Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrivi
  • 16.12.2022. 12:00

Analizom tla do uštede na gnojivima i proizvodnje sigurne hrane

S aspekta potencijalne kontaminacije tla, prof.dr.sc. Zdenko Lončarić s FAZOS-a upozorava da je najopasnije unošenje toksičnih elemenata i perzistentnih pesticida u tlo. Istaknuo je i da nisu sva mineralna gnojiva jednake kvalitete.

Foto: M. Pavlović/M. Celing Celić
  • 866
  • 124
  • 0

Jeste li znali da se čak 600 milijuna ljudi svake godine razboli, a 420 tisuća umre zbog bolesti koje se prenose hranom? Hrana koja nije sigurna za jelo jedan je od najvećih problema današnjice, a odgovornost svih koji sudjeluju u prehrambenom lancu proizvodnje hrane time je veća.

Domaća agrotehnološka tvrtka AGRIVI, koja se zalaže za digitalizaciju poljoprivrede kako bi olakšala proizvodnju zdrave hrane, sudjeluje u projektu The Food Safety Market. Cilj ovog projekta, sponzoriranog od Europske Unije, stvaranje je platforme koja bi služila kao transparentni certifikacijski ekosustav s podacima za siguran lanac opskrbe hranom.

Kako bismo saznali više o temi sigurnosti hrane, razgovarali su s prof.dr.sc. Zdenkom Lončarićem sa Zavoda za agroekologiju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS) i redovitim profesorom Ishrane bilja i Fertilizacije. Naime, on je tvorac i projekta AGRI-CONTO-CLEEN i pokretač prekogranične suradnje u optimizaciji održive poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na očuvanje okoliša i proizvodnju zdrave hrane.

Zašto je zdravo tlo važno za poljoprivredu? 

Zdravo (ili kvalitetno) tlo neophodno je za održivu poljoprivrednu proizvodnju kvalitetne hrane (ili sirovina za proizvodnju hrane) te za održavanje kvalitete vode, zraka i zdravlja biljaka, životinja i ljudi.

Klimatske promjene i zdravlje tla

Kako degradacija tla utječe na poljoprivredu? 

Višestruko i vrlo složeno utječe na funkcije tla kao najvažnijeg medija za proizvodnju hrane, a uključuje i prirodne i antropogene procese degradacije fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki. Konačna posljedica degradacije je smanjenje plodnosti (produktivnosti), nestabilnost poljoprivredne proizvodnje i smanjenje prinosa.

Koji sve faktori utječu na zdravlje tla? 

Na zdravlje i kvalitetu utječu njegove fizikalne, kemijske i biološke značajke. Najznačajnije fizikalne su tekstura i struktura. Tekstura predstavlja udio pojedinih čestica u krutoj fazi tla, a struktura je međusobni položaj tih čestica u prostoru. Zajednički, tekstura i struktura najznačajnija su svojstva za vodo-zračne odnose u tlu, kapacitet i propusnost za vodu, aeriranost i pogodnost za razvoj korijenovog sustava.

Degradacija tla reducira raznovrsnost organizama u tlu (Foto: Renata Prusina/arhiva AK)

Najznačajnija kemijska svojstva tla su humoznost, reakcija (pH vrijednost), raspoloživost hraniva, ali i ukupne i raspoložive količine toksičnih elemenata (prvenstveno teških metala) i količine ostataka pesticida. Najznačajnija degradacija kemijskih značajki su opadanje humoznosti i zakiseljavanje jer utječu na sve druge značajke tla.

Biogenost tla i biološka raznolikost najznačajnije su biološke značajke, a degradacija reducira i brojnost i raznovrsnost organizama u tlu.

Utječu li i kako klimatske promjene na zdravlje tla?

