Proizvodnja u Antaliji se bazira na uzgoju voća i povrća, proizvodnji plastenika i staklenika, ukrasnog, ljekovitog i aromatičnog bilja. Poznata je i po uzgoju gljiva i plasteničkoj proizvodnji.
Pokrajina Antalija u Turskoj, ovoga je mjeseca bila domaćin održavanja Foruma agrarnih novinara Europe i Azije u organizaciji Međunarodne organizacije agrarnih novinara – IFAJ (International Federation of Agricultural Journalist) i TIGYAD (Turskog udruženja agrarnih novinara), a pod pokroviteljstvom Growtech-a.
Forumu u Antaliji je nazočilo 35 novinara iz 22 zemlje i svi su osobno predstavili stanje agrara u svojoj zemlji osvrnuvši se i na probleme s kojim se susreću, a to je većinom uplitanje politike gdje je ne bi trebalo biti. Turska, zahvaljujući svom geografskom položaju (sjecište Europe i Azije) i drugim faktorima, bilježi stalni rast u sektoru agrara, postavila je sebi jasne ciljeve i teži njima. Ozbiljno je shvatila poljoprivrednu i proizvodnju zdrave hrane te su si postavili visoke zadatke, u tome vide budućnost i veliki profit. Iz tog razloga enormno brzo napreduju i eksperimentiraju s kulturama koje se do sada nisu uzgajale na njihovom području.
Da bi znali o kakvom gigantu je riječ, koji i dalje raste, prenosimo vam samo neke podatke. Turska ima oko 80 milijuna stanovnika i proizvedu dovoljne količine za sebe, što već govori da se radi o velikim količinama hrane. Antalija nije samo turistička destinacija već glavna agrarna regija Turske. Radi se na tome da se Antalija promovira i predstavlja na tri osnove: turizam, poljoprivreda i trgovina.
Proizvodnja u Antaliji se bazira na uzgoju voća i povrća, proizvodnji plastenika i staklenika, ukrasnog bilja (rezano cvijeće), ljekovitog i aromatičnog bilja. Poznata je po uzgoju gljiva (ondje je zastupljeno 50 % proizvodnje kao i 47% plasteničke proizvodnje). Čak 27% poljoprivrednih proizvoda izvozi se iz te pokrajine najviše u Irak, Njemačku, Rusiju.
Turski marš u proizvodnji povrća - 56.000 ha prekriveno plastenicima
Turska ima 3,1 milijun registriranih poljoprivrednih gospodarstava od čega 300.000 u Antaliji, a ondje se nalazi 81% staklenika. Proizvedu 116 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, 7,1 milijun tona povrća, izvoze u 186 zemlje, a izvoz premašuje uvoz s 20 milijuna dolara. Proizvedu 1,5 milijuna tona certificiranog sjemena, a cilj im je da budu na 5. mjestu svjetskog sjemenskog sektora do 2023. godine. Sjeme izvoze već u 86 zemlje.
Ovim smo se uvjerili da Antalija nije samo atraktivna turistička destinacija već je i ogromno agrarno područje.
Domaćini su iskoristili priliku za promoviranje i pozvali nas na veliki Sajam poljoprivrede Growtech, koji se od 27. do 30. studenog održava u Expo centru u Antaliji na kojem je 850 izlagača iz 30 zemalja na 50 ha prostora. Organizator ove godine očekuje posjećenost od 90.000 ljudi iz 130 zemalja svijeta.
Owen Roberts, predsjednik IFAJ-a iz Kanade prenio je svoje utiske na ovaj način: "Forum je pružio agrarnim novinarima iz 22 zemlje da se okupe, razmjene informacije, ideje i nauče jedni od drugih. Ovakva vrsta stručnog usavršavanja novinarima proširuje vidike i na kraju čini nas iskusnijm i boljim novinarima što je svakako od velike koristi poljoprivrednicima. Posebno me obradovao entuzijazam za mrežu poljoprivrednih novinara Bliskog Istoka. Potreba za hranom ne poznaje granice, a kako učimo jedni od drugih, dajemo svoj mali doprinos pri proizvodnji hrane u cijelom svijetu, tako što omogućujemo poljoprivrednicima da imaju na raspolaganju najbolje znanje i vještine prenoseći informacije bez obzira odakle potječu."
Domaćin Isamil Ugural istaknuo je kako je zadovoljan ovolikim odazivom agrarnih novinara iz raznih krajeva svijeta. "Drago mi je što sam imao priliku ugostiti vas i što smo predstavili dio turskog i agrarnog potencijala. Nadam se da su gosti uživali u svakom pogledu i da je sve proteklo u najboljem redu. Očekujem novinare i sljedeće godine."
