Posebna stakla koja je obitelj Mađarić imala na staklenicima trebala su izdržati tuču veličine oraha. No, ova koja je nedavno pogodila općinu Veliki Bukovec je bila veličine naranče i sve je uništila.
Osmi dan od gradonosne oluje koja je 25. svibnja pogodila Veliki Bukovec mještani saniraju milijunske štete koju je prouzročila tuča veličine teniske loptice. U nezapamćenoj oluji uništeni su svi staklenici i većina plastenika u kojima uzgajaju cvijeće, pa očekuju brzu i učinkovitu pomoć, jer će u protivnom biti prisiljeni napustiti ovaj posao kojim se bave već generacijama.
"Najviše je stradala upravo naša općina. Najveće štete imamo u proizvodnji cvijeća, staklenici su potpuno uništeni, nema stakla koje je ostalo čitavo, a velike štete imamo i na plastenicima, na kojima će biti potrebno mijenjati sve folije", kaže nam načelnik Franjo Vrbanić.
Sreća u toj nesreći je, dodaje, to da je proljetna proizvodnja cvijeća bila na samom kraju, pa je tuča uništila manji dio proljetnica. Sada je najveći problem kako nastaviti proizvodnju. Najkasnije za tridesetak dana cvjećari moraju početi uzgoj multiflora, krizantema i božićnih zvijezda, za što sada nemaju uvjeta.
Podsjeća da je općina isti dan obavijestila Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede, a ministrica Marija Vučković već sljedećeg jutra bila na terenu, vidjela razmjere štete i obećala pomoć i kroz tip operacije 5.2.1. - Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala. Pomoć je obećala i Varaždinska županija, a župan Anđelko Stričak nastoji u Zagrebu dogovoriti kako proizvođačima maksimalno olakšati prijave i ubrzati cijeli proces.
U nevremenu su, otkriva, stradali i usjevi na ovom području, od kojih je većina bila osigurana, tako da će ratarima ipak biti nešto lakše obnoviti proizvodnju, za razliku od cvjećara, kojima će pomoć morati pružiti država i Varaždinska županija, ali i Općina Veliki Bukovec, u skladu sa svojim mogućnostima.
"Šteta na samo jednom gospodarstvu je veća od izvornog proračuna naše općine", opisuje razmjere štete navodeći da na području općine imaju registrirano 28 proizvođača cvijeća, tim se uzgojem bavi više od deset posto stanovnika, a on je sada ozbiljno ugrožen.
U staklenike i plastenike, opisuje Vrbanić, ulagale su generacije mještana koji su uzgoj cvijeća uspjeli podići na europsku razinu, mnogi od njih i izvoze u Sloveniju i Austriju, a sada im je sve uništeno u samo nekoliko minuta.
"Ljudi su nakon svega zdvojni i teško se nose s takvim gubitkom, stoga ćemo morati što prije iznaći način da im se učinkovito i što je brže moguće pomogne kako bi nastavili posao. Treba im konkretna pomoć sada, a ne za dva ili tri mjeseca, jer će onda biti prekasno. Zajedno s našim cvjećarima nastojimo pronaći rješenja i osigurati pomoć kako bi što prije obnovili proizvodnju", istaknuo je načelnik.
Samo šteta na staklenicima i plastenicima na području ove općine procjenjuje se na 10 milijuna kuna, no ona će sigurno biti veća, jer ovom procjenom nisu obuhvaćene štete na opremi niti na vanjskim površinama, na kojima su već bile posađene gladiole, koje je snažna tuča potpuno uništila.
"Ni najstariji mještani ne pamte takvu tuču i jedina je sreća da nitko nije ozbiljno stradao, iako imamo i nekoliko ozlijeđenih", nastavlja načelnik napominjući da je ionako teško stanje pogoršalo novo nevrijeme s jakim vjetrom i obilnom kišom koje ih je pogodilo dva dana nakon ove oluje, u kojem su jako stradala i krovišta obiteljskih kuća i gospodarskih zgrada.
"Ukupna šteta koju je naš kraj pretrpio peterostruko je veća od izvornog godišnjeg proračuna naše općine", računa i upozorava da je proizvodnja cvijeća sada ozbiljno ugrožena, a kako cvjećari iz naše općine proizvode gotovo polovicu u našoj zemlji, ove godine možemo očekivati i rast njegova uvoza, ali i više cijene.
