Bili su spremni za berbu i sjetvu povrća - poljoprivrednici iz osječkog kraja ne znaju što činiti

"Ne znamo što raditi. Imamo za posaditi 300 kilograma luka, moramo posijati špinat. Vani nam je blitva i poriluk, ostalo je još nešto kupusnjača, paprike. U zemlji mi je još 700 kilograma krumpira koji je naručen. Hoću li morati pored svog krumpira kupiti tu količinu da bih isporučio dogovoreno, ne znam", priča nam Dino Pralija, poljoprivrednik i nositelj OPG-a iz Antunovca koji je od požarišta u tvornici Drava International u osječkom naeelju Brijest udaljen pet kilometara zračne linije. 

Što prije obaviti analizu tla i vode

Plastika u krugu tvornice i dalje gori, dim s lebdećim česticama se širi nad okolnim selima, a smjer vjetra ga donosi i u sam grad, Osijek. 

Pralija ne zna što mu je činiti, kaže, očekuje da će se analiza tla i vode obaviti što prije kako bi znali planirati sjetvu, berbu i na kraju krajeva, budućnost. 

"Imam 30.000 sadnica jagoda u koje sam uložio 8 tisuća eura. Samo u sadnice, ne računajući druge troškove kao što su folije, zaštita, gnojidba, radna snaga. One su tu trebale biti iduće tri godine, sada su u mirovanju, ali što će biti s njima, hoću li morati sve zaorati", rezignirano priča ne znajući što donose dani, mjeseci koji slijede nakon ove ekološke katastrofe. 

Kako postupati s voćem i povrćem koje je bilo izloženo česticama dima?

Dim koji je sukljao, snažan vjetar je nosio iznad njegovih tabli, na jug i jugozapad, ali je svjestan da je dio zagađenja pogodio i njegove usjeve. "Rečeno je da se sve dobro opere, no kako će to djelovati na povrće? Još ako padne kiša", s tjeskobom je komentirao i još jednom ponovio kako od nadležnih očekuje da što prije naprave analizu tla i vode i daju preporuke što im je činiti. 

Jednako razmišlja i njegova sumještanka, Ivana Debelić koja također ima OPG. "Ostalo nam je nešto rajčice i paprike, uglavnom za naše potrebe, ali mislim kako ćemo sve to morati zaorati", priča dodajući kako su se počeli pripremati za jesensku sjetvu, ali sada ne znaju kako dalje. 

"Do 15. listopada bismo trebali posaditi luk i posijati grašak. A ne znamo što raditi. Vjerojatno ćemo morati čekati proljeće. Voljeli bismo da nam netko što prije dâ savjet", poručuje Ivana koja osim na otvorenom, povrće uzgaja u plastenicima, u susjednom Divošu. Također, ima i nešto gusaka i kokoški koje su sada zatvorene. 

Čestice u tlu i tri godine

Ovo su samo dvije priče slavonskih poljoprivrednika koje je zadesila velika nesreća. U ovim selima ima i svinjogojaca, pčelara, voćara pred kojima je velika neizvjesnost jer, iako je požar pod nadzorom gasitelja, u tvornici Drava International plastika i dalje gori, a crni kancerogeni dim i dalje se nadvija nad osječkim krajem.

Toksikolozi upozoravaju da se vrlo opasne čestice mogu zadržavati u tlu i tri godine što će utjecati na poljoprivredne kulture i životinje koje se tamo uzgajaju.

O štetnom utjecaju tvari koje nastaju izgaranjem plastike na poljoprivrednim zemljištima i životinjama oglasila se i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Štetan utjecaj na poljoprivredu

"Požar nije zahvatio poljoprivredne površine, ali se ne može nikako isključiti štetan utjecaj tvari na poljoprivredno zemljište, a poslije moguće i na životinje", kazala je ministrica.

Dodala je da će čim bude moguće, Centar za sigurnost hrane u sklopu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) zajedno s drugim službama obaviti službenu procjenu i dati preporuke što treba činiti.

Na pitanje kako možemo biti sigurni da ta hrana neće u sljedećim danima završiti na tržnicama ili u nekim trgovinama Vučković je odgovorila: "Pričekat ćemo cjelovito prvo izvješće Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i njihove preporuke".

"Naš se sustav kontrolira na više razina, postoji ozbiljna suradnja između Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata. Javnost se o svemu izvještava pa neće ni ovog puta biti nedostataka", obećala je Vučković.

Mještani 20 godina upozoravaju na problem

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić istaknuo je za HRT da mještani na problem s tvornicom upozoravaju već 20 godina.

"Toliko dugo se deponira plastični otpad na prostor dvorišta tvornice, na 10 hektara površine, i do osam metara visine. Plastika je nabacana jedna na drugu", upozorio je.

Radi se, dodaje, prema slobodnoj procjeni, o 500.000 kubika plastike koja je trenutačno bačena. "To je samo po sebi ekološka opasnost, a sada kada se zapalio otpad, pod totalno čudnim okolnostima, naravno da je puno gora situacija za sve one koji žive van kruga ove tvornice", rekao je Anušić. Zatražio je od forenzičkog centra utvrđivanje okolnosti i vještačenje zašto je došlo do požara te naglasio da će on i gradonačelnik Osijeka zajedno zatražiti od Vlade RH da se za Osječko-baranjsku županiju proglasi ekološka katastrofa.

"Na intervenciji gašenja požara ukupno je bilo angažirano oko 200 vatrogasaca sa 100 vozila iz 44 vatrogasne postrojbe", rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Zoran Pakšec. Gašenje je još uvijek u tijeku, a radi se na hlađenju i zatrpavanju požarišta, priopćili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice. 

^{Autori: Martina Pavlović/Maja Celing Celić}