Najskuplji dio zemlje je u sjeveroistočnoj regiji i iznosi 6.938 eura po hektaru. Nešto niža je u sjevernom i središnjem dijelu oko 5.500, dok su sva ostala područja ispod 5.000. Tako je prosječna cijene u toj državi 5.011 eura/ha.
Zemlje Europske unije uvelike se razlikuju po vrijednosti svog poljoprivrednog zemljišta. Dok u razvijenim i naprednim državama cijena hektara dostiže preko 50.000 eura, u onima sa zaostalom poljoprivredom kreću se i ispod 2.000 €.
Zemljišta u Bugarskoj su trenutno jedna od najjeftinijih među članicama Europske unije. Polja u jugozapadnom dijelu prodaju se za mizerne novce, hektar vrijedi samo 1.017 eura.
Najskuplja je sjeveroistočna regija i iznosi 6.938 eura po hektaru. Nešto niža je u sjevernom i središnjem oko 5.500, dok su sva ostala područja ispod 5.000. Tako je prosječna cijena u toj državi 5.011 eura/ha.
Najskuplje poljoprivredno zemljište u 2018. godini je na Kanarskim otocima, a vrijednost mu je vrtoglavih 133.863 eura/ha. Slijedi ga nizozemska pokrajina Flevoland s 104.281 te istok te države sa 77.280 €.
Općenito je poljoprivredno zemljište ondje skupo, a najniža vrijednost se kreće oko 59.349 eura/ha i to u sjevernim provincijama. Osim nje, cijena zemljišta u Belgiji također je visoka i iznosi oko 58.500€, a ističe se i južni i sjeverni Egej u Grčkoj s iznosom od 55.515 eura.
Skup zakup poljoprivrednog zemljišta sprječava daljnje širenje i smanjuje proizvodnju
S druge strane, najnižu cijenu uz Bugarsku kako navodi agronovinite ima Estonija (3.175), Hrvatska (3.285), Latvija (3.856), Slovačka (3.432), Rumunjska (4.904) i Mađarska (4.632 eura/ha).
Inače, iznosi ovise o nizu čimbenika, od nacionalne zakonske regulative i regionalnih osobitosti (klima, prometna povezanost), preko lokalnih karakteristika (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.) do tržišne snage ponude i potražnje.
Na nisku vrijednost obradivog zemljišta u Hrvatskoj utječu brojne slabosti koje prate hrvatsku poljoprivredu poput rascjepkanosti zemljišta, niske produktivnosti proizvodnje te slabih agrotehničkih mjera.
Cijena oranica na Jadranu skuplja za gotovo 12.000 kuna/ha u odnosu na kontinent
Naši susjedi Slovenci cijene svoje obradivo tlo gotovo pet puta viša ( 16.876 eura), a Talijani čak 11 puta više (33.538) od nas. U Srbiji je prosječna cijena oko 13.000 eura po hektaru.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 2 godine
NEznaju hrvatski političari što sa poljoprivredom jer 91 ukinut je maksimum za seljački OPG od 10 ha i sve je prepušteno vlastiom snalaženju pojedinaca ! Pojedinci NE mogu organizirati iskorištenje zemljišta na nivou RH , već to mora UČINITI Sabor sa HRVATSKOM AGRARNOM REFORMOM i NOVIM zemljišnim zakonodavstvom jer sa postojećim NEMAMO što tražiti !
đorđe patković
prije 2 godine
po smithu je cijena zemlje obično cijena 20 godišnjeg najma iste
Marta Radić
prije 2 godine
U RH poljoprivredno zemljište nema neku vrijednost uspoređujući sa zapadom , kao što ni poljoprivreda opčenito. Nažalost trend je i dalje da neznamo što sa poljoprivredom u RH , a vidimo da i cijela EU ima podosta različita mišljenja o novom ZPP. Pitanje je treba li više proizvoditi , te sa time i više ulagati , gnojiva , sjeme , pesticide , strojeve i dr...ili treba racionalno proizvoditi pazeći na okoliš i zdravlje hrane. Kompromis mora biti , samo je pitanje , kakav model će zauzeti RH , to će bitno odkućiti vrijednost poljoprivrednog zemljišta u RH u budućnosti.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Rascjepakanost imamo zahvaljujući Srbima i Hrvatima koji su 1918 išli na model malih seljačkih imanja i model poljoprivrednih poduzeća . Tupavim hrvatskim političarima predložio sam da se donese PAKET zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! Zakonom o nasljeđivanju , Zakonom o vlasništvu zaustavio bi se proces POVEĆANJA broja vlasnika i USITNJAVANJE ! Zakonom o evidenciji zemlje osniva se jedna Državna zemljišna služba i na više načina išlo bi se na OKRUPNJAVANJE ! Nesposobni Plenković svađa se sa nesposobnim Milanovićem poput pijanih seoskih baba , a NEĆE narediti svojim nesposobnim ministrima da idu u pisanje NACRTA zakona . Zastupnici su na pauzi da se odmore od nerada , pa mi još nisu odgovorili , kao i Odbor za poljoprivredu predvođen Marijanom Petir !