• Albanska poljoprivreda
  • 13.01.2019. 07:30

Albanija među vodećim europskim proizvođačima agruma i ljekovitog bilja

Ta je zemlja u 2016. godini imala posađeno agruma na 1.000 hektara te proizvela 40.000 metričkih tona zbog čega je proglašena vodećim proizvođačem na zapadnom Balkanu i devetim najvećim proizvođačem u Europi.

Foto: Flickr/Andrew Ratto
  • 271
  • 65
  • 0

Iako jedna od najmanjih europskih zemalja, kako po površini, tako i po broju stanovnika, povoljna mediteranska klima s puno sunca, Albanija se našla među najboljim poljoprivrednim proizvođačima među 38 europskih zemalja. 

Podaci koje je objavio Eurostat, statistički ured Eropske unije, pokazao je da je Albanija među deset najboljih proizvođača u Europi kada su u pitanju agrumi, aromatično i ljekovito bilje te kesteni. 

Po proizvodnji agruma deveta u Europi

Ta je zemlja u 2016. godini imala posađeno agruma na 1.000 hektara te proizvela 40.000 metričkih tona zbog čega je proglašena vodećim proizvođačem na zapadnom Balkanu i devetim najvećim proizvođačem u Europi, a nadmašile su je, naravno, mnogo veće Španjolska, Turska i Italija. 

Proizvodnja agruma najviše se odnosi na uzgoj mandarina u južnoj albanskoj regiji Saranda gdje je zadruga proizvođača ovu proizvodnju pretvorila u vrlo uspješnu priču u inače nerazvijenom poljoprivrednom sektoru. Ondje je udruženo oko 450 voćara koji su na oko 500 hektara proizveli 18.000 metričkih tona mandarina. 

Više od polovice naranči u EU dolazi iz Španjolske

Smještena na najjužnijem dijelu Albanije, nedaleko od Butrinta koji je pod zaštitom UNESCO-a, zadruga Xarra u blizini jonske obale koristi mediteransku klimu s puno sunca. Kako piše Tirana Times, farmeri su se udružili još 1995. godine te tako "razbili" albansku tradiciju individualnog poljoprivrednog poslovanja i modela što je utrlo put za albanske proizvode na stranim tržištima. 

Albanija također dobro posluje i kada se govori o proizvodnji naranče. Naime, na 200 hektara proizveli su više od 9.000 metričkih tona naranče što ju, prema Eurostatu, čini osmim najvećim proizvođačem u Europi. Osim u Vlori i Beratu, dvije južne albanske regije, mandarine i naranče se sve više proizvode i u središnoj Albaniji. 

Žalfiju najviše izvoze na američko tržište

Proizvodnja aromatičnog i ljekovitog bilja Albaniju čini sedmim najvećim proizvođačem u Europi, s proizvodnjom od oko 13.000 metričkih tona na 5.400 hektara. Ta zemlja svake godine izvozi ljekovitog bilja u vrijednosti 30 milijuna eura, a ova industrija zapošljava tisuće poljoprivrednika, osobito u sjevernoj Albaniji. 

Izvozom dominira žalfija koja je uglavnom namijenjena američkom tržištu. Stručnjaci kažu da kada bi se te biljke više uzgajale, a ne brale divlje, u prirodi kao do sada, žetva bi se mogla povećati čak šest puta. 

Kesten uglavnom odlazi u Italiju

Albanski kesteni su također poznati i našli su se među najboljim proizvodima kada je riječ o suhom voću. Podaci Eurostata pokazuju da je Albanija proizvela 6.200 metričkih tona kestena na površini od 2.300 hektara u 2017. godini što ju čini šestim najvećim proizvođačem u Europi. 

Kesten se uglanom uzgaja u sjevernoistočnoj regiji Tropoja, a njihova je prodaja brzo prodrla na EU tržište pri čemu je većina izvoza namijenjena Italiji. 

Treba napomenuti da je poljoprivreda ključni sektor albanskog gospodarstva te zapošljava oko polovice stanovništva te zemlje, ali zbog slabe produktivnosti osigurava samo oko petinu nacionalnog outputa. 

Niz prepreka za povećanje konkurentnosti

Stručnjaci ističu kako ključnu prepreku za razvoj većih farmi, pristup lokalnim i EU subvencijama, a onda i konkurentnost proizvoda, predstavlja poljoprivredno zemljište za koje se ne zna tko joj je vlasnik, a čak je polovica poljoprivrednog zemljišta te zemlje upravo u takvom statusu. 

Albanija je europsko tajno blago, država poljoprivrednicima podigla 1.000 ha plastenika

Osim rascjepkanosti zemljišta, lošeg financiranja, nedostatka subvencija i ključne infrastrukture kao što je navodnjavanje kao i visokog poreznog tereta, ozbiljan problem za albanski poljoprivredni sektor je što se uz visoke troškove proizvode često nekonkurentni lokalni proizvodi, kao što su pšenica i kukuruz koji se suočavaju s oštrom konkurencijom s regionalnih tržšta gdje su troškovi proizvodnje zbog subvencija puno niži. 

Samo desetina albanskih poljoprivrednika posjeduje porezne indentifikacijske brojeve na temelju kojih mogu pristupiti lokalnim i EU fondovima. Krajem 2018. godine Albanija je pokrenula aplikacije koje će omogućiti lokalnim poljoprivrednicima i agrobiznismenima pristup fondovima EU-a nakon što je Europska komisija službeno označila početak provedbe IPARD II, instrumenta za predpristupne programe ruralnog razvoja. 


Povezana biljna vrsta

Kesten

Kesten

Sinonim: maron, morun, klijesten, ćestan, kostanj, goran, goraš, gorskać, krušavac | Engleski naziv: Chestnut | Latinski naziv: Castanea Mill.

Kesten ili 'žir bogova' ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je... Pročitaj više »

Tagovi

Albanska poljoprivreda Albanija Agrumi Naranče Mandarine Ljekovito bilje Kesten Konkurentnost


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi