Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrosolari
  • 10.01.2023. 10:30

Agrosolari su rješenje za domaću poljoprivredu, ali treba mijenjati zakonodavstvo

Potrebno je žurno prilagoditi propise koji će omogućiti i pojednostaviti primjenu agrosolara te na istoj površini osigurati i poljoprivrednu i energetsku dobrobit, kažu iz OIE Hrvatska koji su u suradnji sa znanstvenim institucijama pokrenuli studiju o potencijalu iskorištavanja sunčeve energije.

Foto: Depositphotos/Tridsanu
  • 886
  • 75
  • 0

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske pokrenulo je izradu Studije o potencijalu iskorištavanja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i uzgoja slatkovodne ribe.

Nositelj projekta je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a u izradi sudjeluju i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, uz pridružene stručnjake iz područja obnovljivih izvora energije.

"Cilj je dati cjeloviti pregled potencijala i mogućih koristi intenzivnijeg korištenja sunčeve energije u poljoprivredi i slatkovodnom uzgoju ribe, ali i analizirati administrativne i zakonodavne prepreke uspješnoj integraciji sektora poljoprivrede i energetike, uz odgovarajuće preporuke za poboljšanja", napominju. 

Navode, naime, da je prema izvješću Europske agencije za okoliš, Hrvatska jedna od tri europske zemlje koje trpe najveći kumulativni udio šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika, a koje za posljedicu imaju smanjenje bruto nacionalnog proizvoda. Procjena je da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva u našoj zemlji smanjiti za 3 do 8 posto do 2050. godine.

"Promjene fenoloških faza kultura, npr. jabuke, vinove loze, masline, kukuruza, već su vidljive u Slavoniji i Dalmaciji gdje vegetacija počinje ranije i traje kraće, što u konačnici rezultira smanjenjem ukupnih prinosa", upozoravaju navodeći i da će nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka u narednom razdoblju biti dva ključna problema, a poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe pretrpjeti najveće štete. 

Rješenje za klimatske promjene su agrosolari 

Kažu i da su suše u ljetnim mjesecima najveći pojedinačni uzrok štete, a u razdoblju od 2013. do 2016. godine prouzročile su gubitke od ukupno 400 milijuna eura, što čini 43% potpora isplaćenih poljoprivredi u istom razdoblju. Prema podacima koje su objavili, ukupna prijavljena šteta od 2013. do 2018. godine iznosila je oko 1,8 milijardi eura, a tijekom 2014. i 2015. godine gubici su dosegnuli rekordnu visinu, od čak 2 milijarde eura u 2014. godini i 830 milijuna eura u 2015. godini. 

Rješenje za održivu poljoprivredu i u uvjetima promjena klime su, kažu, agrosolari odnosno postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura.

"Pod zaštitom solarnih panela neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Uočeno je da su, uz njihovu primjenu kod nekih kultura prinosi i uvećani u odnosu na isti uzgoj iste poljoprivredne kulture bez zaštite solarnih panela", naglašavaju iz OIE Hrvatska dodajući da se ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već primjenjuje u svijetu, a rezultati pokazuju da time poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od tuče i izravnog sunčevog zračenja.

Električna energija od sunca - kako do solarne elektrane na OPG-u?

Omogućena im je količina svjetlosti dostatna za fotosintezu te spriječeno povećano isparavanje vode iz tla. "Važno je napomenuti da se izgradnjom agrosolara ne smanjuje veličina obradivih površina", ističu. 

Stručnjaci radnih skupina OIEH navode i da Slavonija, Banovina i Istra imaju više od 2.500 MW slobodnih kapaciteta na elektroenergetskoj mreži, što znači da je postavljanje agrosolara ne samo logično već i potrebno kako bi ove plodne regije i njihovi poljoprivrednici ostvarili višestruku dobrobit. 

Potrebno mijenjati propise 

Nadalje, postavljanjem na površinu jezera za slatkovodni uzgoj ribe, omogućava se bolje upravljanje ribnjakom što rezultira manjim iscrpljivanjem vode uzgajališta, smanjenim isparavanjem prirodnih vodnih rezervoara i poboljšanim očuvanjem okoliša kroz uklanjanje nečistoća nastalih ovim uzgojem.

"Uz to, štite ribu od kormorana i generiraju prihod od proizvodnje električne energije. Većina slatkovodnih ribnjaka koje je Hrvatska naslijedila iz bivše države nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja bi razvijanjem agrosolara na tamošnjim ribnjacima, kao i na poljoprivednom zemljištu, višestruko profitirala", napominju. 

Međutim, upozoravaju da hrvatsko zakonodavno treba omogućiti poljoprivrednim proizvođačima njihovo korištenje. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da: "Zakupnik može u skladu s važećim prostornim planom, uz suglasnost Ministarstva postaviti infrastrukturu za proizvodnju zelene energije na dijelu zakupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećanja profitabilnosti", ali navedena odredba nije dovoljna.

"Potrebno je žurno prilagoditi propise na način koji će omogućiti i pojednostaviti primjenu agrosolara, a time na istoj površini osigurati i poljoprivrednu i energetsku dobrobit", upozoravaju iz OIE Hrvatska. 


Tagovi

Agrosolari Sunčeva energija Usjevi pod solarima Ribnjaci pod solarima OIE Hrvatska Agronomski fakultet FAZOS Institut za jadranske kulture Zakon o poljoprivrednom zemljištu


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zbog panike uginulo oko 300 kokoši - razlog pokušaj provale u peradarnik

Pokušaj provale jednog ili više počinitelja na farmu peradi u Wallersdorfu u Njemačkoj, doveo je do uginuća oko 300 kokoši, piše Wochenblatt. Kako javlja policija, počini...

Više [+]