S ovakvom situacijom teško se nose proizvođači koji strahuju za budućnost proizvodnje i za egzistenciju svojih obitelji.
"Svi su nam plastenici uništeni, moramo promijeniti sve folije na njima, a to će nas prema ponudi koju smo dobili koštati barem 223 tisuće kuna. Uništeni su nam i svi mali staklenici i sami sigurno ne možemo sanirati štetu. No, naš je najveći problem što i kako dalje. Ako uspijemo i obnoviti plastenike pitanje je kako ćemo se zaštiti od tuče u budućnosti", naglasila je Đurđica Mesarić iz Velikog Bukovca na čijem je imanju stalno zaposleno četvero radnika.
Osiguravatelji, kaže nam, nisu zainteresirani za osiguravanje plastenika od tuče, jer su im rizici preveliki, a protugradne obrane nema već nekoliko godina. Postavljati zaštitne mreže iznad plastenika nema smisla, tako da nemaju rješenja. Nadaju se nekoj pomoći, država će vjerojatno pomoći, ali sada najviše strahuju kako će se s takvim olujama nositi ubuduće.
Žele nastaviti proizvodnju cvijeća, za dva tjedna moraju početi uzgoj božićnih zvijezda i krizantema na otvorenim površinama. "No već večeras nas može pogoditi novo nevrijeme, a nemamo nikakvu zaštitu od tuče. Pomoć nam treba odmah, a ne za šest mjeseci, nadamo se da se neće odugovlačiti i nepotrebno birokratizirati, ali svi se pitamo što nam još nose klimatske promjene i kako ćemo zaštititi našu muku i trud", kaže Đurđica Mesarić.
Krupna tuča potpuno je uništila i više od 2 tisuće četvornih metara staklenika na imanju Mladena Mađarića u susjednoj Kapeli Podravskoj.
"Jako smo stradali, sva su stakla na našim staklenicima polupana, šteta je sigurno veća od milijun kuna", kaže. Posebna stakla koja su imali na staklenicima su proizvedena u Nizozemskoj i trebala su izdržati tuču veličine oraha. No, ova je bila veličine naranče i sve je uništila.
"Sada čistimo to polupano staklo, ali ne znam kako ćemo dalje. Takvog stakla u Hrvatskoj nema, vani je ono jako skupo, a problem je i tko će ga i kako ponovo postaviti na staklenike", otkriva Mađarić dodajući da je cvijeće koje su imali uništilo polomljeno staklo. Ne zna, kaže, kako će dalje. Pomoć je doduše obećana, ali oni ne mogu čekati. Imaju 7 stalno zaposlenih, od uzgoja cvijeća žive dvije obitelji, a za nekoliko dana moraju početi uzgoj božićnih zvijezda. "Ako ćemo dobiti pomoć nastavit ćemo proizvodnju, ako ne onda ćemo biti prisiljeni otpustiti radnike i prekinuti proizvodnju s kojom se bavimo niz godina", upozorava.
Ne zna ni kako će se nositi s novom tučom. Kada je radila protugradna obrana, kaže, nije bilo tuče. "Mađari su pucali na taj oblak i nisu stradali, a nama govore da je takva obrana neučinkovita i da se radije osiguramo", navodi i dodaje da su deset godina bili osigurani, a već posljednje tri osiguravatelji nisu zainteresirani.
"Možete se osigurati od pada aviona, ali ne i od tuče. Stvarno ne znam kakva nas budućnost čeka", naglasio je Mladen Mađarić, jedan od cvjećara koji je pretrpio najveće štete u nevremenu koje je pogodilo ovaj kraj u okolici Ludbrega, a s kojim smo razgovarali tek nekoliko sati prije nego li je novo olujno nevrijeme poharalo susjednu Krapinsko-zagorsku županiju.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Edvin Salihovic
prije 1 godinu
Naravno, nisu oni tu zbog vas nego zbog vašeg novca. Svjesni su da će klimatske promjene svake godine prouzročiti sve više i više oluja i ne žele to plaćati. Sistem koji uzrokuje klimatske promjene će na kraju sam sebe uništiti.