Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dobra priča
  • 25.03.2022. 12:00
  • Bjelovarsko-bilogorska, Grubišno polje

Složna braća: Kružna ekonomija kreće od krave i završava sa smuđem

Povratak na selo bila je ispravna odluka, kažu braća Cenger iz Grubišnog polja koji ujedinjuju ratarstvo, stočarstvo i proizvodnju energije, a uskoro pokreću i ribogojilište – jedno od najvećih te vrste u svijetu.

Foto: Leticija Hrenkovic
  • 5.022
  • 1.325
  • 1

Ne žale se na količinu i opseg posla kojeg svakodnevno rade, uspješno surađuju s lokalnim poljoprivrednicima i uživaju u životu na svojoj rodnoj grudi.

Dario se nedavno oženio, dijete je na putu, a Marijan ima dva sina. Nadaju se da će njihova djeca nastaviti ovaj posao i ostati u Grubišnom Polju, jer budućnost vide u sinergiji proizvodnje hrane i energije.

Roditelji braće Cenger bili su protiv ideje da im sinovi krenu u poljoprivrednu proizvodnju. Ništa čudno, jer u okolici Bilogore gdje žive, propalo je dvije trećine obiteljskih gospodarstava, od rata na ovamo.

Žele vratiti ljude i krave u ovaj kraj

Ali Marijan i Dario su mislili drugačije, bili su složni i neumoljivi. Ovi mladići dobili su svoju "prvu bitku" spretno uvjerivši roditelje da je njihova budućnost na selu, u poljoprivredi i uz obitelj.

"Mlađi brat me podržao, dijelili smo istu viziju, pa su roditelji prihvatili našu odluku i danas su nam velika podrška, a otac intenzivno radi sa 65 godina“, priča nam Marijan Cenger dok se vozimo uskom cestom koja dijeli velike parcele zemljišta koje se upravo pripremaju za proljetnu sjetvu, ali i podizanje nasada. 

Podizanje voćnog nasada

Njihova je priča izvrstan primjer kako na hrvatskom selu funkcionira kružna ekonomija.

Braća imaju ratarsku i stočarsku proizvodnju, a u "slobodno vrijeme" okrupnjavaju zapušteno poljoprivredno zemljište, ostavljeno i zaboravljeno nakon rata.

Žele vratiti ljude i krave u ovaj kraj, koji je nekoć bio perjanica domaćeg stočarstva.

Proizveli prvo hrvatsko organsko gnojivo

Silažne kulture proizvode na 700 hektara, a u kooperaciji još toliko. Imaju 200 junadi u tovu, gnojovku i stajnjak koriste za proizvodnju struje, što im uvelike olakšava poslovanje stalnim i sigurnim izvorom prihoda.

Ipak, tu nisu stali. Prije nekoliko godina došli su na ideju oplemenjivanja ostatka digestata i proizvodnje domaćeg ekološkog gnojiva.

U pandemijskoj godini, iz nusprodukta svog bioplinskog postrojenja proizveli su prvo hrvatsko organsko gnojivo Ecodig te njime uspješno opskrbljuju domaće poljoprivrednike, koji su ga do sada bili prisiljeni uvoziti.

Peleti organskog gnojiva nastali u pogonu braće Cenger

Međutim, do uspjeha nisu došli lako. Na poduzetničkom putu bilo je puno prepreka, administrativnih barijera pa i neuspjeha.

Braća su se na početku svoje poljoprivredne priče bavili svinjogojstvom, imali su oko 500 tovljenika i 50-ak krmača. Međutim, ta je proizvodnja ulaskom Hrvatske u EU pala na niske grane, postala je neisplativa zbog visokih cijena inputa i uvozne konkurencije, kaže Marijan.

Tada se okreću ratarstvu te počinju zakupljivati okolna zemljišta, čistiti ih i širiti svoje usluge i na komunalni sektor.

Odlučuju investirati u proizvodnju, iskoristili sredstva za ruralni razvoj, proširenje djelatnosti i povećanje konkurentnosti. Izgradili su poslovni objekt, pogon i opremili ga potrebnim strojevima.

Novac za poduzetničku ideju osigurala im je Zagrebačka banka, koja ih prati od samog početka. Kada su odlučili investirati u posrnuli projekt obližnje elektrane, zatražili su podršku svoje banke koja im je odobrila neophodna kreditna sredstva, te tako iskazala partnerski odnos prema poljoprivrednicima.

Ta podrška im puno znači, kažu Cengeri, jer ih ova poslovna banka gleda kao grupu poduzetnika sastavljenu od OPG Cenger Dario, poljoprivredne zadruge PZ Zrno i elektrane Bioel d.o.o. Opravdali su ukazano povjerenje, te uspješno završili investiciju koju su sufinancirali iz Programa ruralnog razvoja.

Prvo hrvatsko ekološko gnojivo proizvodi se nedaleko Grubišnog Polja

Zapušteno zemljište ponovo u funkciji

Iako svjesni da se potrebe za hranom ne mogu namiriti isključivo iz ekološkog uzgoja, motiv za eko proizvodnju ova složna braća našla su u zapuštenim zemljištima, koja nisu 30 godina obrađivana.

"Ta tla nisu osjetila pesticide i herbicide, pa je bilo grehota staviti kulture u konvencionalnu proizvodnju“, iskreno kaže Marijan.

Međutim, ekološku proizvodnju nisu mogli razvijati u potpunosti jer su bili ograničeni cijenom gnojiva, iznimno skupog i nerentabilnog za proizvodnju. Za razliku od mineralnih, organsko je manje koncentrirano i treba ga u većim količinama.

"Za razvoj eko proizvodnje trebalo nam je minimalno 500 kg organskog gnojiva, a cijena je tada bila oko 7 kuna, pa od tuda ideja o vlastitom, jer smo saznali da naš nusproizvod zadovoljava eko norme“, govori Marijan, dok Dario za transport priprema novu pošiljku peleta.

Transport vlastitih proizvoda braća Cenger rade samostalno

Kružna ekonomija kreće od krave

Da bi se ljudi vratili na selo potrebno ih je motivirati, smatra Marijan i kaže da treba uvesti poticajne mjere za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta na području Bilogore i Papuka, te obnoviti infrastrukturu koja je ovdje postojala prije rata.

Mliječno govedarstvo više nikad neće zaživjeti na ovim prostorima, jer je neisplativo, tvrde "Treba ciljano ići na sustav krava-tele i proizvodnju vlastite teladi jer nemamo dovoljno junećeg mesa, telad nam dolazi iz uvoza, a mi imamo prekrasnih terena u Hrvatskoj koja su zapuštena", smatra ovaj mladi poljoprivrednik.

Marijan predlaže uvođenje mjere za povratak mladih: "Obnova djedovog gospodarstva neka se zove, a u kojoj bi se dalo 50 tisuća eura za pokretanje farme i kupnju 15-tak grla za sustav krava- tele“. Kaže da bi to osiguralo jednu plaću mladoj obitelji.

Ovakav bi sustav mogao funkcionirati i omogućiti samodostatnost u proizvodnji teladi, tvrdi on. Tada bi manje kukuruza odlazilo izvan države, ostao bi organski materijal, stajnjak i gnojovka od kojih se može proizvoditi struja, nakon koje će ostati toplina i digestat, od kojeg možemo napraviti gnojivo pa opet proizvesti ekološke kulture.

"Sve se jedno na drugo nadovezuje i generira ostanak ljudi na selu. To je princip kružne ekonomije, a od kud' kreće – od krave!“, tvrdi Marijan i poručuje mladima koji razmišljaju o ulasku u poljoprivredu, da je proizvodnja hrane u kombinaciji s energijom isplativa.

Moramo biti uporni i mijenjati sustav

Odluku da zaokruže proizvodni proces pokretanjem elektrane, braća Cenger smatraju dobrom i opravdanom, jer je 2013. godine kada su oni kretali, proizvodnja energije ulijevala veću sigurnost nego proizvodnja hrane. To im je omogućilo kontinuitet u prihodima, naplati i cijeni, smatraju ovi mladi poduzetnici.

Aktualna situacija u kojoj živimo, kaže Marijan, pokazuje nam koliko je važna energetska neovisnost. Proizvodnjom energenata iz obnovljivih izvora, dobivamo kvalitetne izvore za proizvodnju organskog gnojiva koji kasnije uvelike smanjuju troškove i ovisnost o uvozu mineralnih.

Pogon za sušenje i proizvodnju peleta od nusproizvoda biopostrojenja

Danas se pred ovom braćom otvaraju nove mogućnosti, a oni i dalje smatraju da je sinergija između poljoprivrede i energije ključna za uspjeh.

"Moramo biti uporni i mijenjati sustav, a preduvjet je rješavanje državnog poljoprivrednog zemljišta koja je svojevrsna kočnica razvoju kapitalnih projekata, zatim bolje usmjeravanje mjera ruralnog razvoja i zaštita domaće proizvodnje, koliko je to moguće“, zaključuje Marijan Cenger.

Farma smuđa – novi projekt

Projektnih ideja im ne manjka. Uskoro pokreću novu investiciju - proizvodnju slatkovodne ribe u zatvorenom prostoru – RAS sustav. To je novi način uzgoja riba pri velikim gustoćama u zatvorenim bazenima s potpuno kontroliranim uvjetima uzgojne sredine.

Njegova prednost je manja potrošnje vode i energije za njezino zagrijavanje, mogućnost upravljanja otpadom i recikliranja hranjivih tvari.

Marijan kaže da su dobro proučili tematiku, okupili su stručnjake, te istražili tržište i jako se "zagrijali“ za ideju ribarstva na Bilogori.

Da su se dobro pripremili dokazuje i "čestitka“ koja im je nedavno stigla iz resornog Ministarstva - odobreno im je sufinanciranje projekta recirkulacijskog akvatičnog sustava kapaciteta 400 tona ribe.

Braća Cenger kažu da će njihova farma smuđa biti jedinstvena i među najvećima u svijetu. 

Pogledajte video prilog:

 


Fotoprilog


Tagovi

Kružna ekonomija Stočarstvo Bioplinsko postrojenje ECODIG Marijan Cenger Dario Cenger Ribarstvo ZABA Krčenje zemljišta Krava tele RAS sustav Ministarstvo poljoprivrede Uprava ribarstva Program ruralnog razvoja


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.


Partner