Napokon, bagremova paša 2022. će se pamtiti

Bagrem (Robinia pseudoacacia), stablašica je iz porodice lepirnjača (syn. leguminoze ili mahunarke). Ovo nije naša autohtona vrsta i iz jugoistočnog dijela SAD-a u Europu je uvezena oko 1601. godine. No, danas se na njegovu pašu oslanja većina našeg pčelarenja. Voćna i livadna u velikom dijelu Hrvatske su samo zagrijavanje za bagrem. Brzorastuća je ovo i brzošireća biljka, za neke invazivna, a za neke korisna vrsta za sprječavanje erozije.

Raste na lošim tlima i nije zahtjevna, a većinom je nalazimo na rubovima šuma. U nas se najveće bagremove šume nalaze u Baranji kod Čeminca, u Podravini i u Moslavačkoj gori. Najlakše ga je uočiti tijekom cvatnje kada se šumske krošnje mjestimice zabijele kao što je slučaj sa sjevernom stranom Zagrebačke gore.

Cvate u prvoj polovici svibnja i cvatnja traje oko 12 dana. Ako ne pozebe, najčešće cvate prije listanja i tada stvara obilje nektara. Najbolje medi u umjereno toplim danima bez vjetra i s toplim noćima. U jako povoljnim sezonama na njemu se vrca do 35 kg meda po košnici, a neka od najjačih društava daju prinos veći i od 50 kg po košnici.

Ovogodišnji urod 

Ove sezone prema dosad prikupljenim informacijama, bagremova paša u Hrvatskoj bila je više nego dobra. Sudeći prema dojavama pčelara s različitih terena, nije razočarao.

U Krapinsko-zagorskoj županiji većina pčelara bilježi prosječno više od 30 kg meda po košnici, a pojedina društva nakupila su za vrcanje i više meda ovisno o tehnologiji pčelarenja. Za područje Zlatara i Zaboka javljaju da je dobro medio.

I u Zagrebačkoj županiji, na područjima sjeverno od Zagrebačke gore, te u podsljemenskoj zoni pčelari su ove godine zadovoljni prinosom.

Oko 12. svibnja je medio i u Rovišću u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, dojavljuju nam pčelari.

Potez prema Slavoniji također ima pune ruke posla s trenutnim vrcanjem ovog meda. Požeški pčelari trljaju ruke jer su pojedina društva unosila dnevno i po 10 kg nektara (medenje počelo ubrzo nakon cvatnje 11.5.). Ne bi ni oni sami vjerovali da nije bilo pčelarskih vaga. S vrcanjem su započeli krajem svibnja jer su ostali bez praznih okvira. Neto prinos meda je od 35-50 kg po košnici, nema čak niti teglica za kupiti, a i one su poskupile u odnosu na prošlu sezonu (prošlogodišnja cijena 1,90 kn, a ove godine je najjeftinije bilo oko 2,3 kn). Jaka je paša bila i na višim predjelima Papuka, ali nekoliko dana kasnije.

U okolici Slavonskog Broda je počeo cvasti oko 8. svibnja, a već 22. je glavna paša tamo završila. Prema javljanju pojedinih pčelara vaga je rasla 14 dana za redom. Tamo su i više nego zadovoljni prinosom. Kažu da od 2015. nije bila ovako dobra godina.

U Karlovačkoj je županiji i južno od Zagreba kasnio je 5-6 dana i neki pčelari su muku mučili sa suzbijanjem rojevnog nagona u pčela. Oko 12.5. je medio na Kordunu.

I vijesti iz Sisačko-moslavačke županije su dobre. Petrinjski pčelari zadovoljni su tom pašom ove godine.

Lika pak, gdje bagremova paša kasni 12-ak dana u odnosu na zagorsku, ove godine nije imala sreće. Baš tijekom cvatnje nastupile su magle i kišnije hladnije vrijeme. No, tamo su ostale paše ionako važnije (medun, lipa, livada) .

Manje patvorenog bagremovog meda

Proteklih nekoliko sezona, pčelari koji su nudili bagremov med u obilju tijekom cijele godine pobuđivali su sumnju među kolegama jer pravog je bilo jako malo. Otkriven je i poneki slučaj patvorenja meda koji je najpopularniji među potrošačima.

Zašto sam prijavio lažni med? Dojadilo mi je gledati varanje potrošača, ali i nas pčelara

Ove godine, manja je vjerojatnost od pojave patvorenog na tržištu, ali potrošači i dalje trebaju biti svjesni da će im samo kupovanje direktno od proizvođača garantirati kupovinu sigurnog i zdravog proizvoda. Međusobno povjerenje je ključ sigurne kupnje.

Prosječna cijena bit će mu oko 60 kn/kg. Naveliko ga pčelari ne namjeravaju davati ispod 50-55 kn jer nitko ne zna hoće li ga biti sljedeće sezone. Ne treba žuriti s prodajom na veliko za male novce. I iz Hrvatskog pčelarskog saveza upozoravaju da Hrvatska ima kvalitetan med, ali da kvalitetu treba i platiti te da bi cijena trebala biti iznad 10 eura za kilogram.

Tračak svjetla u mračnim vremenima

Više nego ikad, očito je da poljoprivredni proizvođač mora diverzificirati svoju proizvodnju. Uslijed naglih klimatskih promjena, proljetnih mrazeva i tuča, uslijed trovanja pčela i višemjesečnih perioda bez kiše, prošlogodišnjih žarišta američke gnjiloće, mora svaštariti i rasporediti rizik od neželjenih problema na više djelatnosti. Znači li to da se pčelar ne može oslanjati samo na proizvodnju meda, već će ulagati polako i u proizvodnju srodnih pčelinjih proizvoda kao što su vosak, propolis, mliječ, zajednice ili to znači da će pčelar ipak ulagati i u još neku biljnu/ životinjsku/ turističku djelatnost, to je na njemu da odluči.

No, razmišljati treba pametno jer bagrem je ovo proljeće za dlaku izbjegao štete od proljetnih mrazeva i nerealno je za očekivati da će sljedećih sezona išta biti sigurno. Htjeli to ili ne, pčelari su morali postati ovisnici o vremenskim prognozama baš kao i ostali poljoprivrednici. Većina nas svakodnevno gleda u nebo.