Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelinji otrov
  • 16.06.2022. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Predstavljena prirodna kozmetika na bazi pčelinjeg otrova - 100 posto domaći proizvod

Iza kozmetike pod nazivom BeeVenom touch stoji Tvrtko Matijević i dvogodišnja suradnja sa stotinjak domaćih pčelara od Iloka do Cavtata, koje je educirao za prikupljanje pčelinjeg otrova

Foto: Marinko Petković
  • 200
  • 60
  • 0

Mladi agronom Tvrtko Matijević predstavio je u Zagrebu novu liniju prirodne kozmetike na bazi pčelinjeg otrova pod nazivom BeeVenom touch, iza koje stoji dvogodišnja suradnja stotinjak domaćih pčelara od Iloka do Cavtata, koje je educirao kako bi godišnje prikupili ovoga pravog, prirodnog botoksa čak 10 kilograma.

"Na ideju o pokretanju branda prirodne kozmetike došao sam nakon dugogodišnjeg istraživanja, koje je započelo 2014. godine, razvijajući najbolju tehnologiju za sakupljanje ove sirovine što mi omogućava proizvodnju najkvalitetnijeg pčelinjeg otrova s čak 70 posto melitina što je protein koji je zaslužan za sve njegove blagodati", kazao je uvodno navodeći da inače, u drugim zemljama, taj postotak nije veći od 50 posto, što su potvrdila brojna istraživanja.

Prvi kontakt s pčelama završio sa 46 uboda 

Naime, isprva je pčelinji otrov kao sirovinu, ali tek nakon što je prošao težak i neizvjestan put i proveo puno noći u pčelinjaku, uspješno plasirao na brojna strana tržišta. U prvom redu ono rusko, da bi taj vrhunski proizvod odlučio staviti i u tri jedinstvena beauty proizvoda (krema za masažu, krema za lice i krema protiv celulita), čije djelovanje, kaže, ima odlične rezultate. Ono što je jako važno je da se procesi kojima se podvrgavaju svi proizvodi, ističe, pažljivo nadziru u pogledu sigurnosti i njihove ispravnosti od strane NZJZ dr. Andrija Štampar.

Kako se čulo, prilikom prikupljanja pčelinjeg otrova koriste se vlastite najnovije tehnologije, kao što je staklena kupola, koje su potpuno sigurne za pčele. Njima nije nauđeno, žalac ostaje netaknut i one prežive te pošto im se širi nektarni mjehur daju na kraju i više meda. Sav otrov prikupljen je sukladno etičnim praksama te se tako maksimalno poštuje najsnažniji i najkvalitetniji proizvod prirode, ističe Matijević, koji nije zaboravio da je njegov prvi kontakt sa pčelama, kad je pomagao prijatelju preseliti košnice u Viroviticu, završio sa čak 46 uboda.

Razvijena su tri proizvoda odnosno tri kreme na bazi pčelinjeg otrova

Zov prirode i upornost se isplatila jer drži da se o blagodati pčelinjeg otrova zna već tisućama godina, ali domaći pčelari se teško odlučuju na nove izazove i iskorak, osim kad je proizvodnja meda u pitanju. On je, primjerice, prirodni lijek koji, ovisno o vrsti primjene, pomaže protiv bolova kod mnogobrojnih bolesti kao što su multipla skleroza, artritis, išijas te sportske ozljede. Jedna je, kaže, od najjačih supstanci koja poboljšava mikrocirkulaciju krvi, a ima i protutumorska i protuupalna djelovanja.

"Koristi se i kao prirodni botoks jer potiče prirodnu proizvodnju kolagena i elastina", rekao je Matijević, stojeći ispred košnice dok su vrijedne pčelice, koje se same rješavaju trutova, predano radile svoj posao.

Lipa podbacila zbog ekstremne temperature

Danas iskusni pčelar je od nule krenuo sa samo tri košnice 2010. godine, da bi na zagrebačkom Borongaju i u Daruvaru imao 160 košnica, te tri paše od kojih je ove godine, pored odličnog bagrema i cvjetnog meda, izostala ona lipova, zbog ekstremno visokih temperatura, većih od 30 stupnjeva C. Inače, predani rad na pčelinjaku, što najviše voli, donio mu je i rektorovu nagradu na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te priznanje, ali i poziv da se preseli u Bruxelles i tamo napravi veliki biznis s prirodnom kozmetikom na bazi pčelinjeg otrova.

On se uzda u kvalitetu domaćeg meda, čija cijena sada iznosi 70 kuna, jer, kaže, pčelari u Kini i SAD za jedan sat proizvedu jedan gram pčelinjeg otrova, a hrvatski pčelari, za 25 minuta, tri grama najvrijednijeg pčelinjeg otrova na svijetu. Posao bi išao još bolje, ali je problem kada se dođe do završne faze izdavanja računa, koji su rak rana domaće proizvodnje, te drži da bi svi poticaji u poljoprivredi, trebali biti po količini proizvoda, a ne po površini, drži naš sugovornik.

Za sebe voli kazati da je poljoprivrednik, za što se i školovao, a da za veći iskorak na tržište treba uključiti i veći broj ljudi, kako bi krenula i veća prodaja vani gdje su cijene ovih proizvoda deset puta veće, a na domaćem tržištu su ograničene na bio ljekarne, te web shopove kao što je izvorno.hr.

Pčelinji otrov u mikro kapsulama  

Ime je kreirano kao ilustracija stvarnog dodira prirode (uboda pčele) koji potrošači tih proizvoda i osjete. BeeVenom touch proizvodi su prirodni, sigurni i ne sadrže zabranjene supstancije. Uz pomoć hrvatskih i ruskih znanstvenika, razvijena su tako tri proizvoda, odnosno, tri kreme na bazi pčelinjeg otrova. Radi se o 100 posto domaćem proizvodu, koji je našao svoje mjesto i u izvozu na tržište Slovenije i Austrije. 

Brojne su blagodati pčela, kaže Tvrtko 

Kako je naveo, primjenom na bolnom mjestu, krema ubrzava mikrocirkulaciju krvi i do 200 puta, stoga brzo donosi olakšanje, ublažava bol i pospješuje dotok krvi. Pčelinji otrov u kombinaciji s drugim aktivnim sastojcima pridonosi poboljšanju općeg stanja tijela. Njegova boja je kristalno bijela, a ne smeđa ili žućkasta, otkriva mladi pčelar.

Pčelinji otrov s OPG-a Tvrtka Matijevića tražen i na drugim kontinentima

Matijević je otkrio da su u pripremi i novi projekti, jer usavršavaju ove kreme na Agronomskom fakuletu u Zagrebu, gdje su prvi na svijetu uspjeli staviti pčelinji otrov u mikro kapsule. Sve to zahvaljujući osam i pol milijuna pčela ili 60.000 po jednoj košnici.


Fotoprilog


Tagovi

Tvrtko Matijević Pčelinji otrov BeeVenom touch Prirodna kozmetika


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.