Pretraga tekstova
Tijekom vrelih ljetnih uvjeta, košnice bi trebalo držati zatvorene. Mnogi pčelari naprave grešku pa izvuku lim na košnici, misleći da će na taj način bolje rashladiti pčele.
Štete uzrokovane visokim temperaturama nisu zaobišle ni pčelare. Velike vrućine koje vladaju tijekom ovih ljetnih mjeseci, u našim agroekološkim uvjetima, često umanjuju ili u potpunosti uništavaju vrijednost brojnih biljnih vrsta koje pčele koriste za pašu. Pored lošeg utjecaja visoke temperature na stanje biljaka, u nekim slučajevima visoke temperature štetno djeluju na radnu sposobnost pčela, razvoj rojeva i novoobrazovanih društva i otežavaju preseljenje košnica na ispašu.
O zaštiti pčelinjih društava tijekom ljeta, kada su temperature zraka visoke, treba misliti još pri postavljanju pčelinjaka. Poželjno je postaviti košnice ispod krošnje drveća i to tako da budu zaštićene od sunčanih zraka u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 15 sati. Vrlo često može doći do sprječavanja razvoja rojeva i novoobrazovanih pčelinjih društva pa i potpuno zakržljavanje uslijed velikih vrućina i oksidacija tiekom paše. Takvi rojevi obično napuštaju košnice tijekom kolovoza, ostavljaju svoje gnijezdo, a njihov dalji opstanak je neizvjestan.
Pčelar Dejan Marković smatra da tijekom vrelih ljetnih uvjeta, košnice treba držati zatvorene. Tko ima tip košnice kao što je antivarozna podnjača, mrežica bi trebala biti uvučena. Mnogi pčelari naprave grešku pa izvuku lim na košnici, misleći da će na taj način bolje rashladiti pčele.
Propuhom se neće spustiti temperatura u košnici niti će se pčele rashladiti. Ovo je pogrešno mišljenje, samo se na ovaj način suši leglo. Pčele same ne mogu spuštati temperaturu.
"Zapravo visoke temperature i ne škode toliko pčelama jer ih uvijek prije svega sunce izmami van. Nikako ne izvlačiti lim preko ljeta. Zimi to treba prakticirati, zato što se može nakupiti plijesan uslijed mikroklime u košnici i kondenzacije pa se onda izvlačenjem lima to sprječava", objašnjava Marković.
Temperature preko 30 stupnjeva ne pogoduju pčelama za previše aktivnosti, a samo će im se naštetiti ako košnice budu konstantno izložene suncu.
U izrazito toplim danima, potrebe pčela za vodom mogu prijeći dvije litre dnevno po pčelinjoj zajednici. Higijenske pojilice treba uredno provjeravati i dopunjavati vodom. Ako pčele nemaju dovoljne količine vode na raspolaganju, instinktivno kreću van. Pritom, uvijek postoje velike šanse da naiđu na zaražene i prljave izvore vode.
Pčelari koji u svojoj blizini nemaju rijeku, kanal ili potok, trebali bi sipati vodu i držati je u hladovini kako bi pčele uvijek imale dostupnu svježu vodu.
Već na temperaturama od 32, 33 stupnjeva one ne idu na ispašu i ne prave med. A takvih dana bit će još u narednom periodu pa će pčele i dalje više vremena provoditi u košnicama nego na ispaši.
U uvjetima tzv. toplinskog stresa, matica leže jaja, a pčele se uglavnom bave hlađenjem košnica i njegovanjem postojećeg legla. Na ovim visokim temperaturama, u prirodi manje ima i nektara i pčele vani nemaju što raditi. Jedini posao im je održati postojeće leglo i donijeti vodu.
Kod osiguravanja odgovarajućih uvjeta u košnicama, nije zanemariva činjenica da izbor prave boje može puno pomoći. Odlučite li se za crnu boju, trebali bi znati da ona puno više privlači toplinu u odnosu na odabir bijele boje za krov.
Visoke temperature negativno utječu i na cjelokupan biljni svijet. To se također odnosi i na medonosne biljke, koje su potrebne pčelama za ispašu. Trebalo bi voditi računa i o njihovoj prihrani u ovom razdoblju. Pored toga, ako određeni broj pčela strada od topline, to će utjecati na povećanu uznemirenost onih koje ostaju u košnici.
Tagovi
Pčelinja društva Pčelinja ispaša Medonosne biljke Košnice Hlađenje košnica
Autorica
Više [+]
Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.
Mozgalica⁉️
- Što je prikazano na fotografiji?
Foto: Tomislav Januš
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Potpuno se slažem, ali ovdje postoji i ta zamka da od drveta ne vidimo šumu? ;) Potpuno se slažem, ali ovdje postoji i ta zamka da od drveta ne vidimo šumu? ;)
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Da g . Vedrane šuma , ali u toj šumi netko je bio lijen da se sagne i posječe drvo u razini zemlje . Vidite da iz toga rastu izbojci od kojih nema Više [+] koristi , smetaju pri kretanju i radu u šumi i rastu novih samoniklih šumskih vrsta ! Imam šumu pa to tako vidim !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Neko je bio lijen da drvo posiječe u razini sa zemljom ! Neko je bio lijen da drvo posiječe u razini sa zemljom !
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Solilište, češalište i zubalište za divljač ;) Solilište, češalište i zubalište za divljač ;)
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Ivana Živanić
prije 1 godinu
Odlično, hvala što ste svoje iskustvo podelili sa nama
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Riješio sam opskrbu sa vodom na 2 načina , pojilice za piliće i okolo spužva te curenjem vode preko daske iz vlastitog vodovoda u kojem se voda ne klorira . Imam posijano oko 2 ha heljde , djelomično medi do 11 sati , a bitna je za pelud do mraza , pa u ovom smislu pčelari koji imaju zemlju trebaju sijati faceliju , a poslije nje heljdu !