Za uspješno prezimljavanje, pčelama osigurajte dohranu sirupom i mir

U našim uvjetima, pčelarska godina počinje tijekom kolovoza ili rujna. Za to vrijeme potrebno je obaviti određene radove u pčelinjaku, u cilju što boljeg osiguranja uvjeta za prezimljavanje pčela.

Što je sve potrebno obaviti u pčelinjaku i kako najbolje pripremiti pčele za nastupajuće razdoblje, za Agroklub je ispričao dr.sc. Rodoljub Živadinović.

Zašto je važna dobra priprema za zimu?

Pčele se zapravo čitavu godinu pripremaju za iskorištavanje pčelinjih paša tijekom proljeća i ljeta. Kod pčela postoji specifičnost da hranidba prethodne generacije utječe na kvalitetu naredne jer pčele uzgajane na lošoj prehrani ne mogu odgojiti novu kvalitetnu generaciju ni na najboljoj hrani. "Prema tome, to je jedan od glavnih razloga zašto stalno tijekom godine moramo misliti na hranidbu pčela, seliti ih na lokacije gdje paše ima i bježati od bespašnih lokacija", objašnjava Živadinović.

Uvijek se treba truditi ostaviti med kao zimsku zalihu hrane, ali kada je godina slaba po prinosima, to je često nemoguće pa pčele treba dohraniti najkasnije do sredine kolovoza velikim porcijama sirupa, koje omogućavaju stvaranje zimskih zaliha dok male porcije samo stimuliraju razvoj legla slabe kvalitete i iscrpljuju pčelinju zajednicu. Kako kaže Živadinović, svako kasnije hranjenje dodatno opterećuje i iscrpljuje pčele i to će se odraziti kroz negativne efekte na proljetni razvoj i prikupljanje meda naredne godine.

Osiguranje dovoljnih zaliha hrane i pravovremeno suzbijanje varoe, najbolja je preventiva. Posebno je važno na vrijeme reagirati kada je riječ o ovoj bolesti.

Što se tiče varoe, iako mnogi pčelari vjeruju da je najvažnije primijeniti visoko učinkovit lijek, to zapravo nije potpuna istina. Puno je važnije krenuti s tretmanom na vrijeme, nikako nakon prvog kolovoza, što je krajnji rok za početak tretmana. Ako se koriste organski preparati krajnji rok je 15. srpnja. Zakasni li se s početkom tretmana, posljedice su teške. To je najbolje ilustriralo njemačko istraživanje koje je pokazalo da što se kasnije krene s tretmanom, to je zimovanje lošije, društva su slabija i u proljeće je slabiji proljetni razvoj i niži prinos meda na glavnoj pčelinjoj paši naredne godine.

Dohrana sirupom - najučinkovitiji način hranidbe

Najučinkovitiji način je dohrana sirupom. Mogu se davati i šećerne pogače kod slabijih društava i kasnih rojeva jer one smanjuju rizik od grabeži u često bespašnom kolovozu, samo je potrebno davati ih u dovoljnim količinama i osigurati maksimalnu dostupnost pčela pogačama, kako bi ih mogle na vrijeme preraditi i smjestiti u saće u vidu zimskih zaliha hrane.

Prije početka jeseni nije potrebno raditi nikakve izmjene niti su potrebna bilo kakva prilagođavanja. Dovoljno je samo da je debljina poklopne daske bar jednaka debljini zida košnice, ne manja od toga, kako ona ne bi bila najhladniji dio košnice i kako se na njoj ne bi kondenzirala vlaga.

Kada je pretoplo, pčele svojim tijelima zatvaraju otvore

Prema riječima Živadinovića, među pčelarima vlada zabluda da zimi treba utopliti košnice, a ljeti otvarati ventilaciju. Istina je potpuno suprotna. Bolje je kada je zimi otvorena mrežasta podnjača, bez obzira što će to neznatno povećati potrošnju hrane, ali čak se i to može preduhititi stavljanjem nastavka praznog saća na podnjaču, kako bi se spriječili direktni udari vjetra u pčelinje klube. Ljeti svi otvori trebaju biti zatvoreni osim glavnog ulaza u košnicu, eventualno i ulaza na uokvirenoj matičnoj rešetki jer pčele najbolje organiziraju temperaturu u košnici kada je ona dobro zatvorena.

Kada su temperature visoke, pčelama osigurajte dovoljno vode

"Kada je previše otvora, potrebno je angažirati veliki broj pčela da bi se ispravila nanesena šteta. Jer, kada je napolju pretoplo, pčele svojim tijelima moraju zatvoriti ulaze vrelog zraka u košnicu i pojačati dostupnost vode, čije kapi ostavljaju na saću i ventilirajući krilima omogućuju isparavanje vode, što snižava temperaturu u košnici", navodi Živadinović 

Prema njegovom mišljenju, ako je napolju hladnije, one opet moraju svojim tijelima zatvarati koliko mogu ventilacijske otvore da hladan zrak ne bi ulazio u košnicu, prije svega u zonu legla, koja mora imati stabilnu temperaturu neprestano jer leglu ne odgovara ni niža ni viša temperatura.

Najveći neprijatelj pčela zimi je vjetar

Da bi pčele uspješno prebrodile zimsko razdoblje, potreban im je mir. Znači, ne treba ih uznemiravati čestim nepotrebnim otvaranjima košnica, spriječite kretanje životinja kroz pčelinjak, napraviti adekvatne vjetrobrane jer je vjetar najveći neprijatelj pčela zimi.

"Stručni i odgovorni pčelari sve poslove na pčelinjaku završe još u kolovozu te počevši od prvog rujna do prvog ožujka nemaju što tražiti na pčelinjaku, osim povremeno provjeriti je li vjetar napravio neku štetu. Potrebno je i da u danu s povoljnim vremenskim prilikama, obave zimski tretman protiv varoe", zaključuje Živadinović.