Okrenete li teglicu naopačke, primijetit ćete da se napravio mjehur. Kod pravog meda mjehur uvijek mora biti na sredini teglice, nikako na rubovima, jedan je od trikova koje je otkrio mladi pčelar Ivan Bertolan.
Kako prepoznati pravi odnosno prirodni med od industrijskog, pitanje je koje odavno muči potrošače. Mladi pčelar Ivan Bertolan iz Golobrdaca pokraj Požege, za Poljoprivrednu televiziju otkrio je par trikova pomoću kojih se on može prepoznati.
"Ako okrenete teglicu naopačke, primijetit ćete da se napravio mjehur. Kod pravog meda mjehur uvijek mora biti na sredini teglice, nikako na rubovima“, krenuo je Ivan s objašnjavanjem. "Isto tako provjeru možete obaviti i kada ga ubacite u vodu. Ako je pao na dno, i u slučaju da je voda hladna, on se nikad neće otopiti i to vam je još jedan dokaza da konzumirate domaći proizvod.“
Mravi nisu ljubitelji ovog slatkog proizvoda i nikad ih nećete naći oko staklenke, a u slučaju da se to dogodi znajte da konzumirate industrijski, koji je pun šećera.
Poznato je naime, kako nijedna medonosna pčela, kao marljiva radilica i dar prirode, ne pravi loš odnosno lažni med. Takav su med, tvrdi Ivan, izmislili ljudi praveći od njega industrijski proizvod. "Jedino je bitno paziti na vlagu u medu, a često se dogodi da ljudima uđe voda u staklenku i onda im se ukiseli. Na to bi se uvijek trebala obratiti pažnja“. Kod konzumacije najbolje je upotrebljavati drvenu žličicu jer se kod metalne kvari okus.
Ovaj mladi pčelar objasnio im je i odakle dolazi uzrečica "upala mi sjekira u med“. "Nekada su ljudi slučajno, dok su sjekli ili cijepali drva, iznenada nailazili na med koji su u drvetu nakupile divlje pčele. Prilikom udarca sjekirom u drvo, događalo se da ona propadne u šupljinu punu meda.“ Mnogima je taj izraz, zbog nepoznavanja njegovog porijekla, djelovao nelogično, pa su umjesto riječi sjekira počeli koristiti riječ žlica, što nema nikakve logike jer kada žlica upadne u med, zapravo nema nikakvog izenađenja.
Hrastov med crne je boje, gust i rastezljiv te ima vrlo slab miris. "Hrast kao što svi znamo nema cvijet. U ljetno vrijeme kada je sparina, a ima puno vlage, napadaju ga lisne uši. Lisne uši napadaju list iz kojeg curi sok medunac. I onda dođe pčela i to pokupi i od toga onda nastaje med“, objašnjava Ivan.
Med u saću je odličan za osobe koje imaju paradentozu. Žvače se dokle god ima meda u njemu i na taj način jačamo zube, caklinu i zubno meso.
Med iza sebe ima daleku povijest, a Ivan je za kraj ispričao anegdotu kako su u davna vremena mrtve faraone i veće kraljeve, spremali u vosak i med kako ne bi istrunuli.
Više o temi možete pogledati u videu Poljoprivredne televizije:
Tagovi
Autorica
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv