• Med
  • 07.11.2020. 16:30
  • Požeško-slavonska, Požega

Med s đumbirom, kurkumom i uljem konoplje obitelji Bošković

Ova sezona, kako tvrdi Ivan Bošković, bila je malo ispod prosjeka. Dobili su otprilike dvadeset kilograma po košnici, no smatra da bi mogli imati uspješnu prodaju do iduće sezone.

Foto: Poljoprivredna tv
  • 176
  • 16
  • 0

Profesor matematike po struci i predavač u Tehničkoj školi Požega, Ivan Bošković, preuzeo je na sebe tradiciju dugu 70 godina kroz 80 košnica koje je naslijedio od roditelja, a roditelji od njegova djeda. Kroz smijeh kaže kako je među pčelama otkad je prohodao, a da se ozbiljno time želi baviti govori i činjenica da želi kroz desetak godina doći do dvjestotinjak košnica kako bi mogao živjeti samo od ovog zanimanja.

Najveći problem stvara klima

Danas se ipak malo više traži od pčelarstva naspram vremena kad je u to kretao njegov djed, objašnjava nam sam Ivan.

“Mora se proći tečaj ako želite biti pčelar jer danas je postalo teško neke stvari naučiti samo iz knjiga, odnosno dosta je teško naučiti ako se to ne vidi i u praksi, kaže sugovornik.

Što se bolesti tiče, najčešće je u pitanju varoa i to je jedino za što traži dobar lijek, vodeći se po najnovijim propisima o dopuštenim sredstvima. Najveći problem zapravo stvara klima.

“Odmah će početi letjeti čim je malo ljepše vrijeme. Ako u prvom mjesecu bude dvadeset stupnjeva, one će se ponašati isto kao i danas jer ne znaju da je siječanj, ponašaju se po vremenu. I to je faktor gdje one malo fizički oslabe i uginu ranije nego što bi trebale. Zimska pčela živi od listopada do veljače, a ljetna živi otprilike tri tjedna”, objašnjava ovaj mladi pčelar.

Sve o pčelama naučio je od tate Vlade, med i medice Roberta Kosa obišli cijeli svijet

Otkrio je i što sada radi i kako zimi pomaže pčelama da se prehrane.

“Završava se uzimljavanje košnica, trenutno su smještene na polju facelije kako bi skupile još peluda ako bude još koji lijepi dan. To mi je ključan faktor za razvoj u proljeće, ali i preživljavanje zime jer pelud zovu pčelinji kruh, znači, jako im je bitna. Kasnije ću obaviti još jedan kontrolni pregled na kojem će se utvrditi je li potrebno, a bit će vjerojatno, dodavati dohranu šećernim sirupom. I u zimi ide klasično šećerna pogača”, pojašnjava Bošković.

Sezona malo ispod prosjeka

Sav trud isplati se kada se dobije visoka kvaliteta meda. Ova sezona, kako tvrdi, bila je malo ispod prosjeka. Dobili su otprilike dvadeset kilograma po košnici, no smatra da bi mogli imati uspješnu prodaju do iduće sezone. 

“Trenutno u prodaji imamo cvjetni i bagremov, propolis kapi i onaj s dodacima. Jedino je krem med obrađen pomoću homogenizatora. Znači u njemu se razbiju kristali i on ostaje u toj kremastoj strukturi, to je kristalizirani med. On je cvjetni, a ostali su na bazi bagremovog s dodacima. U jednom je lješnjak i kakao, u drugom pelud i propolis, a u trećem đumbir, kurkuma i sok od limuna dok je četvrti s uljem od konoplje“, nabraja.

Kako prepoznati pravi i otkud uzrečica 'upala mi sjekira u med'?

Ideje za krem i onaj s okusom dosjetio se brat, a Ivan je razradio to sve u praksi. Također su se dali i u digitalni marketing koji im je doveo nove kupce uz već brojne stalne, vjerne njihovoj kvaliteti.

“Po cijeloj Hrvatskoj šaljemo pakete na razne načine. U Zagreb ih brat dostavlja na adrese, a ja u Požeštini na dogovorena mjesta“, kaže Bošković.

Više o temi možete pogledati i u videu:


Tagovi

Obitelj Bošković Med Klima Bagremov Propolis kapi Namazi Digitalni marketing


Autorica

Lucija Eichler

Više [+]

Novinarka Poljoprivredne televizije.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prvi ekološki nasad na našem OPG-u. Posađeno je 1.65ha haskapa i nadamo se slatkim plodovima #PRRRH