizvodimo 30 puta manje solarne energije nego što možemo?

Sašu Bukovca, pomoćnika ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pitao je postoji li mogućnost da se ukine ograničenje za prodaju viška električne energije kroz mjeru 4.1.? Ovdje je odgovor bio izričito negativan jer, kako kaže Bukovac, bilo kakva ulaganja sufinancirana kroz Program ruralnog razvoja namijenjena su isključivo na vlastitu potrošnju. "Bit ove operacije je da proizvedenu energiju pretvorite u poljoprivredni proizvod i ograničena je uredbama", Bukovčev je odgovor. 


Tagovi

Bioplin Bioplinska postrojenja Marijan Cenger Obnovljivi izvori energije Opstanak Zelena politika


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li kako prepoznati dobar solarni modul?

Svi solarni moduli izgledaju slično, ali ipak nisu svi isti. Tehnologija kod solarnih modula svakim danom napreduje i ono što je prije 10 godina bilo nezamislivo - danas...

Više [+]