Riječ je o procjenama prema raspoloživim podacima do 22. srpnja, odgovorilo je Hini Ministarstvo poljoprivrede.
Štete u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda procjenjuju se na 509,2 milijuna kuna, no još nisu dostupni konačni podaci o prijavljenim štetama, njihovu opsegu, broju oštećenika te šteti na kulturama, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit Hine.
Riječ je o procjenama prema raspoloživim podacima o iznosima u prvim priopćenjima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda, prikupljenih temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, u 2021. godini do četvrtka, 22. srpnja.
Iz Ministarstva podsjećaju da je u državnom proračunu za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u svim sektorima osigurano 20 milijuna kuna, da poljoprivrednici mogu aplicirati na nekoliko podmjera i operacija iz Programa ruralnog razvoja, kao i da je Vlada već reagirala i u proračunu osigurala 20 milijuna kuna za pomoć poljoprivrednicima zbog poplave i tuče koje su u lipnju pogodiie Požeško-slavonsku županiju.
Temeljem zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, sredstva pomoći dodjeljuju se za štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je oštećeno više od 60 posto vrijednosti imovine i u slučaju da su unesene na propisan način i u zadanom roku u Registar šteta prema odredbama tog zakona, objašnjavaju iz Ministarstva.
Iznos novčane pomoći pritom ne može biti veći od pet posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.
Nadalje podsjećaju da poljoprivrednici kojima su stradali višegodišnji nasadi mogu aplicirati na mjeru 5, tip operacije 5.2.1. "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala" iz Programa ruralnog razvoja.
Kroz tu su mjeru, objašnjavaju, predviđena financijska sredstva za investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta, građenje/ rekonstrukcija/opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture za ovu proizvodnju, popravak ili nabava novih/rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za proizvodnju, nabavu osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, kupnju i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja.
Osim toga, u sklopu podmjere M17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" omogućena je dodjela namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova premije za police osiguranja od prirodnih nepogoda u poljoprivredi.
Zatražena potpora putem te podmjere, kako navode, bilježi stalan rast od 2016. godine, kada je iznosila 31 milijun kuna. U 2020. godini traženi iznos iznosio je 146,6 milijuna kuna, pri čemu je do sada poljoprivrednicima za osiguranje usjeva, životinja i biljaka isplaćeno više od 419 milijuna kuna potpora, podatci su Ministarstva.
Podsjećaju da je objavljen i četvrti natječaj za tu podmjeru, s predviđenim ukupnim iznosom potpore od 140 milijuna kuna.
Ističu i podmjeru 4.1.1 "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava", kojom su među ostalim prihvatljivim troškovima i oni za ulaganje u građenje različitih tipiziranih sustava zaštite od padalina te ulaganje u sustave navodnjavanja na gospodarstvu.
S obzirom na znatne financijske štete koje je u lipnju zbog poplave i tuče pretrpjelo područje Požeško-slavonske županije, prema prvim procjenama u iznosu 31,8 milijuna kuna, s ciljem ublažavanja i uklanjanja posljedica, Ministarstvo je u okviru državnog proračuna osiguralo pomoć u iznosu od 20 milijuna kuna za poljoprivrednike na području te županije, o čemu je Vlada donijela odluku 1. srpnja, dakle samo pet dana nakon posljednje prirodne nepogode koja je pogodila tu županiju, podsjećaju iz resora poljoprivrede.
"Problem šteta u poljoprivredi zbog prirodnih nepogoda posljedica je klimatskih promjena koje su zahvatile cijeli svijet te se i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije treba promijeniti u tom pravcu. Hrvatska je jedna od zemalja članica koje iniciraju i traže prilagodbu tržišnih alata u okviru ZPP kao odgovor na izvanredne situacije i poremećaje uslijed prirodnih nepogoda", istaknuli su iz Ministarstva u odgovoru na upit Hine.
Ovih je dana i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila da su štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj od početka godine premašile 600 milijuna kuna, zbog čega se očekuje rast cijena i veliki financijski pritisak na poljoprivrednike.
Kazali su i kako klimatske promjene sve više utječu na sektor zbog čega su proizvođači zabrinuti te očekuju da EK ubrza mehanizme i alate kojima bi se mogla izdvojiti pomoć za ove proizvodnje, koje su pod snažnim udarom klimatskih promjena.
Izvori
Tagovi
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
SAD gubi tržišni udio: Kina se okrenula drugim izvoznicima žitarica i uljarica
U prevrtanju traktora smrtno stradao 78-godišnjak
Ne zaboravite na sebe: Sandra Eimane o važnosti brige za mentalno zdravlje na selu
John Deere angažirao hakere kako bi zaštitio svoje sustave
Marta Radić
prije 3 godine
Da nažalost , mjerom 17.1 financiraju se OD , jer od kad je mjere , premije su ogromno porasle. Mislim da je u pitanju godišnje 147 miliona kuna , što se plati iz mjere 17.1. Taj novac bi trebalo preusmjeriti u isplate šteta na terenu , a ne davati OD.
Emanuel x
prije 3 godine
Već sam napisao da je suludo subvencionirati osiguravajuće kuće da vrše procjenu, sami određuju uvjete i dižu cijenu osiguranja u nebo. Croatia osiguranje je pošteno procijenu imalo dok je bilo u državnom vlasništvu i dok se ovi koji dođu procijenit nisu bojali ako našiši visoku i realnu procjenu. Ovi sad tako procjene da bolje i ne osigurati. Razumijem da su privatna firma i da im je cilj isplatiti što manje, a na poljoprivrednim usjevima ta procjena je najviše subjektivna. Nije to egzaktno kao kod vozila ili nekretnina da se manje više zna točno odrediti štetu. Na biljkama je toliko parametara i raznih varijabli da mogu procijeniti kako ih volja. Za mraz su ove godine priznali štetu tek iza 10.04 i za to su dobili novac od države. Naravno da je mraz uništio sve puno ranije i pojeo vuk magare. Ne krivim osiguravajuće kuće nego državu koja je mjerom subvencije osiguranja oprala ruke i spustila iznos odštete kod proglašenje elementarne nepogode na maksimalno 5% što je sramotno i šamar svakome koga pogodi neka vrsta katastrofe.
SASA FRANIC
prije 3 godine
zamislite vi te hrpetine postavljenih parazitskih staticata po minisarstvima i agencijma. kazu klimatske promjene su problem. ne vi ste jedini problem nesposobna parazitska klatezi. nista se posebno klima ne mjenja, jer se mjenja oduvjek, malo hladnije malo toplije. a led je uvjek padao, i nepogode su svake godine. to je normalno. jedino sto treba je oragizirati sustav da nadoknadi one koje pogodi ili da odreagira ako je godina losa. a to ova papagajska nesposobna vojska parazita po institucijama sigurno nikada nece moce.
Marta Radić
prije 3 godine
Poljoprivrednici od klimatskih promjena mogu se boriti jedino uzgojem kultura koje traže manja ulaganja , manje rizika. Sve drugo , osiguranje , naknade za štete , pomoć EU i dr. su samo floskule.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Zemlju moramo obrađivati jer većina proizvoda hrana je za LJUDE i životinje koje služe za hranu ! NAJRIZIČNIJI posao ! Ministarstvp poljoprivrede poslije Ministarstva pravosuđa , drugo je po NESPOSOBNOSTI u ovoj izumirućoj državici ! Od 1991 , 30 godina prave CIRKUS , PONIŽAVAJU OPG sa podržavljenom zemljom , a o PRIVATNOJ ŠUTE !