Klimatske promjene u najvećoj mjeri utječu na dinamiku vlažnosti i temperature tla, na brojnost i raznovrsnost organizama u tlu. Neutralizacija njihova negativnog utjecaja u najužoj je vezi s degradacijom jer svaki njezin oblik smanjuje njegovu sposobnost da održi trenutno stanje dinamičke ravnoteže. To znači da se degradirano ne može "oduprijeti" promjenama u ekosustavu jer nema kapaciteta, tj. nema elastičnosti.

Primjerice, tlo s manjim sadržajem humusa i gline ima manji kapacitet za vodu i sadržavat će manju količinu vode koja je dostupna biljkama. Dakle, nedostatak oborina ima teže posljedice na tlu siromašnijem humusom nego na humoznijim tlima. To zvuči jednostavno i samo po sebi je razumljivo, ali dodamo li i manju otpornost usjeva na (pre)visoke temperature jer nisu adaptirani na tolike amplitude i promjene, posljedice mogu biti jako ozbiljne. Također, temperaturne promjene pomiču agrotehničke rokove, ponekad se vegetacija produžuje, u nekim stresnim uvjetima skraćuje, a kvalitetno tlo će bar djelomično ublažiti negativne posljedice.

Primjer negativnog utjecaja klimatskih promjena je utjecaj intenzivnih oborina jer je na degradiranim tlima slabije propusnosti (npr. zbijena i nestrukturirana) nedovoljno brza infiltracija i perkolacije pa dolazi do zadržavanja vode, anoksije i redukcijskih uvjeta, a na nagnutim terenima i do erozije koja ga dodatno degradira.

Na koji način poljoprivrednici mogu održavati zdravlje i plodnost tla? 

Najbolji način je održavanje plodnosti što uključuje održavanje optimalne pH vrijednosti, humoznosti, optimalne vlažnosti i primjena primjerenih agrotehničkih mjera obrade.

Nisu sva mineralna gnojiva jednake kvalitete

Konkretno, prekisela treba obavezno kalcizirati, na kiselim ne treba koristiti kiselotvorna mineralna gnojiva, a uz kalcizaciju je obavezna organska gnojidba. Inače, ona je najučinkovitiji način održavanja humoznosti tla, ali to svakako treba dobro isplanirati i uključiti zaoravanje žetvenih ostataka, bar minimalno potrebnu količinu, zatim zelenu gnojidbu, a posebno je značajno koristiti što kvalitetnija organska gnojiva.

Na kiselim tlima ne treba koristiti kiselotvorna mineralna gnojiva (Depositphotos/AlgimantasB)

Dakle, za održavanje humoznosti su najbolji vermikomposti, komposti i zrela stajska gnojiva. Treba iskoristiti sve raspoložive organske nusproizvode i otpadne tvari za održavanje humoznosti tla. Uz optimalnu pH vrijednost i dovoljnu humoznost (bar 3 % humusa, nikako ispod 2), lakše je spriječiti degradaciju. 

Koje su to štetne i opasne prakse za zdravlje tla?

S aspekta potencijalne kontaminacije, najopasnije je unošenje toksičnih elemenata i perzistentnih pesticida u tlo. Propisana je maksimalno dozvoljena količina teških metala u tvarima koje se unose (gnojiva i poboljšivači) i treba poštivati propisano kada se planira unos gnojiva ili poboljšivača, posebice ako ne potječu s gospodarstva. Upotrebu mineralnih gnojiva treba optimizirati i voditi računa da nisu sva jednake kvalitete. 

Unos sintetiziranih pesticida treba svesti na minimum, koliko je god moguće izbjegavati preventivne aplikacije i sve više koristiti biološka zaštitna sredstva. Naravno, pesticidi smanjuju biogenost i raznolikost tla. 

Pored očuvanja od kontaminacije, najznačajnije je spriječiti eroziju, pad humoznosti i zakiseljavanje jer utječu negativno na količinu i raspoloživost svih esencijalnih hraniva i povećavaju potencijalno opterećenje okoliša, npr. ispiranjem hraniva. Optimalna je kombinacija upotreba kvalitetnih organskih gnojiva i optimalnih količina i vrsta mineralnih gnojiva.

Koliko često bi se trebale raditi agrokemijske analize?

Prema Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz 2019. godine, obavezno je analizirati sva tla u biljnoj proizvodnji, što se odnosi na ratarstvo, povrćarstvo, trajne nasade i pašnjake.

Analizom tla do uštede na gnojivu

To se po ovom Pravilniku, za razliku od prethodnog, odnosi na sve poljoprivredne površine koje su veće od 1ha, bez obzira je li vlasništvo privatno ili državno. Važeća agrokemijska analiza ne smije biti starija od 4 godine. Ovo razdoblje je dovoljno da možemo procijeniti promjene plodnosti, nadajući se da neće biti pokazatelja degradacije već povećanja plodnosti.

Zdenko Lončarić: Od 2023. upitne potpore za biljnu proizvodnju bez analize tla

Neobično je i neodgovorno agrokemijsku analizu tla karakterizirati kao nametnutu propisanu obavezu, a zapravo je temeljna početna informacija za planiranje poljoprivredne proizvodnje. Bezbroj je primjera, ali najbanalniji je kada je dovoljno opskrbljeno fosforom ili kalijem, toliko da gnojivo s tim hranivom ne treba koristi pet ili više godina. Ako nemamo tu informaciju i dalje ćemo svake godine unositi 200 ili 300 kg NPK gnojiva, a dovoljna bi bila samo N ili NP ili NK gnojidba (npr. smo urea i KAN, ili MAP, urea i KAN). Znači da bi uštedjeli bar 1.000 kn/ha, a realno i više. Nadalje, samo informacija o pH vrijednosti nas može usmjeriti k tome da uz istu ili manju gnojidbu možemo imati 40-50 posto veći učinak provedemo li kalcizaciju i/ili izaberemo optimalno mineralno gnojivo. Danas govorimo o klimatskim promjenama, o očuvanju i degradaciji, a bez analize ne znamo što je u tlu.

Važeća agrokemijska analiza tla ne smije biti starija od 4 godine (Foto: Depositphotos/microgen)

Kako tlo na kojem se uzgaja hrana može utjecati na sigurnost hrane?

Tlo na visinu i kvalitetu prinosa, a time i na sigurnost hrane utječe dinamikom raspoloživih hraniva i ostalih elemenata tijekom vegetacije.

Ovo je vrlo značajno jer hrana biljnog podrijetla (npr. žitarice) često ne sadrži dovoljnu količinu mikroelemenata pa je posljedica pothranjenost ljudi. Danas je u svijetu bar 2 milijarde ljudi izloženo različitim oblicima pothranjenosti, a u Hrvatskoj smo najizloženiji pothranjenosti sa selenom, a zatim željezom i cinkom u manjoj mjeri.

Značajne su i razlike usjeva u pogledu akumulacije mikroelemenata. Na mineralni sastav hrane značajno utječe i gnojidbena praksa u kombinaciji sa svojstvima tla. Naravno, u tlu ne smije biti ostataka pesticida koji se prenose u prehrambeni lanac u količinama iznad dopuštenih granica. I na koncu, biogenost je uvijek dobar indikator njegovog  zdravlja. Pored velikog broja korisnih mikroorganizama, u zdravom tlu bi trebao biti i veliki broj kolutićavaca, puževa, pauka i kukaca, ukupno najmanje stotinjak, a još bolje nekoliko stotina u oraničnom sloju po kvadratnom metru.

Kako poljoprivrednici mogu osigurati sigurnost hrane?

Najbolji početak bi bio poznavanje svojstava tla, dakle kvalitete, zdravlja i njegove plodnosti, usklađivanje plana sjetve i proizvodnje sa svojstvima, agroklimatskim značajkama lokaliteta i potrebama usjeva. Uz ovu pretpostavku, potrebno je plan proizvodnje i sve agrotehničke mjere uskladiti s realnim održivim načinom proizvodnje. Održivim i financijski i ekološki, tj. uz očuvanje okoliša bez upotrebe sredstava koja mogu kontaminirati okoliš. Proizvođač bi morao znati koje je gnojivo, koji pesticid i koji poboljšivač optimalan za određenu kombinaciju tla i usjeva.

Važnost digitalizacije na srednjim i malim gospodarstvima

Koje su prednosti digitalizacije poljoprivrede?

Digitalizacija poljoprivrede ima niz prednosti, od organiziranog i pravovremenog pristupa podacima, preko smanjenja gubitaka, donošenja najboljih odluka do veće proizvodne učinkovitosti i plasmana proizvoda na tržište.

Danas su sustavi za prikupljanje, obradu, pohranjivanje i prijenos podataka o poljoprivrednoj proizvodnji razvijeni na globalnoj razini, oni su temelj izgradnje sustava za pravovremeno donošenje odluka o agrotehničkim operacijama koje se praktično provode sustavima precizne poljoprivrede. Pri tome se svako poboljšanje softvera ili hardvera reflektira na većim uštedama, manjim gubicima i većim prinosima.

Bez digitalizacije nemoguće je provoditi precizne agrotehničke mjere (Foto: Depositphotos/Allexxandar)

Posebno značajan segment digitalizacije je planiranje vrste i opsega proizvodnje u skladu s agroekološkim, klimatskim, proizvodnim i tržišnim značajkama i uz uključivanje svih dionika. Također, potrebno je pažljivo koordinirati sve aktivnosti jer temeljni cilj novih tehnologija treba biti stabilna proizvodnja što više hrane, što kvalitetnije hrane na ekonomski i ekološki održivi način. Pri tome digitalizacija poljoprivrede nije cilj nego neizostavan način da se takva proizvodnja ostvari.

Vjerujem da je trenutno najveći izazov potencijal digitalizacije poljoprivrede iskoristiti za razvoj ruralnog prostora i za razvoj proizvodnje na srednjim i malim gospodarstvima jer ne smijemo zaboraviti da danas mala i srednja gospodarstva proizvode 70 posto hrane, a tzv. industrijski proizvođači 30 posto. Postoji opravdana bojazan da će digitalizacija povećati jaz između proizvodnih tehnologija velikih i malih proizvođača koji još uvijek nemaju dovoljne proizvodne kapacitete da bi koristili sve raspoložive digitalne tehnologije. Izazov je također izgraditi sustav u kojem će agronomi biti učinkoviti dionici razvoja digitalne poljoprivrede i njihove ugradnje u ruralni prostor.

Međutim, kao što je nemoguće održavati plodnost i optimizirati proizvodnju bez analize tla, tako je bez digitalizacije poljoprivrede nemoguće pravovremeno donositi nabolje odluke i provoditi precizne agrotehničke mjere uz maksimalnu racionalizaciju proizvodnje na održivi način.

The Food Safety Market platforma služi svim sudionicima lanca opskrbe hranom. Certifikacijskim tijelima omogućuje lakši i pouzdaniji pristup podacima o prehrambenim tvrtkama ili poljoprivrednim proizvođačima koje pregledavaju. Distributere i prodavače hrane podržava pouzdanim pristupom podacima o njihovim dobavljačima i serijama proizvoda koji pristižu u njihove prostorije. Poljoprivrednicima i proizvođačima hrane omogućuje dijeljenje podataka koje prate, mjere i dokumentiraju, a koji su u povezani sa sigurnošću hrane njihovih proizvoda i sukladnosti njihovih objekata.


Tagovi

Agrivi Zdenko Lončarić Proizvodnja hrane Sigurnost hrane Intervju


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

AGRIVI d.o.o.

Ulica grada Gospića 1A, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: prodaja@agrivi.com web: https://www.agrivi.com/hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]