Aliza Zezak, novinarka iz Izraela članica je IFAJ-a dugo godina i kaže kako joj ovakvi susreti nisu strani. "Uvijek se dođe do zanimljivih informacija koje na kraju možemo prenijeti svojim poljoprivrednim proizvođačima", komentirala je, a s njom se složila i Olivia Cooper iz Velike Britanije: "Zadovoljstvo mi je bilo sudjelovati na ovom skupu. Uživala sam u svemu, u društvu divnih ljudi, ambijentu, hrani, zaista imamo što novo pisati za naše medije."
Inače, Hrvatsku je predstavljao prof.dr sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Bosnu i Hercegovinu Dragoja Dojčinović, Bojan Kecman i potpisnica ovoga članka, a iz Srbije agrarni novinar Goran Đaković koji je ujedno i predsjednik Savjeta za komunikacije IFAJ-a.
"Turska poljoprivreda je dio ozbiljnog pothvata države koja bazira razvoj ekonomije na trgovini, poljoprivredi i turizmu. Ambiciozni planovi sektora sjemenarstva da Tursku pozicioniraju među 5 najvećih izvoznika sjemena već za tri godine dovoljno govori o kakvom se pothvatu radi. Imali smo priliku uvjeriti se na terenu da je svaki njihov plastenik pun. Većina je napravljena od 100 % domaćeg materijala što znači da su se u posao uključile i tvrtke iz sektora strojarstva koje su napravile konstrukciju, zatim PVC industrija koja je napravila adekvatne folije, IT sektor osigurao je digitalizaciju procesa, a naravno, vidimo da selekcioneri intenzivno rade u proizvodnji i osvajanju sve većeg tržišta. To je način kako se postaje lider - organizirano, sinkronizirano kroz udruživanje", komentirao je viđeno Đaković.
Treba napomenuti kako je IFAJ, Međunarodna organizacija agrarnih novinara osnovana davne 1956. godine, s ciljem promoviranja poljoprivredne proizvodnje. Ideja je da prenosi i razmjenjuje iskustva jedni drugih, povezuje poljoprivredne proizvođače, organizira studijska putovanja, posjete poljoprivrednim proizvođačima i dr. IFAJ broji 63 zemlje i više od 5000 članova širom svijeta. Ove godine organizaciji su pristupili i Meksiko, Filipini, Rumunjska i Pakistan. Takođe, postoji i Europska mreža agrarnih novinara (ENAJ) koja je dio IFAJ-a.
ENAJ na skupštini u Danskoj dobio novo vodstvo - u njemu je i predstavnik Agrokluba
Forumu u Antaliji su prisustvovali novinari iz 22 zemlje: Jordana, Japana, Kanade, Rusije, Hrvatske, BiH, Srbije, Ukrajine, Nizozemske, Belgije, Austrije, Francuske, Mađarske, Škotske, Finske, Velike Britanije, Irana, Izraela, Iraka, Gruzije i Pakistana.
Tagovi
Autorica
Danijela Plavšić
prije 5 godina
Na žalost.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Danas sam bio u Požegi i nekima pokazao Popis Slavonije na kraju Turskog Carstva , te kako lopovski sudovi i odvjetništvo vrše otimanje zemlje seljacima u korist sranja zvanog RH , pri čemu zloupotrebljavaju dvostruku evidenciju nametnutu Slavoniji od okupatorske Carske Austrije ! Činjenice su da su Turci 1536 g dali status slavonskim seljacima , a od 1702 imamo tiraniju Carske Austrije , Srba poslije 1918 i poslušnih Hrvata koji u međunarodno priznatoj RH 29 g prave cirkus sa podržavljenom zemljom , a još veći cirkus imamo sa privatnom zemljom ! Agrarni novinari iz Europe i Azije mogu u Slavoniji vidjeti posljedice promašenih odluka u Beču , Beogradu , Zagrebu , posljedice kolonizacije Slavonije , rađanja puno djece i pravljenje sirotinje po selima Slavonije !
Danijela Plavšić
prije 5 godina
Ma nemamo mi te jezičke barijere, komunikativan i snalažljiv smo narod. Ali sa drugim državnim nesposobnjakovićima imamo problem i zbog toga trpe poljoprivredni proizvođači, selo, seljak, agrar u opšte. :)
Maja Celing Celić
prije 5 godina
Đuro, pa jelda? ;)
Đuro Japaric
prije 5 godina
Pod hitno u savez sa Turskom i Azijsku uniju , 2000 riječi već znamo ; avlija , kazan , rakija , bostan , ambar , itd !