Pretraga tekstova
Na ideju o proizvodnji pčelinjeg otrova došao je, kaže, nakon što su ga žestoko izbole dok je pomagao prijatelju pčelaru.
Magistar agronomije, 29-ogodišnji Tvrtko Matijević, mladi je poduzetnik koji se, kombinirajući prastara i stručna suvremena znanja, bavi - pčelinjim otrovom.
Prije desetak godina ovaj je Zagrepčanin pokrenuo pčelarstvo I vlastiti OPG na roditeljskom imanju pokraj Daruvara. U cijelu priču, kaže, umiješao se "slučaj". Nakon što su ga žestoko izbole pčele dok je pomagao prijatelju pčelaru, odlučio se za proizvodnju pčelinjeg otrova, sve traženijeg u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.
Za skupljanje tog, kako kaže, dragocjenog lijeka služi se specijalnim kupolama, koje su njegova inovacija.
"Naši su kupci farmaceutske i kozmetičke kompanije i fizičke osobe iz zemlje i inozemstva, a cijene se kreću oko 20.000 eura za kilogram pčelinjeg otrova", otkriva Tvrtko dodajući da ovom tehnologijom vade na 10 košnica 3-4 grama za 25 minuta, a u sezoni od 15. travnja do 15. rujna svakih četiri, pet dana, dok, navodi, Amerikanci i Kinezi vade za 45 minuta 'samo' 1 gram na 10 košnica.
"Kupole su moja inovacija nakon godine i šest mjeseci istraživanja i jedino ih mi u svijetu koristimo, a cilj im je zadržavanje feromona i privlačenje pčela na svjetlo", pojašnjava.
Pčelinji otrov odnosno apitoksin, poznati je narodni lijek još od starih civilizacije. Poznavali su ga stari Egipćani, Grci, Latini. O ljekovitosti te čudesne izlučevine mladih pčela pisali su Hipokrat, Plinije, Galen i mnogi drugi.
Svoju ljekovitost duguje sadržanom proteinu melitinu koji, sanirajući upalna stanja organizma, pomaže kod mnogih bolesti. Naime, podaci govore da povećava mikrocirkulaciju krvi čak 200 puta. Hvale ga mnogi oboljeli od skleroze multipleks, karcinoma, i mnogih drugih bolesti i tegoba.
Donedavno se liječenje pčelinjim otrovom vršilo isključivo na najprirodniji način - ubodima pčela. Iz razumljivih razloga, s ciljem izbjegavanja boli od uboda, danas se stručnjaci poput Tvrtka trude doskočiti tom problemu izradom ljekovitih masti.
Mladi poduzetnik već je niz godina uspješan u poslu, osvaja Hrvatsku i inozemstvo, a proizvodi s njegovog OPG-a putuju u Francusku, Švedsku, Njemačku, Bugarsku, Rumunjsku, a i na druge kontinente - u Australiju, Ameriku.
"Bavimo se i uzgojem aronije te izradom soka, džema, čaja i meda od tog voća, a od pčelinjih proizvoda imamo med, matičnu mlječ, propolis, pelud... Proizvodimo čak i poklon-pakete za tvrtke", otkriva mladi vlasnik OPG-a.
Tagovi
Tvrtko Matijević Pčelinji otvor Uzgoj pčela Kupole
Autorica
Više [+]
Diplomirana etnologinja i romanistkinja. Sudjelovala na etnološkim istraživanjima transhumantnog stočarstva na Velebitu i Žumberku. Najveći dio radnog vijeka zaposlena kao prevoditeljica engleskog, francuskog i njemačkog jezika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje