• Brexit
  • 26.02.2021. 11:20

Britanski proizvodi "zapeli" na EU carini, a isto čeka i izvoznike nakon 1. travnja?

"Kako je Brexit utjecao na trgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda", naziv je webinara održanog u organizaciji Europske mreže poljoprivrednih novinara (ENAJ). 

Foto: Agroklub
  • 423
  • 29
  • 0

Četiri godine smo imali za pripremu, a još je jako puno nepoznanica oko odnosa između Velike Britanije i Europske unije. Moramo prihvatiti promjene, čulo se na jučer održanom webinaru: "Kako je Brexit utjecao na trgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda", održanom u organizaciji Europske mreže poljoprivrednih novinara (ENAJ). 

Naime, britanski izvoznici naišli su na velike probleme zbog novih pravila označavanja, posebice proizvoda životinjskog podrijetla. 

"Čak 70 posto izvoza Velike Britanije u luku je Rotterdam stiglo s netočnim papirima ili nedostajućim veterinarskim zdravstvenim certifikatima", upozorio je Tim Heddema, savjetnik za poljoprivredu u nizozemskom veleposlanstvu u Ujedinjenom Kraljevstvu. 

Sadržavali bi netočna mjesta inspekcije, brojeve obavijesti, iznose, težine, proturječne podatke zbog čega su zapeli na carini. Pogreške su, dodao je, u prvom tjednu bile na gotovo svakoj pošiljci što je dovelo do preopterećenosti ove najveće europske luke kroz čiju carinu godišnje prođe 441 milijun tona tereta. Proizvodi stoje u luci, traže se dodatni podaci, a svježa roba se kvari odnosno propada - poput sira, mesa i ribe. 

Od 1. travnja i UK traži dodatne potvrde za uvoz proizvoda 

I EU strana strahuje da će se od 1. travnja, kada započinje druga faza britanskog pograničnog operativnog modela, isto dogoditi njihovim proizvodima. UK će od tog datuma zahtijevati prethodnu obavijest i zdravstvene potvrde za biljne i životinjske proizvode uvezene u zemlju.

Procjena je da će samo nizozemskom izvozu rezanog cvijeća i biljaka biti potrebno oko 250.000 tzv. SPS certifikata godišnje, a više je od 350.000 pošiljaka hrane i povrća koje se izvoze na godišnjoj razini.

Zbog nastale situacije, čulo se na webinaru, na tjednoj bazi se vode razgovori na razini ministarstava koji bi trebali olakšati novonastale trgovinske odnose, a carinama je naloženo da se britanske pošiljke tretiraju kao priroritet. Protok roba prema tržištu EU je usporen. 

Inače, samo 2019. godine nizozemski je uvoz iz UK vrijedio više od 39 milijardi funti.

Da je niz otvorenih pitanja, potvrdile su obje strane, a novonastala situacija najviše će štetiti malim poljoprivrednicima, rekao je ispred Britanije Ciaran Devlin iz Ministarstva poljoprivrede. Pretpostavka je da će se, dok se ne uskladi pitanje izvoza, okrenuti domaćem tržištu. Ono, ipak, što obje strane žele, je osigurati svojim poljoprivrednicima poštenu cijenu i stabilan prihod, a potrošačima sigurnu hranu uz očuvanje okoliša i bioraznolikosti.

EU to želi kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku i pravedniju raspodjelu sredstava izravnih plaćanja, a UK kroz politiku "Public fundings for public goods" odnosno javna/državna sredstva za javno dobro. 

Neprihvatljiva davanja poticaja po hektaru 

Kako su podsjetili, tamošnji dužnosnici slažu se da je način davanja poticaja na temelju količine zemlje koju obrađuju, prema trenutnom sustavu Unije, moralna pogreška jer najviše sredstava ide najbogatijima. Stoga je ondašnje Ministarstvo poljoprivrede (DEFRA) kreiralo novi sustav pomoći koji se sastoji od tri razine. Prvoj pripadaju tzv. Poticaji za održivu poljoprivredu (SFI) koji će se dodijeliti svakom poljoprivredniku koji vodi brigu o plodoredu, očuvanju tla i smanjenju upotrebe štetnih kemikalija.

Britanci ukidaju potpore po hektaru? 

Druga i treća razina nazvane su Ekološko upravljanje zemljištem (ELM), što podrazumijeva oporavak prirode na lokalnoj razini, a uključuje aktivnosti kreiranja, upravljanja ili obnavljanja staništa, upravljanje prirodnim poplavama te biljnim i životinjskim vrstama. Tu je, također, oživljavanje krajolika i ekosustava kao što je sadnja drveća, obnova tresišta te stvaranje i obnova močvara i ostalih voda. 

Cilj im je stare subvencije prepoloviti do 2024., a ukinuti ih do 2028. godine. I Unija kroz svoj Zeleni plan želi više pažnje (i novca) usmjeriti na ekološku proizvodnju i smanjenje upotrebe pesticida, a ono što obje strane zabrinjava je budućnost stočarstva zbog emisija CO2. 

Puno je upitnika, rješavamo jednadžbe

Vjeruje se da će ova grana poljoprivrede doživjeti i najveće promjene, sigurno i smanjenje proizvodnje prije svega u EU, a što bi moglo dovesti do novih poremećaja na tržištu. Austrija, primjerice, strahuje da bi irska govedina mogla preplaviti njihove trgovine, sniziti otkupnu cijenu i ugroziti domaće proizvođače. 

Pred EU i bivšom državom članicom, slažu se svi, puno je otvorenih pitanja te pravila koja se moraju donijeti. Posebno ih iščekuju britanski poljoprivrednici koji imaju proizvodnju u, primjerice, Francuskoj i Španjolskoj, a koji se sada moraju prilagoditi objema politikama. 

"Puno je upitnika, radimo na rješavanju jednadžbe", čulo se zaključno od panelista. 


Fotoprilog


Tagovi

Brexit Webinar Izvoz Uvoz Pravila Carina ZPP Ujedinjeno kraljevstvo EU


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).